ZAGREB, 3. veljače 2004. (Hina) - Hrvatsko arheološko društvo predstavilo je danas dva svoja najnovija izdanja - Svezak 21 i 22.
ZAGREB, 3. veljače 2004. (Hina) - Hrvatsko arheološko društvo
predstavilo je danas dva svoja najnovija izdanja - Svezak 21 i 22.#L#
Svezak 21 posvećen je arheološkim istraživanjima u
Bjelovarsko-bilogorskoj županiji te donosi tekstove o progrebnim
ritusima na teritoriju Hrvatske.
Prvi tekst u tom svesku posvećen je otkriću jednog od pet natpisa s
imenom kneza Branimira u Muću Gornjem (1871.), Mate Zekana, a drugi
tekst, autora Franka Oreba, odnosi se na osnivanje Bokeljskog
starinarskog društva u Kotoru 1906.
Ostali dio sveska su izvješća sa znanstvenog skupa o arheološkim
istraživanjima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji koji je održan u
rujnu 1996.
Arheolozi koji su se bavili spomenutim područjem u svojim izvješćima
prikazali su topografiju arheoloških neolitičkih lokaliteta, nastavili
s istraživanjem neolitika i brončanog doba u koprivničkoj Podravini, a
dva su teksta posvećena pogrebnim običajima na međimurskom području.
Istražene su i rekonstrukcije rimskih puteva na međimurskom
municipalnom teritoriju, a prikazana je i povijest župne crkve u
virovitičkom kraju.
Svezak 22 posvećen je arheološkim istraživanjima u Naroni i dolini
Neretve. U njemu su objavljeni tekstovi sa znanstvenog skupa koji je
održan u Metkoviću u listopadu 2001.
Tridesetak arheologa obradilo je područje vrlo vrijednog lokaliteta
Narone i doline Neretve.
Stručnjaci su prikazali u svojim izvještajima ulogu rijeke Neretve u
brončano doba, zatim arheološka istraživanja Augustuma - foruma i
rezultate arheoloških istraživanja na tom lokalitetu od 1998. do
2001., koje je vodio ravnatelj splitskoga Arheološkog muzeja Emilio
Marin.
Obrađene su i rimske statute pronađene na lokalitetu Narone, oko 15
velikih i tri manja kipa. Istraženi su i materijali od kojih su
izrađene te statue te su dovedeni u vezu s materijalom koji se
koristio u gradu Saloni.
Osim statua, arheolozi su istražili i antičke metalne predmete kojima
se koristilo stanovništvo Narone, zatim novac i kamenu plastiku od
koje su izgrađeni najpoznatiji dijelovi oltarnih pregrada i kapiteli.
Dio istraživanja odnosio se i na religijski život u Naroni, odnosno
slavljenje carskog kulta, pogotovo kulta Jupitera, a obrađeni su i
naronski magistrati odnosno struktura uprave, te rimske kolonije,
fortifikacije i epigrafski spomenici.
Kroz ove tekstove može se vidjeti i utjecaj Narone na okolna
područja, a isto tako veza između područja Neretve i srednjojadranskog
otočja.
Emilio Marin rekao je da je Svezak 22 plod rada i reda, koji počinje
nedostajati u hrvatskoj arheologiji.
"Mislim da veliki arheološki muzeji, koji su tradicionalno u Splitu,
Zadru, Zagrebu i Puli i oko sebe okupljaju istaknute stručnjake, mogu
i dalje uspješno skrbiti o arheološkim lokalitetima", rekao je Marin.
Po njegovim riječima, tradicija je bitna kvaliteta hrvatske
arheologije i ne bi je se trebalo olako odricati. Marin napominje kako
treba pozdraviti otvaranje novih muzeja i novih zbirka, ali smatra da
nije potrebno postojeće zbirke reformirati i decentralizirati.
Sveske su predstavili Božidar Čečuk, Ivan Šarić, Željko Tomičić, Ante
Rendić Miočević i Aleksandar Durman.
(Hina) ta mc