BRUXELLES, 5. veljače 2004. (Hina/AFP) - Više od dva tjedna nakon otvorenja, izgleda da će velika izložba u Bruxellesu posvećena belgijskom slikaru simbolistu Fernandu Khnopffu (1858.-1921.) ponoviti uspjehe retrospektiva Delvauxa,
Magrittea i Ensora, koje su u belgijskoj prijestolnici postavljene zadnjih godina.
likarstvo
BRUXELLES, 5. veljače 2004. (Hina/AFP) - Više od dva tjedna nakon
otvorenja, izgleda da će velika izložba u Bruxellesu posvećena
belgijskom slikaru simbolistu Fernandu Khnopffu (1858.-1921.) ponoviti
uspjehe retrospektiva Delvauxa, Magrittea i Ensora, koje su u
belgijskoj prijestolnici postavljene zadnjih godina. #L#
Od otvorenja 16. siječnja u Muzeju lijepih umjetnosti Belgije,
posjećenost izložbe je 700 do 800 osoba radnim danom, a oko 2000 osoba
subotom i nedjeljom, kaže zadovoljna Th?rese Marlier, odgovorna za
promociju izložbe. Postavljeni cilj od ukupno 150.000 posjetitelja do
zatvaranja izložbe 9. svibnja čini se stoga sasvim razumnim, smatra
gospođa Marlier.
Manje poznat od sunarodnjaka nadrealista Paula Delvauxa i Ren?a
Magrittea, čiji je prethodnik, Fernand Khnopff za života je smatran
jednom od ključnih figura europskog simbolizma. Cijenio ga je
ponajviše Austrijanac Gustav Klimt. Nakon smrti pao je u zaborav, da
bi ga prije 20-ak godina otkrio Muzej lijepih umjetnosti, koji mu je
posvetio prvu retrospektivu 1979. godine.
Rođen u imućnoj obitelji, Fernand Khnopff je djetinjstvo proveo u
Brugesu, gdje mu je otac radio kao sudac, prije no što su odselili u
Bruxelles. Uspavana i tajnovita atmosfera "Venecije sjevera" utjecat
će na djelo umjetnika osebujne ličnosti i zagonetnog izričaja.
Izloženih 265 slika, crteža, skulptura i fotografija predstavljeno je
linearno, prema slijedu različitih tema.
Izložba započinje vrlo lijepim portretom u bijeloj haljini
Marguerite, slikarove mlađe sestre, koja mu je bila omiljeni model
cijelog života. Na kraju izložbe je najpoznatije djelo "Milovanja",
neobična scena u kojoj androgini lik grli ženu mačjeg tijela. Između
ta dva remek-djela, izložba predstavlja djela koja su rijetko ili
nikad izlagana, a prate sve aspekte Khnopffova umjetničkog
stvaralaštva i njemu drage teme: razmišljanja o protoku vremena,
snovima i izazovnim, tajanstvenim ženama.
"Stvaram svoj vlastiti svijet i šećem se njime", objašnjavao je
slikar, čije slike često odražavaju intimne uspomene u kojima
prevladava podsvjesno.
Jedna prostorija predstavlja briselski dom umjetnika, koji je
"zamislio kao hram posvećen vlastitom 'ja'", a koja je uništena nakon
njegove smrti.
Izložbu prati katalog od 300 stranica koji pojašnjava odnose između
Khnopffa i simbolističkog pokreta.
(Hina) xpgo ybnš