RIJEKA, 31. siječnja (Hina) - Iako istraga o slučaju Riječke banke traje gotovo dvije godine, do sada nije podnesen niti jedan imovinsko-pravni zahtjev radi nadoknade štete, doznaje se od
usluge-Bankarstvo-Kriminal/zakonodavstvo/pravosuđe
RIJEKA, 31. siječnja (Hina) - Iako istraga o slučaju Riječke banke
traje gotovo dvije godine, do sada nije podnesen niti jedan
imovinsko-pravni zahtjev radi nadoknade štete, doznaje se od#L#
istražne sutkinje riječkog Županijskog suda Sajonare Čuline.
Po nalazima Hrvatske narodne banke (HNB,) Riječka je banka od 1997.
do 2002. zbog neovlaštenog trgovanja glavnog dilera ostvarila gubitak
od 97,3 milijuna dolara ili 814,7 milijuna kuna. Za usporedbu,
temeljni kapital Riječke banke početkom 2002. iznosio je 934 milijuna
kuna.
Čulina je za Hinu rekla da se na dopis Suda o mogućnosti postavljanja
imovinsko-pravnog zahtjeva do sada očitovala samo država, odnosno
Ministarstvo financija, koje je odgovorilo da se ne smatra oštećenom
stranom.
Po njezinim riječima, Sud je upravi sada bivše Riječke banke dostavio
obavijest o mogućnosti postavljanja imovinsko-pravnog zahtjeva, a
bivša uprava na taj dopis nije odgovorila. Sličan je dopis dostavljen
i novom vlasniku - Erste banci koja je kupila Riječku banku i
pripojila ju Erste & Steiermarkische banci, a odgovor se očekuje
uskoro. Sud jer zatražio i popis malih dioničara kako bi se i oni
očitovali smatraju li se oštećenima zbog ostvarenog gubitka, rekla je
Čulina dodavši da je zatraženo da se u sklopu istrage saslušaju te
izjasne jesu li oštećeni i predstavnici bivšeg većinskog vlasnika -
Bayerische Landensbanka(BLB).
BLB je 2000., nakon privatizacije, odnosno kupnje 33,7 posto dionica
i dokapitalizacije, postala većinskim vlasnikom Riječke banke. U
ožujku 2002. otkriveno je da je glavni diler Eduard Nodilo
neovlaštenim trgovanjem deviznim novcem ostvario velik gubitak. BLB je
istoga mjeseca, nekoliko dana nakon što je protiv Nodila otvorena
istraga, Riječku banku za simboličnu cijenu vratila državi. U kratkom
roku država je ponovno prodala Riječku banku, a njezin većinski
vlasnik postala je Erste banka. Naime, na skupštini Riječke banke u
srpnju 2002. prihvaćene su odluke da se gubitak uračuna u poslovanje u
2001. te da se nadoknadi iz pričuva, kapitalne dobiti i smanjenjem
temeljnog kapitala. Na istoj je skupštini temeljni kapital povećan
izdavanjem redovnih dionica koje je uplatila Erste banka. Nakon
ponovne prodaje oko 5 posto vlasničkog udjela zadržali su mali
dioničari. Dio malih dioničara smatra da je oštećen još pri prvoj
privatizaciji banke, pa se o tome na riječkom Trgovačkom sudu provodi
sudski postupak.
Prema rekonstrukciji događanja koju je izradio HNB, prvo anonimno
pismo koje je ukazivalo na razmjere gubitaka stiglo je u ožujku 1999.
HNB je zatražio očitovanje, a iz Riječke je banke potvrđeno da
nepravilnosti nema iako nije provedena unutarnja kontrola. Do ožujka
2002. obavljeno je više kontrola poslovanja. Među ostalim, tvrtka KPMG
je prije prodaje, u jesen 1999., za BLB provela kontrolu poslovanja,
redovnu kontrolu poslovanja obavila je HNB sredinom 2000., a nakon
drugog anonimnog pisma, u siječnju 2002., obavljena je unutarnja
kontrola, no nepravilnosti nisu pronađene.
Po rekonstrukciji HNB-a, glavnom dileru tada je priopćen sadržaj
pisma te je on počeo uništavati dokumentaciju o kupoprodaji deviza.
BLB je u veljači 2002. Riječkoj banci prenio glasinu o njezinim
neočekivano velikim transakcijama na tržištu deviznog novca, pa je
provedena i druga unutarnja kontrola koja je utvrdila brojne
nepravilnosti.
Sudska istraga, kao i vještačenje o gubicima Riječke banke koje bi
trebalo odgovoriti na brojna pitanja o tom slučaju, još traju, a za
nezakonitosti se sumnjiči šest bivših djelatnika banke.
(Hina) hšup vkn