ZAGREB, 2. veljače 2004. (Hina) - Jačanje pravosudnog sustava i javne administracije, ubrzanje procesa privatizacije posebice energetskog sektora u cilju stvaranja konkurentskih uvjeta na tržištu, ključni su izazovi s kojima se
Hrvatska mora suočiti u nastavku procesa tranzicije, stoji u danas predstavljenom izvještaju o stanju gospodarstava i ulaganja u zemljama u tranziciji za 2003. godinu Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD).
vne usluge-Bankarstvo
ZAGREB, 2. veljače 2004. (Hina) - Jačanje pravosudnog sustava i javne
administracije, ubrzanje procesa privatizacije posebice energetskog
sektora u cilju stvaranja konkurentskih uvjeta na tržištu, ključni su
izazovi s kojima se Hrvatska mora suočiti u nastavku procesa
tranzicije, stoji u danas predstavljenom izvještaju o stanju
gospodarstava i ulaganja u zemljama u tranziciji za 2003. godinu
Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD).#L#
Hrvatska je u prošloj godini napredovala u procesu tranzicije, o čemu
svjedoče i pozitivni gospodarski pokazatelji - niska stopa inflacije
kao dokaz uspješne monetarne politike, te još uvijek stabilna stopa
gospodarskog rasta. Kazala je to Maria Vagliasindi iz Ureda glavnog
ekonomista EBRD-a predstavljajući ovogodišnji Transition Report, kojim
su obuhvaćene zemlje središnje, južne i istočne Europe te zemlje
nastale raspadom SSSR-a.
Kao i u ostatku regije, koja stopama gospodarskog rasta nadmašuje
razvijene zemlje zapada, istaknula je Vagliasindi, i u Hrvatskoj je
gospodarski rast temeljen na teško održivim osnovama, ponajprije na
snažnoj osobnoj potrošnji, dok je utjecaj investicija još uvijek
relativno mali. Izuzetak su pozitivni primjeri privatizacije dijela
Ine te ulaganja u cestovnu infrastrukturu, kazala je Vagliasindi.
Daljnji razvoj infrastrukture, kako fizičke tako i institucionalne,
nužan je i za poboljšanje vanjskotrgovinske slike Hrvatske. Naime,
analitičari EBRD-a drže kako Hrvatska iskorištava tek oko 40 posto
svog stvarnog vanjskotrgovinskog potencijala, a Vagliasindi ističe
kako za poboljšanje te slike nisu dovoljni bilateralni ugovori o
slobodnoj trgovini već šira regionalna zona slobodne trgovine.
Ipak, u usporedbi sa zemljama regije koje još nisu kandidati za
ulazak u EU, Hrvatska je u procesu tranzicije ostvarila najveći
napredak, a pozitivne su i procjene EBRD-a glede nastavka gospodarskog
rasta (u 2004. po stopi od 4,5 posto) te zadržavanja monetarne
stabilnosti (procjena inflacije za 2004. iznosi 2,5 posto).
U usporedbi proračunskih deficita zemalja u tranziciji, kazala je
Vagliasindi, Hrvatska također nije iznimka u nezadovoljavanju
Maastriškog kriterija o proračunskom deficitu od 3 posto BDP-a, čak i
među zemljama koje ove godine ulaze u EU.
Osvrćući se na političko okruženje, viši politički savjetnik EBRD-a
Chris Cviic je istaknuo kako je ono u Hrvatskoj trenutno povoljno, i
to kao rezultat kontinuiranosti napora bivše i sadašnje vlade, uslijed
čega se stvara slika političke stabilnosti.
Političko usmjerenje nove vlade uglavnom su poznata, no međunarodna
zajednica, pa tako i EBRD još uvijek čeka da nova hrvatska Vlada jasno
izrazi svoje prioritete, inicijative i ciljeve glede ekonomskih
pitanja, kazao je Cviic.
(Hina) rub ds