FINANCIJSKI BILTEN OD 22. DO 29. SIJEČNJA 2004.

FINANCIJSKI BILTEN OD 22. DO 29. SIJEČNJA 2004. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Ministar Šuker: Vlada će nastaviti pregovore s MMF-om 11. HNB: Krajem studenog vanjski dug premašio 21,57 milijardi dolara 12. Međunarodne pričuve HNB-a 8,2 milijardi dolara 13. Krediti stanovništvu prestigli kredite poduzećima 14. HNB: Od 3. svibnja mjenjačnice moraju imati zaštićene računalne programe 15. HUB: Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) osniva se kao posebna tvrtka 16. Obilježena 10. godišnjica društva za međubankarske usluge MBU 17. Savjet Hagene: Prekršajne prijave protiv Raiffeisen mirovinskog društva 18. Dom, SN i Kvadro Holding potpisali ugovor o preuzimanju dionica Riviere Holding 19. Ukinuto uvrštenje dionica Velekema u JDD kotaciju Varaždinke burze 20. Dionice Adriachema na Zagrebačkoj burzi 21. ZABA završava upis novog izdanja HBOR-ovih obveznica 22. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) 23. I. 62.000.000 350.000.000 62.000.000 3,56 26. I. 150.000.000 200.000.000 114.000.000 5,81 27. I. 98.000.000 200.000.000 98.000.000 6,09 28. I. 96.000.000 300.000.000 96.000.000 5,36 29. I. 50.000.000 400.000.000 50.000.000 5,47 Prosječno 91.200.000 290.000.000 84.000.000 5,25 Značajan pad ukupno prijavljene potražnje, dobra ponuda novca, podmirenje većeg dijela potražnje te pad prosječne kamatne stope, glavna su obilježja ovotjednog trgovanja na Tržištu novca. Naime, ovotjedna je ukupno prijavljena potražnja bila za više od 2,5 puta manja od prošlotjedne, dok je istodobno ponuda novca bila za više od 72 posto veća. Tako je ovoga tjedna podmireno čak više od 92 posto ukupno prijavljene potražnje, iskoristivši pritom tek oko 29 posto slobodnih sredstava. Tek jedan manji dio potražnje ostao je u ponedjeljak nepodmiren zbog iskorištenih kreditnih limita kreditora. Vrlo dobar odnos ponude i potražnje utjecao je značajno i na prosječnu cijenu novca. Tako je ona u proteklih sedam dana u prosjeku bila čak 1,69 postotnih bodova ili za više od 24 posto niža, u prosjeku iznosivši 5,25 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 23. do 29. siječnja (cijene u kunama) Dionica NajnižaCijena NajvišaCijena ZadnjaCijena UkupanPromet Croatia osiguranje-P 3.580 3.600 3.625 72.355 Croatia osiguranje-R 3.600 3.625 3.600 1.337.869 Pliva 480 490 485 2.931.809 Podravka 172 176 173 1.334.674 Arenaturist 65 80 78,85 235.376 Atlas 18 19 18 26.619 Atlantska plovidba 44 65 50,52 415.048 Badel 1862 86,70 86,71 86,70 54.016 Belišće 160 163 160 791.351 Nova banka 240 260 260 186.220 Dalekovod 160 165 165 460.917 Elka 90 95 90 118.567 Ericsson Nikola Tesla 480 491 480 193.657 Franck 1.000 1.001 1.000 260.007 Hrvatski Duhani 50 50 50 7.950 Istraturist 123,50 125 125 96.858 Jadranska banka 825 1.000 1.000 3.475 Jadran-turist 111 158 158 270.353 Jamnica 9.000 9.000 9.000 63.000 Jadranski naftovod 1.900 1.900 1.900 49.400 Karlovačka banka-R 72 83,90 72 299.689 Konzum 1.600 1.600 1.600 16.000 Končar 71,60 72 71,62 196.937 Kraš 277 280,60 280 394.815 Lola Ribar 45 45 45 3.870 Privredna banka 230 236 235 244.393 Plava laguna 1.300 1.308 1.306 134.028 Riječka banka 136 136 136 31.960 Banka Sonic-R 300 300 300 4.199 Adris grupa-P 2.732 2.800 2.750 8.432.106 Tehnika 601 650 650 176.772 Zagrebačka baanka-P 1.200 1.300 1.300 5.000 Zagrebačka pivovara 3.715 3.800 3.715 234.725 Rabac ugost. i turizam 96 98,50 98,50 63.602 Dom Holding 44,68 46,50 44,68 27.501 Karlovačka pivovara 1.000 1.000 1.000 20.000 Proficio 41,84 42,10 42 61.226 Riviera 146 155 149 1.592.837 Slavonska banka 975 1.000 1.000 26.825 ZIF Slavonski 31,50 31,50 31,50 18.742 SN Holding 44 45 44 16.459 Sunčani Hvar 42,30 44,90 44,89 174.302 Varaždinska banka 305,51 306,11 305,51 39.126 DAB-O-05CA*1 108,40 108,50 108,40 41.712.299 DAB-O-05CAinst*2 108,30 108,70 - 46.387.186 HZZO-O-047Arep/pri*3 101,60 102,00 - 15.672.056 HZZO-O-047Ainst*4 101,60 102,00 - 58.703.593 RHMF-O-049Arep/pri*5 101,65 101,65 - 7.836.450 RHMF-O-049Ainst*6 101,30 101,35 - 11.703.341 RHMF-O-085Ainst*7 100,05 100,40 - 49.754.400 RHMF-O-08CAinst* 110,40 110,55 - 17.029.039 RHMF-O-125A*9 111,40 113,00 111,40 98.651 RHMF-O-125Arep/pri*10 112,50 112,90 - 13.039.159 RHMF-O-125Ainst*11 111,20 112,80 - 142.329.745 RHMF-A-A*12 40,00 40,00 40,00 400.000 425.780.593 *1obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale *2obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *3obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *4obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *5obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *6obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *7obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *8obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *9obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *10obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *11obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *12Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet čak za više od dva puta veći no tjedan ranije - 425,7 milijuna kuna. To se ponajviše može zahvaliti trgovini obveznicama koje su u ukupnom ovotjednom prometu sudjelovale s više od 95 posto. Inače, uz obveznice, aktivne su bile 43 dionice, a pritom je njih 19 dobilo, dok ih je 13 izgubilo na vrijednosti. Najveći promet ostvaren je izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama RHMF125 (142,3 milijuna), HZZO (58,7 milijuna), RHMF085 (49,7 milijuna), DAB05 (46,3 milijuna), RHMF08 (17 milijuna) i RHMF049 (11,7 milijuna) te burzovnom trgovinom obveznicama DAB05 (41,7 milijuna) kao i izvanburzovnom trgovinom obveznicama HZZO (15,6 milijuna), RHMF125 (13 milijuna) i RHMF049 (7,8 milijuna kuna). Uz obveznice značajniji je promet ostvaren trgovinom povlaštenim dionicama Adris grupe 8,4 milijuna), Plive (2,9 milijuna), Riviere (1,5 milijuna) te Croatia osiguranja-R i Podravke (po 1,3 milijuna kuna). Među dobitnicama ovoga je tjedna čak šest dionica značajnije dobilo na vrijednosti. Tako je cijena povlaštene dionice Zagrebačke banke porasla 185 kuna ili više od 16,5 posto, Jadranske banke 180 kuna ili gotovo 22 posto, Nove banke 30 kuna ili više od 13 posto, Arenaturista 18,85 kuna ili gotovo 14,5 posto, Atlantske plovidbe 6,52 kune ili gotovo 15 posto te Hrvatskih Duhana pet kuna ili više od 11 posto. Cijena pak povlaštene dionice Croatia osiguranja viša je 25, Tehnike i Slavonske banke 20, a Plive 8,5 kuna. Dionica Dalekovoda poskupila je pet, Rabca ugostiteljstvo i turizam 3,5, Sunčanog Hvara 2,54, Riječke banke dvije, a Badela 1862 1,7 kuna, dok je dionica Plave lagune skuplja tek jednu, a ZIF-a Slavonski i Varaždinske banke pola kune. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od svega 26 lipa, našla se dionica Končara. Među gubitnicama najveći je gubitak, 500 kuna, zabilježila dionica Jamnice. Dionica pak Konzuma te redovna dionica Karlovačke banke značajnije su izgubile na vrijednosti. Naime, cijena je prvoj potonula 200 kuna ili više od 11 posto, a drugoj 12 kuna ili više od 14 posto. Cijena dionice Zagrebačke pivovare niža je 85, povlaštene dionice Adris grupe 30, a Ericsson Nikole Tesle devet kuna. Pad cijene od po pet kuna zabilježile su redovna dionica Croatia osiguranja te dionice Elke, i Slavonske banke, dok su dionice Podravke, Belišća i Jadran-turista jeftinije po dvije kune. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 1,32 kune, našla se dionica Dom Holdinga. Na vrijednosti su, 1,5 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubile obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. Vrijednost pak obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine pala je 0,55 postotnih bodova od nominalne cijene. Vrijednost CROBEX indeksa ovoga je tjedna porasla tek jedan bod - na 1.198 bodova. Vrijednost pak CROBIS indeksa i ovoga je tjedna iznosila - 100 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 23. do 29. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena ProsječnaCijena Ukupan Promet Varteks 41 41,20 41,20 41,12 43.021 ACI Opatija 620 625 625 622,50 8.715 Brodospas 100 230 230 163,64 36.000 Bilokalnik 50,50 51 50,50 50,50 13.483 Imperial 100 100 100 100 17.200 Hoteli Baška voda 110 110 110 110 10.010 Hoteli Cavtat 60 60 60 60 2.760 Dubrovnik-Babin kuk 146,50 147 146,58 146,71 97.628 Rabac 96 103 103 100,59 196.505 Jadranka 300 300 300 300 21.600 IPK Kandit 115,47 115,60 115,60 115,60 59.491 IPK Tvornica ulja Čepin 48 48 48 48 15.890 Dom Holding 44,50 47,40 44,70 44,81 1.803.425 Podravska banka-R 280 280 280 280 14.000 Proficio 42 43,10 42,10 42,10 141.078 Riviera 148,50 153 148,50 148,50 39.825 ZIF Slavonski 31,50 32 31,53 31,53 81.370 Slatinska banka-P 155 160 159 155,43 42.900 Slatinska banka-R 262,84 303 302 301,43 87.852 SN Holding 44,10 45,97 45,80 44,80 576.334 Sunčani Hvar 44 44 44 44 8.800 PPK Valpovo 200 200 200 200 46.000 Anita 2.100 2.200 2.200 2.200 89.000 Arenaturist 80 80 80 80 4.720 Atlas 20 20 20 20 4.998 Belišće 159 160 160 160 361.520 EKO Međimurje 400 400 400 400 40.000 Elektroda Zagreb 72,50 72,50 72,50 72,50 6.742 Elektropromet 82 89 89 87,60 148.448 Ericsson Nikola Tesla 480 499 480,28 480,36 2.552.087 Exportdrvo 325 325 325 325 23.075 HTP Varaždin 320 320 320 320 8.320 IPK MIA osijek 51,50 51,50 51,50 51,50 4.944 Industrogradnja 300 300 300 300 15.000 Jadroplov 21 22 22 22 21.122 Laguna 230 230 230 230 20.240 Lucidus 18 19 18,75 18,64 211.952 Maraska 160 160 160 160 13.921 Slavijatrans 25 25 25 25 9.275 Banka Sonic-P 179,32 179,50 179,50 179,50 7.536 Petrokemija 25 25 25 25 2.500 Tankerska plovidba 300 300 300 300 7.500 Vossloh utenzilija 120 120 120 120 1.200 Validus 29 30,12 29 29,44 92.713 RHMF-A-A*1 41,00 43,00 41,05 41,05 37.584 7.596.349 *1Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet u iznosu od 7,5 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama Ericsson Nikole Tesle (2,5 milijuna) i Dom Holdinga (1,8 milijuna kuna). Inače, aktivne su bile 44 dionice, a pritom je njih 19 dobilo dok ih je 13 izgubilo na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, 150 kuna, profitirala dionica Anite. Čak sedam dionica ovoga je tjedna značajnije dobilo na vrijednosti. Tako je cijena dionice Industrogradnje porasla 50 kuna ili 20 posto, Vossloh Utenzilije iz Zagreba 40 kuna ili 50 posto, redovne dionice Slatinske banke 38,92 kune ili gotovo 15 posto, Arenaturista 35,32 kune ili više od 79 posto, Imperiala 35 kuna ili gotovo 54 posto, Petrokemije iz Kutine dvije kune ili više od 13,5 posto te Atlasa dvije kune ili više od 11 posto. Cijena pak dionice ACI Opatije viša je 22,5, Rabca 5,25, Hotela Cavtat četiri, Elektroprometa 2,6, a Dubrovnika-Babin kuk 1,71 kunu. Dionica Jadroplova poskupila je 67, SN Holdinga 59, dok su dionice Bilokalnika, Riviere i IPK MIA-e iz Osijeka skuplje po 50 lipa. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od svega 17 lipa, našla se dionica Varteksa. Među gubitnicama značajniji su pad vrijednost ovoga tjedna zabilježile dionice Brodospasa te redovna dionica Podravske banke. Naime, cijena je prvoj potonula 86,36 kuna ili više od 34,5 posto, a drugoj 35 kuna ili više od 11 posto. Cijena pak dionice Hotela-Baška voda pala je deset, Ericsson Nikole Tesle 9,47, Lagune 8,32, a povlaštene dionice Slatinske banke 4,57 kuna. Dionica IPK Tvornice ulja iz Čepina pojeftinila je dvije, povlaštena dionica Banke Sonic 1,5, a Dom Holdinga 1,19 kuna, dok je dionica Validusa jeftinija 82, Lucidusa 36, Proficioa 35, a IPK Kandita 32 lipa. Na vrijednosti su, 0,94 postotna boda od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. VIN indeks oslabio je ovoga tjedna dva boda - na 632 boda. 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa Obvezni mirovinski fondovi Mirovinski fond vrijednost na dan21.01. 2004. vrijednost na dan28.01. 2004. promjena % Mirex 118,17 117,76 -0,34 PBZ Croatia osig.OMF 119,46 118,93 -0,44 AZ OMF 118,11 117,66 -0,38 Raiffeisen OMF 117,56 117,24 -0,27 Plavi OMF 117,57 117,20 -0,31 Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, ovoga je tjedna, za razliku od nekoliko proteklih, pala. Naime, vrijednost Mirex-a pala je u proteklih sedam dana 0,41 bod ili 0,34 posto, spustivši se tako ispod psihološke razine od 118 bodova - na 117,76 bodova. Posljedica je to ovotjednog pada vrijednosti sva četiri obvezna mirovinska fonda. Tako je vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja pala 0,44, AZ fonda 0,38, Plavog fonda 0,31 te Raiffeisen fonda 0,27 posto. 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova OTVORENI FOND Kupnja Podaja CAIB Select eurobond 110,6 - CAIB Select Eurrope 8,78 - Erste Bond 103,40 - Erste International 79,75 - Erste Money 102,42 - ICF Equity Income 107,59 107,86 ICF Fixed Income 110,79 111,07 ICF Money Market 103,13 - Orbis Fond 10,25 10,56 VictoriaFond 21,74 22,83 PBZ Euro novčani 100,36 - PBZ Global 101,40 - PBZ Kunski novčani 100,33 - PBZ International Bond 100,90 - PBZ Novčani 100,44 - RBA Activ 107,78 - RBA Balance 114,14 - RBA Bonds 114,60 - RBA Cash 103,73 - *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 22. siječnja 29. siječnja Promjena u % New York/DJIA 10.623,18 10.510,29 -1,06 Tokyo/Nikkei 11.000,70 10.779,44 -2,01 London/FTSE-100 4.476,80 4.411,50 -1,45 Frankfurt/DAX 30 4.139,86 4.095,71 -1,06 Nakon što su dosegnuli nove najviše vrijednosti u zadnjih oko dvije godine, najvažniji svjetski burzovni indeksi ovoga su tjedna oslabili pod pritiskom dobitonosnih prodaja. Njujorški Dow Jones indeks u zadnjih je tjedan dana oslabio nešto više od jedan posto, na 10.510 bodova. Američki burzovni indeksi u ponedjeljak su dosegnuli nove najviše razine u zadnje otprilike dvije godine. Sezona poslovnih izvješća, naime, već je poodmakla, a vijesti o zaradama u zadnjem lanjskom tromjesečju su dobre. No, ulagači su se počeli brinuti zbog visine cijena dionica, koje rastu od lanjskoga ožujka. "Mislim da je riječ o blagoj korekciji cijena", ustvrdio je čelnik investicijske tvrtke LibertyView Capital Managementa, Rick Meckler. "Rast cijena na tržištu bilježi se već mjesecima i mislim da će biti teško održati tu vrstu momentuma". Dodatno, Fed je odlučio na svom ovotjednom zasjedanju ostaviti kamatne stope na jedan posto, kao što je tržište očekivalo. Ali, američke monetarne vlasti promijenile su svoje ranije stajalište o tome da će kamatne stope ostati niske još neko vrijeme, te su objavile da se 'mogu još strpjeti' prije nego ih povećaju po prvi puta od svibnja 2000. "Mislim da bi ulagači mogli iskoristiti tu najavu Feda kao ispriku za dobitonosne prodaje, kazao je direktor pri Wachovia Securitesu, Michael Murphy. "Dosad je na tržištu bilo pokušaja prodaja, ali svaki put prije ozbiljnijih korekcija cijena kupci su prevladali". Od gospodarskih vijesti, ponešto je razočarao podatak o lošijem od očekivanja podatku o narudžbi trajnih dobara, što je potaknulo sumnje u snagu oporavka industrijske proizvodnje u SAD-u. Uz to, iako je Conference Board, nezavisna istraživačka skupina, izvijestila o porastu povjerenja potrošača u siječnju, objavila je i kako je broj ljudi koji kažu da je teško naći posao mnogo veći nego u isto vrijeme lani. Istodobno je smanjen broj ljudi koji tvrde da novih poslova ima u izobilju. To je potaknulo zabrinutosti da bi se stanje na američkom tržištu rada moglo pogoršati. Najznačajniji pad cijena dionica bio je u sektoru proizvođača čipova, u prosjeku za 4,2 posto. Bio je potaknut procjenama Novellus Systemsa o zaradi koja je bila na donjoj granici očekivanja analitičara. Među značajnijim dobitnicama, pak, isticala se dionica farmaceutske tvrtke Merck, ojačavši 3,1 posto, jer su brokeri ocijenili da je pravi potencijal za ulaganje obzirom na niz novih lijekova koji uskoro izlaze na tržište. Europski burzovni indeksi u tome su razdoblju oslabili nešto više od jedan posto. Londonski Ftse indeks spustio se na 4.411 bodova, a frankfurtski DAX 4.095 bodova. Na europskim burzama se događaju najveće prodaje u protekla dva tjedna, budući je rast cijena dionica od ožujka 2003., čini se, konačno dosegnuo svoj vrhunac. Najviše su pogođene dionice onih industrijskih sektora koje su bilježile najveći rast, poput tehnološkog i osiguravajućeg. "Tržišta su ove godine ostvarivala pretjerane dobitke, te se stoga poduzimaju prodaje dionica radi profita, a Fed je iskorišten kao prilika za to", kazao je čelnik Royal Londona, tvrtke za upravljanje imovinom, Kevin Lilley. "Moguće je da korekcija cijena dosegne između tri i pet posto, ali bez prekidanja općeg trenda uzleta cijena, jer novi kapital se neprestano slijeva na tržišta", dodao je. Veći šok priredila je irska diskontna aviokompanija Ryanair, nakon objave podataka o poslovanju u trećem tromjesečju i najave da će njezini podaci za čitavu godinu najvjerojatnije biti pogođeni dodatnim padom prosječnog broja letova. Dionice su joj oslabile stoga 20 posto. STMicroelectronics je, pak, izvijestio o padu profita u zadnjem lanjskom tromjesečju unatoč porastu prihoda, a najavio je i daljnje snižavanja profitnih margina, što je spustilo cijene njegovih dionica za četiri posto. Povukao je i cijene dionica tog sektora naniže, od 0,6 do 3,6 posto. Među većim gubitnicama bila je i dionica britanskog telekoma Vodafonea, oslabivši 2,3 posto, jer se ulagači pribojavaju da se priprema za skupu akviziciju u SAD-u. U središtu pozornosti ulagača je i najava francuske farmaceutske tvrtke Sanofi-Synthelabo neprijateljskog preuzimanja njezinog konkurenta Aventis, koja je uslijedila nakon višetjednih špekulacija o njihovom spajanju. To bi preuzimanje, ostvari li se, stvorilo jednu od tri vodeće farmaceutske kompanije u svijetu procijenjene tržišne vrijednosti oko 100 milijardi dolara. Cijene u farmaceutskom sektoru blago su oslabile, jer je to potaknulo zabrinutosti da će se razviti prava bitka oko Aventisa. Nasuprot tome, Heineken, treći u svijetu proizvođač piva, zabilježio je 1,5-postotni rast vrijednosti svojih dionica, nakon što je kupio 57 milijuna eura vrijedan udio u regionalnoj pivovari u Kini, najvećem tržištu piva po obimu u svijetu. Deutsche Telekom je također predvodio rastom svojih dionica, izvijestivši o snažnom rastu broja pretplatnika u svojoj ključnoj američkoj jedinici T- Mobile. Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks je ovoga tjedna oslabio dva posto, na 10.510 bodova. 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 22. siječnja 29. siječnja Promjena u % Euro/USD 1,2708 1,2413 -2,32 Euro/JPY 134,71 131,49 -2,39 USD/JPY 106,00 105,90 -0,10 Tečaj dolara dosegnuo je ovoga tjedna na deviznim tržištima najvišu razinu u zadnjih tjedan dana prema euru, nakon što je američka središnja banka Fed signalizirala da se sprema podići kamatne stope u SAD-u i prije nego su tržišta očekivala. U tom razdoblju dolar je ojačao 2,3 posto prema euru, koji stoji 1,2413 dolara. Fed je odlučio u srijedu ostaviti kamatne stope na najnižoj razini od 1958. Ipak, umjesto ranije ocjene da bi kamatne stope mogle još neko vrijeme ostati niske, ovoga puta priopćio je da se 'može još strpjeti' prije nego ih povisi. To je potaknulo pad cijena američkih obveznica, ali i kupovine dolara, koji je već duže vrijeme pod pritiskom, između ostaloga i zbog niskih kamatnih stopa. "Jezična promjena u priopćenju Fed-a povećava izglede za ranijim rastom kamatnih stopa neko se očekivalo. To je pozitivno za dolar jer smanjuje jaz između stopa na američku i ostale najvažnije svjetske valute", izjavio je valutni strateg pri UBS, Mark McFarland. Oporavak tečaja dolara znači i olakšanje za dužnosnike eurozone, koji su u zadnjih nekoliko tjedana, uoči sastanka ministara financija G7 izražavali zabrinutost snažnim jačanjem eura. "Sastanak G7 i dalje je važan za devizna tržišta, no Fed-ova izjava daje naslutiti da SAD nisu totalno nezabrinute mogućom inflacijom ili oštrim padom tečaja dolara", izjavio je valutni strateg Morgan Stanleya, Toru Umemoto. Euro je u posljednje dvije godine ojačao oko 40 posto prema dolaru, te dosegnuo rekordnih 1,29 dolara početkom mjeseca, budući su ulagači izbjegavali ulaganja u dolar, a zabrinutosti oko manjka američke bilance plaćanja rušile njegovu vrijednost. Što se tiče Japana, stvari su uobičajene. Zamjenik japanskog ministra financija Masakazu Hayashi kazao je da Japan ne cilja postizanje određenog tečaja jena, no upozorio je da su nedavne oscilacije tečaja previše oštre pa bi monetarne vlasti mogle poduzeti intervencije. Trgovci drže da bi se ta zemlja mogla suočiti s kritikama na sastanku G7, posebice od strane europskih ministara financija zbog svojih intervencija na valutnim tržištima, za koje neki smatraju da su ubrzale jačanje eura. Većina njih očekuje da će sastanak ministara financija skupine G7 u veljači rezultirati pritiskom na Aziju da dozvoli rast svojih valuta kako bi pomogla korigiranju globalnih neravnoteža. "U fazi smo konsolidacije", kazao je Trevor Dinmore, valutni strateg u Deutsche Banka u Londonu. "Još je nejasno koje će snage prevladati. Postoje neke proturječnosti. S jedne strane imamo Sjedinjene Države sa skeptičnim pristupom, a s druge Europu i Japan koji pokušavaju ograničiti promjenjivost. Njihovi pristupi valutnoj politici su različiti". U takvim uvjetima jen je porastao prema dolaru skromnih 0,1 posto, na 105,9 jena. Ojačao je i 2,4 posto prema euru, na 131,5 jena. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 22.01.04 USLIB 1,07 1,10 1,12 1,13 22.01.04 EULIB 2,07 2,07 2,07 2,09 29.01.04 USLIB 1,08 1,10 1,12 1,17 29.01.04 EULIB 2,08 2,07 2,08 2,09 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 23. do 30. siječnja Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 23. siječnja 29. siječnja u % Euro 1 7,7086 7,6833 -0,32 USD 1 6,0554 6,1392 1,38 GBP 1 11,1767 11,2116 0,31 JPY 100 5,6940 5,7930 1,73 CHF 1 4,9149 4,9132 -0,03 SIT 100 3,2482 3,2371 -0,34 Prema tečajnici HNB-a kuna je u protekla dva tjedna, u odnosu na euro, ojačala 0,43 posto. Također je, u istom vremenskom razdoblju, u odnosu na kunu oslabio tečaj švicarskog franka 0,47 te slovenskog tolara 0,39 posto. S druge je pak strane nastavljen, već četvrti tjedan za redom, rast tečaja britanske funte. Tako je funta u odnosu na kunu u mjesec dana poskupila 3,6 posto. Također je tečaj kune, ali u proteklih tjedan dana, oslabio u odnosu na japanski jen 1,73 te američki dolar 1,38 posto. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija VRSTA EMISIJE 91 Dan 182 Dana 364 Dana Ostvareni iznos emisije 34.500.000 55.000.000 79.900.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 51.000.000 95.000.000 203.900.000 Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 98,8914,50 % 97,3545,45 % 94,1776,20 % Najniža ponuđena cijenauz kamatnu stopu 98,6475,50 % 97,0956,00 % 93,0417,50 % Vagana prosječna ponuđena cijenauz kamatnu stopu 98,7864,93 % 97,2405,69 % 93,7466,69 % Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 98,8054,85 % 97,3315,50 % 93,9126,50 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 27,54 27,27 22,40 Dospijeće 29. travnja 04. 29. srpnja 04. 27. siječnja 05. Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 200 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 169,4 milijuna kuna. S rokom dospijeća od 91 dan na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu 51 milijun, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 34,5 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena pritom bila 98,891 kunu za 100 kuna nominalnog zapisa, dok je kamatna stopa iznosila 4,50 posto. Najniža je pak ponuđena cijena iznosila 98,647 kuna, a kamatna je stopa bila 5,50 posto. Sukladno tome ostvarena je jedinstvena prodajna cijena iznosila 98,805 kuna, a kamatna stopa 4,85 posto. Pritom je udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 27,54 posto. Na aukciji su s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu 95 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 55 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 97,354 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,45 posto. Najniža pak cijena iznosila je 97,095 kuna uz kamatu od 6,00 posto. Ostvarena jedinstvena prodajna cijena pritom je iznosila 97,331 kunu, pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatnu stopu od 5,50 posto. Pritom je udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 27,27 posto. S rokom dospijeća od 364 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 203,9 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio tek 79,9 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 94,177 kuna, po kamatnoj stopi od 6,20 posto. Najniža je pak cijena bila 93,041 kunu uz kamatu od 7,50 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena iznosila 93,912 kuna pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatu od 6,50 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio 22,40 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 5,756 milijardi kuna. Od toga je 637,5 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 1,719 milijardi, dok je na rok od 364 dana upisano 3,399 milijardi kuna. Sljedeća aukcija biti će održana 03. veljače 2004. godine, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 300 milijuna kuna. 10. Ministar Šuker: Vlada će nastaviti pregovore s MMF-om Ministar financija Ivan Šuker potvrdio je u četvrtak da će Vlada s MMF-om nastaviti pregovore o novom stand-by aranžmanu. Procjenjujemo da se zbog preuzetih obveza trebaju nastaviti pregovori s MMF-om i s tim je suglasna cijela Vlada, rekao je Šuker novinarima po završetku sastanka između predstavnika nove i bivše Vlade na kojem se razgovaralo o financijskim obvezama koje je preuzela nova Vlada. Šuker je novinarima rekao kako ni on ni premijer Ivo Sanader u predizbornoj kampanji nisu tvrdili da nova Vlada neće sklapati aranžman s MMF-om. Ministar Šuker i bivši ministar financija Mato Crkvenac suglasili su se kako polemike oko stanja u zdravstvu i cestogradnji nisu naštetile kreditnom rejtingu Hrvatske. Na tržištu nema indikatora koji bi upućivali da je pogoršan kreditni rejting Hrvatske, rekao je Crkvenac. 11. HNB: Krajem studenog vanjski dug premašio 21,57 milijardi dolara Inozemni dug Republike Hrvatske krajem studenog prošle godine premašio je 21,57 milijardu dolara, što je nominalno gotovo 40 posto, ili 6,16 milijardi dolara više nego na kraju 2002. godine, podatci su Hrvatske narodne banke iz najnovijeg Biltena. Veliki utjecaj na rast vanjskog duga imala su tečajna kretanja, odnosno slabljenje dolara prema euru. Analize središnje banke još za listopad pokazale su da se oko 30 posto povećanja inozemnog duga odnosi na međuvalutarne promjene. Kako je i tijekom prosinca prošle godine nastavljeno jačanje eura prema dolara, te i jačanje kune prema dolaru i to za 4,4 posto samo u prosincu, analitičari ističu da bi to moglo dodatno utjecati na rast dolarskog iznosa vanjskog duga, jer je većina duga denominirana u eurima, a vanjski dug iskazuje se u dolarima. Tako Ministarstvo financija, u analizi koju je prošli tjedan iznijelo pred Vladom, procjenjuje da bi se visina hrvatskog vanjskog duga krajem prošle godine mogla približiti iznosu od 22,8 milijardi dolara, ili oko 75 posto BDP-a. Prema podatcima središnje banke, najveći udio u vanjskom dugu i nadalje ima država, ali se njen udio postupno smanjuje u 'korist' rasta udjela banaka. Dug države u jedanaest se mjeseci prošle godine povećao nominalno za 1,78 milijardi dolara i krajem studenoga vanjski dug države iznosio je 8,14 milijarde dolara, što je 37,7 posto ukupnog vanjskog duga (koncem 2002. taj udio bio je 41,3 posto). Udio pak banaka u ukupnom dugu sa 26,1 posto krajem 2002. popeo se na 28,2 posto krajem studenoga prošle godine. Banke su svoje vanjsko zaduženje u jedanaest prošlogodišnjih mjeseci nominalno povećale za 2,06 milijardi dolara i njihov je dug krajem studenog iznosio 6,08 milijardi dolara. Nešto više od četvrtine vanjskog duga, 25,6 posto odnosi se na ostale sektore (poduzeća). Poduzeća su u nominalnom iznosu vanjski dug u jedanaest mjeseci prošle godine, u odnosu na kraj 2002., povećala za 1,56 milijardi dolara i dug tog sektora na kraju studenoga iznosio je 5,53 milijarde dolara. Prema podatcima središnje banke, u ovoj godini na otplatu dospijeva oko 3,7 milijardi dolara inozemnog duga, od čega se 2,9 milijardi odnosi na otplatu glavnica, a 801 milijun dolara na otplatu kamata. 12. Međunarodne pričuve HNB-a 8,2 milijardi dolara Ukupne međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke na kraju prosinca prošle godine iznosile su 8,19 milijardi američkih dolara, što je za 2,3 milijarde dolara ili za 39,1 posto više nego na kraju 2002. godine, objavljeno je u siječanjskom Biltenu HNB-a. Ukupna vrijednost međunarodnih pričuva HNB-a u prosincu je, uz daljnju deprecijaciju tečaja dolara prema euru, povećana za 469 milijuna dolara. Po podacima objavljenim u Biltenu HNB-a ukupne međunarodne pričuve središnje banke porasle su tijekom prosinca zbog neto otkupa deviza od poslovnih banaka, otkupa deviza od države i pojačanog upisa blagajničkih zapisa HNB-a u stranoj valuti. Neto raspoložive pričuve na kraju prosinca 2003. iznosile su 5,68 milijardi dolara, što je za milijardu USD ili za 21,8 posto više nego na kraju 2002. Međunarodne pričuve jedan su od važnih pokazatelja likvidnosti zemlje. 13. Krediti stanovništvu prestigli kredite poduzećima Monetarna kretanja u Hrvatskoj u studenome prošle godine obilježio je ubrzani rast plasmana banaka koji je ipak ostao u okviru očekivanog porasta do kraja 2003. Ukupni krediti poslovnih banaka svim sektorima na kraju studenoga 2003. bili su nominalno veći za 15,8 posto nego na kraju 2002., pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke. Pritom se u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci bilježi znatno snažnije usporavanje, u odnosu na godinu prije, kredita poduzećima nego onih stanovništvu, što se tumači orijentacijom banaka na kredite koji im donose veću zaradu. Tako su po podacima iz siječanjskog Biltena Hrvatske narodne banke, krediti poslovnih banaka poduzećima u prvih jedanaest mjeseci prošle godine povećani za svega 4,1 posto, ili za 1,94 milijarde kuna. Tako su krediti poduzećima na kraju studenoga 2003. iznosili ukupno 48,9 milijardi kuna (kunski 39,2 milijardi kuna i devizni 9,7 milijardi kuna). Iz podataka o distribuciji kredita poslovnih banaka po pojedinim sektorima proizlazi da su krediti stanovništvu na kraju studenoga prošle godine iznosili ukupno 54,3 milijarde kuna, što je za 11,2 milijarde kuna ili za 26,1 posto više nego na kraju 2002. To je pak znatno usporeniji rast nego u godini prije budući je u jedanaest mjeseci 2002. rast kredita stanovništvu iznosio čak 40,3 posto. Snažnije usporavanje kredita poduzećima nego stanovništvu, po ocjenama analitičara HNB-a, rezultat je nastojanja banaka da oslobode dovoljno prostora za rast kredita stanovništvu koji im donose veće prinose. S druge strane, napominju, banke su omogućile i izravno kreditiranje preko svojih banaka matica iz inozemstva kako bi poduzećima, svojim klijentima osigurale dostatno financiranje. Uz to, prisutno je i financiranje preko tvrtki koje se bave financijskim lizingom koje su u bliskim vlasničkim odnosima s bankama i njihovim bankama maticama u inozemstvu. Ukupni krediti banaka svim sektorima (poduzećima, stanovništvu, središnjoj i lokalnoj državi, ostalim bankarskim i financijskim institucijama) u studenome 2003. iznosili su 112,8 milijardi kuna, a to je za 15,4 milijardi kuna ili za 15,8 posto više nego na kraju 2002. Pritom je udio kredita stanovništvu 'pretakao' onaj poduzeća. Tako je udio kredita stanovništvu u ukupnim kreditima, po podacima iz prošlogodišnjeg studenoga, iznosio 48,1 posto, a poduzeća 43,4 posto. Primjerice na kraju 2002. udio kredita poduzeća u ukupnim kreditima poslovnih banaka bio je 48,2 posto, a kredita stanovništvu 44,2 posto. 14. HNB: Od 3. svibnja mjenjačnice moraju imati zaštićene računalne programe Hrvatska narodna banka za tri je mjeseca, sa 2. veljače na 3. svibnja, ovlaštenim mjenjačima pomaknula početak primjene zaštićenih računalnih programa certificiranih od strane HNB-a, odluka je koju je Savjet HNB-a donio sredinom ovog mjeseca, a prošli tjedan središnja banka objavila na svojim web stranicama. Iz HNB-a to objašnjavaju neusklađenostima ponuđenih programa s propisanom dokumentacijom, zbog čega je za provjeru potrebno više vremena nego je planirano. Prema posljednjim podatcima kojima raspolažu u HNB-u, u Hrvatskoj djeluje oko 1.300 ovlaštenih mjenjača koji posluju na 2.500 lokacija - mjenjačkih mjesta. Svi oni moraju koristiti zaštićene računalne programe certificirane od strane HNB-a, na što ih obvezuje Odluka o uvjetima i načinu poslovanja ovlaštenih mjenjača (Narodne novine broj 111 iz 2003.). Ta odluka obvezuje sve mjenjačnice da u dokumentaciji uz ostalo moraju imati i potvrdu o autentičnosti, odnosno pismenu izjavu proizvođača zaštićenog računalnog programa da je program koji se upotrebljava certificiran. Certifikat je, naime, uvjet proizvođačima da se pojave na tržištu. Cilj je certificiranja računalnih programa omogućavanje tržišnog natjecanja većeg broja sudionika kojima je certificirano programsko rješenje uvjet za nastup na tržištu ovlaštenih mjenjača, ističu iz HNB-a. Na javni poziv za prikupljanje programskih rješenja, koji je HNB objavila u srpnju 2003., a koji je i dalje otvoren, do kraja prošlog tjedna pristiglo je dvadeset ponuda. "Tijekom certificiranja, odnosno provjere pristiglih ponuda programskih rješenja utvrđene su neusklađenosti programa s odredbama koje proizlaze iz dokumentacije koju je pripremila HNB. Iz tog razloga, na provjeru svih analiziranih programskih rješenja utrošeno je znatno više vremena no što je bilo planirano da se certifikati izdaju, odnosno instaliraju kod korisnika do 2. veljače ove godine", odgovorili su iz središnje banke na upit o razlozima odgode. U samom se javnom pozivu središnja banka obvezala izdati certifikat u slučaju da ponuđeni programi ispunjavaju kriterije određene dokumentacijom HNB-a - Odlukom o uvjetima i načinu poslovanja ovlaštenih mjenjača, Uputama za primjenu te odluke, te Funkcionalnom i Tehničkom specifikacijom, a kao prvi datum za izdavanje certifikata u pozivu je naveden 1. prosinca. Svi potencijalni ponuđači cjelokupnu dokumentaciju preuzimaju u HNB- u, te se tim činom, uz ispunjavanje uvjeta navedenih u Javnom pozivu, registriraju kao mogući ponuđači računalnih programa. Prema podatcima HNB-a, do kraja prošle godine dokumentaciju za izradu programskih rješenja u HNB-u je podiglo više od 80 pravnih osoba, odnosno poduzetnika pojedinaca, od kojih je njih 20 do sada predalo svoje ponude. U samom postupku središnja je banka zaprimila i jedan zahtjev za utvrđivanje narušavanja slobodnog tržišnog natjecanja, ali je on odbačen zbog nenadležnosti. Prigovor je uputila tvrtka Basis i to na izbor operativnih sustava i programskih alata u kojima, odnosno uz pomoć kojih mogu biti napravljeni zaštićeni računalni programi. HNB je taj prigovor odbacila obrazlažući da je Zakonom o bankama središnja banka ovlaštena pratiti konkurenciju u pružanju bankovnih usluga, a postupak nabave programskih rješenja zaštićenog računalnog programa za ovlaštene mjenjače ne predstavlja bankovnu uslugu, pa HNB u tom slučaju nije nadležna. Prema saznanjima HNB-a, tvrtka Basis nije nastavila s prigovorom za utvrđivanje narušavanja tržišnog natjecanja kod nadležnog tijela (Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja). Inače, prema Odluci o uvjetima i načinu poslovanja ovlaštenih mjenjača zaštićeni računalni program je onaj koji onemogućava brisanje, mijenjanje ili nadopunjavanje jednom unesenih podataka o mjenjačkom poslovanju, neistinito iskazivanje izvještaja, popravke nakon što je zaključen obračun dnevne blagajne i naknadno evidentiranje transakcija, te neovlaštene intervencije u program od strane korisnika programa. Odlukom je također utvrđeno da zaštićeni računalni program mora u svako doba omogućiti ispis podataka o transakcijama obavljenim tog dana ili u prošlom razdoblju, da ti podatci u memoriji zaštićenoga računalnog programa moraju biti pohranjeni za tekuću i prethodnu kalendarsku godinu, a ovlašteni mjenjač dužan je na elektromagnetskoj/digitalnoj vanjskoj memoriji čuvati podatke tako, da zajedno s već navedenim podatcima u memoriji, omogućuju pristup podacima za tekuću i dvije prethodne kalendarske godine. 15. HUB: Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) osniva se kao posebna tvrtka Izvršni odbor Hrvatske udruge banaka (HUB) donio je odluku o pokretanju osnivanja kreditnog registra pod nazivom Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK), koji će djelovati kao posebno društvo s ograničenom odgovornošću u potpunom vlasništvu hrvatskih banaka, objavljeno je u četvrtak iz HUB-a. Predviđeno je da najveće grupe banke imaju veće udjele (od 10 do 15 posto), a ovisno o interesu ostalih banaka o sudjelovanju s nominalnim udjelom od 1 posto, odredit će se točni omjeri i sastavi tijela HROK-a. Hrvatski registar, kažu u HUB-u, bit će zasnovan na najsuvremenijoj tehnologiji koja se koristi u 15-ak zemalja širom svijeta, a domaći partner koji će dati infrastrukturu (hardware, komunikacijska mreža, sigurnost) za ostvarivanje projekta bit će Financijska agencija (FINA). Kao početak djelovanja sustava spominje se kraj ove godine. Odluka o osnivanju HROK-a bila je predviđena već potpisivanjem Sporazuma o zajedničkom razvoju projekta između Hrvatske udruge banaka i konzorcija TransUnion CRIF Decision Solutions LLC (TUC) početkom studenog 2003., s kojim bi, očekuju u HUB-u, HROK d.o.o. do kraja ožujka ove godine mogao zaključiti i Glavni sporazum i time omogućiti početak rada na izvedbi s predviđenim završetkom krajem 2004. godine. Na svojoj redovnoj sjednici održanoj u ponedjeljak 26. siječnja, Izvršni odbor HUB-a prihvatio je i Pravilnik o korištenju Sustava razmjene informacija (SRI), kojim se reguliraju sva tehnička svojstva, prava i obveze sudionika razmjene podataka o neurednim dužnicima i temeljem kojeg će se, nakon završetka konačne faze testiranja, u što kraćem roku obaviti prva razmjena informacija. Budući da je ovo interni akt HUB-a, ostale banke mogu pristupiti razmjeni sklapanjem sporazuma s HUB-om kojim će se obvezati na pridržavanje uvjeta iz Pravilnika. Sustav razmjene informacija je međukorak do uspostavljanja HROK-a, a služi i za pripremu bankama za sudjelovanje u složenijoj razmjeni - punom kreditnom registru. Kreditni registri uobičajene su institucije financijskog sektora u razvijenim zemljama već više od dva stoljeća, a predstavljaju banke podataka koje skupljaju, održavaju i distribuiraju podatke o kreditnim obvezama potrošača. Korisnici registra su jedino financijske institucije koje i daju podatke. 16. Obilježena 10. godišnjica društva za međubankarske usluge MBU Broj kartica i bankomata u Hrvatskoj unazad tri godine više je nego udvostručen, dok je broj EFTPOS terminala na prodajnim mjestima istodobno utrostručen, pa se tako trenutno izdanih više od 5,3 milijuna kartica može za plaćanje ili dizanje gotovine koristiti na više od 1.500 bankomata te 29 tisuća EFTPOS terminala. Podaci su to iz istraživanja "Kartično poslovanje u Republici Hrvatskoj" Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije Hrvatske gospodarske komore (HGK) predstavljenog na današnjem obilježavanju 10. godišnjice Društva za međubankarske usluge MBU, te 8. obljetnice uvođenja u funkciju bankomatske i EFTPOS terminalske mreže MBNET-a. Istraživanje se tromjesečno provodi od 2000. godine, a posljednji se podaci odnose na razdoblje do kraja rujna 2003. godine, kada je obuhvaćeno 24 banaka i kartičnih kuća. Od početka siječnja do kraja rujna 2003. tako su financijske institucije obuhvaćene ovim istraživanjem zabilježile ukupnu vrijednost svih kartičnih transakcija od 34,7 milijardi kuna - 77,7 posto pri dizanju gotovine, a 22,3 posto za plaćanje, pri čemu je prosječna vrijednost pojedinačne transakcije iznosila 386,1 kunu - 566 kuna pri dizanju gotovine, a 182,97 kuna pri plaćanju. Uslugama MBNET mreža, pak, koristi se 15 banaka, dvije kartičarske kuće (PBZ American Express i Diners Club Adriatic), te tvrtke HT, VIPnet i Nexcom. Korisnici mreže izdali su do pred kraj prošle godine gotovo 900 tisuća kartica, uveli 470 bankomata te 2.400 EFTPOS terminala koje dnevno koristi i do 60 tisuća korisnika, kazao je direktor MBU Sergio Uran. Uz to, MBU je razvio i ponudio korisnicima i mnoge druge usluge temeljene na novim tehnologijama i rješenjima koja su u skladu s međunarodnim standardima, kazao je Uran. Riječ je o uslugama poput sustava plaćanja karticama na Internetu (sustav MBUePAY), sigurnosnog sustava za kontrolu rizika (sustav SKOR), te usluzi obavještavanja korisnika kartica o transakcijama obavljenim njihovim karticama putem SMS poruka na mobilnom telefonu (MBSMS). Upravo financijski sektor, prema riječima profesora na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike te direktora Zavoda za informatiku Republike Hrvatske Zdravka Krakara, predvodi po ulaganjima u nove informatičke tehnologije. Naime, kazao je Krakar, banke i ostale financijske institucije u prosjeku ulažu 12 do 14 posto svojih prihoda u uvođenje nove tehnologije, dok u drugim sektorima, primjerice u turizmu, taj prosjek iznosi tek oko 0,3 posto. Društvo MBU je osnovano 1994. godine na inicijativu hrvatskih banaka u svrhu koordiniranog projektiranja i razvoja zajedničke infrastrukture za suvremeno poslovanje s bankovnim karticama. U dvije je godine to društvo projektiralo, izgradilo i 1996. godine uvelo u funkciju mrežu MBNET puštanjem u rad prvog bankomata kojim su obavljene prve transakcije MBCARD karticom, koja je zamijenila dotadašnje plastificirane čekovne kartice tekućih računa građana. 17. Savjet Hagene: Prekršajne prijave protiv Raiffeisen mirovinskog društva Savjet Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja Hagene prihvatio je Izvješće o utvrđenom nadzoru u Raiffeisen d.d. mirovinskom društvu za upravljanje obveznim mirovinskim fondom te podržao podnošenje prekršajnih prijava protiv društva i odgovornih osoba, priopćeno je u srijedu iz Hagene. Iz Hagene nisu željeli detaljnije pojašnjavati odluke Savjeta donesene na jučerašnjoj sjednici, odnosno razloge podnošenja prekršajnih prijava. No, prošloga je tjedna ravnatelj Hagene Dragan Kovačević najavio mogućnost podnošenja prekršajnih prijava ukoliko institucionalni nadzor nad radom Raiffeisen mirovinskog društva pokaže nepravilnosti oko imenovanja Igora Mataića za novog predsjednika Uprave, odnosno njegovog upisa u registar Trgovačkog suda kao novog predsjednika Uprave prije dobivanja odobrenja od strane Hagene. Nadzor je također trebao utvrditi i osnovanost tvrdnji bivšeg predsjednika Uprave Raiffeisen mirovinskog društva Damira Lamze, o navodnim nezakonitostima u imenovanju dvojice prokurista u društvu. Savjet Agencije istodobno je prihvatio i Izvješće o zatraženoj suglasnosti na promjenu tvrtke i povećanje temeljnog kapitala Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom, te je podržao podnošenje prekršajne prijave protiv društva i odgovorne osobe. Na sjednici Savjeta donijet je i Pravilnik o načinju izračuna referentnog prinosa, Odluka o referentnom prinosu obveznih mirovinskih fondova za 2003., Odluka o najvišem postotku naknade mirovinskom društvu za 2004., Odluke o rokovima izdavanja dokumenta o udjelu. Istodobno je dano i odobrenje na izmjene Društvenog ugovora i promjenu imena tvrtke Adriatic Invest d.o.o. društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom. Novo ime tvrtke je Erste društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje obveznim mirovinskim fondom. 18. Dom, SN i Kvadro Holding potpisali ugovor o preuzimanju dionica Riviere Holding Dom Holding, SN Holding i Kvadro Hotels & resorts holding potpisali su u četvrtak 22. siječnja ugovor kojim namjeravaju provesti preuzimanju svih preostalih dionica turističke tvrtke Riviera Holding iz Poreča. Novoosnovana grupa dioničara posjeduje 58,08 posto dionica Riviere, izvijestili su iz Dom Holdinga. Ugovorne stranke zatražile su od Komisije za vrijednosne papire odobrenje za objavljivanje javne ponude za preuzimanje te se početak akcije očekuje u narednih sljedećih 30 dana. Riviera Holding najveće je hrvatsko turističko poduzeće prema broju ukupnih noćenja, te na drugom mjestu prema poslovnim prihodima u okviru grupacije hotela i restorana. U 2002. godini ostvareni su prihodi u visini od 313,4 milijuna kuna, što je 2,3 posto više nego godinu ranije, dok je dobit iznosila 64,5 milijuna kuna. Riviera godišnje ostvaruje više od 2,5 milijuna noćenja. Raspolaže s 12 hotela, 5 apartmanskih naselja te 4 kampa, što ukupno prelazi 28 tisuća ležajeva. U ukupnom broju ostvarenih noćenja u Istri, Riviera sudjeluje s udjelom od 20 posto, a u Hrvatskoj sa sedam posto. 19. Ukinuto uvrštenje dionica Velekema u JDD kotaciju Varaždinke burze Dionicama zagrebačke tvrtke Velekem u petak je bio zadnji dan trgovanja u JDD kotaciji Varaždinske burze. Kako su izvijestili s Burze, temeljem zahtjeva društva, a sukladno Pravilima kotacije javnih dioničkih društava, Varaždinska je burza ukinula uvrštenje javnom dioničkom društvu Velekem zbog prestanka udovoljavanja uvjeta o visini temeljnog kapitala, iz Zakona o tržištu vrijednosnih papira (NN 84/02). 20. Dionice Adriachema na Zagrebačkoj burzi U kotaciju Javnih dioničkih društava (JDD) Zagrebačke burze od petka su uvrštene redovne dionice društva Adriachem d.d. iz Kaštel Sućurca. Trgovanje tim dionicama počet će istog dana pod burzovnim simbolom ADCH-R-A, izvijestili su sa Zagrebačke burze. Adriachem ima 605.926 redovnih dionica čija pojedinačna nominalna cijena iznosi 300 kuna. 21. ZABA završava upis novog izdanja HBOR-ovih obveznica Zagrebačka banka (ZABA) započela je s upisom novog izdanja sedmogodišnjih obveznica Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), vrijednog 300 milijuna eura, objavljeno je u četvrtak iz ZABA-e. Obveznice će se upisivati zaključno do petka 30. siječnja, a bit će izdane krajem ovog tjedna ili najkasnije u ponedjeljak 2. veljače. Obveznice HBOR-a namijenjene su međunarodnom tržištu, a očekivani prinos iznosi EURO Mid swaps plus 100 baznih poena (prema trenutnom stanju). 22. Statistika Prosječna neto plaća za studeni 4.054 kune - Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u Hrvatskoj premašila je iznos od četiri tisuće kuna. Tako je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za studeni 2003. iznosila je 4.054 kune, što pokazuje nominalni rast za 1,5 posto (ili za 58 kuna), a realni za 1,4 posto u odnosu na listopad 2003. Po objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za studeni 2003. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 3,5 posto, a realno za 0,7 posto. Za razdoblje od siječnja do studenoga 2003. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 3.931 kunu, što je u odnosu na isto razdoblje 2002. nominalno više za 6 posto, a realno za 3,9 posto. Smanjenje broja zaposlenih u industriji za 3,6 posto - Broj zaposlenih radnika u hrvatskoj industriji u prosincu 2003. bio je manji za 0,9 posto nego u studenome, čime se nastavlja smanjenje broja zaposlenih u industriji. Tako je u usporedbi sa prosincem 2002. broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u istom mjesecu prošle godine bio manji je za 3,6 posto, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno, proizvodnost rada u industriji u razdoblju od siječnja do prosinca 2003. veća je za 7,7 posto u usporedbi s istim razdobljem 2002. U prerađivačkoj industriji, na koju otpada 86,71 posto ukupne industrijske proizvodnje, na godišnjoj je razini, u prosincu 2003. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, zabilježen pad broja zaposlenih za 4 posto. Istodobno je proizvodnost rada u prerađivačkoj industriji u dvanaest mjeseci prošle u odnosu na 2002. povećana za 8,6 posto. U rudarstvu i vađenju (koje čini 3,48 posto ukupne proizvodnje) za isto je usporedno razdoblje broj zaposlenih smanjen za 3,6 posto, a proizvodnost rada povećana za 3,2 posto. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom (udio od 9,81 posto) za isto se razdoblje bilježi smanjenje broja zaposlenih za 0,4 posto, uz povećanje proizvodnosti rada za 3,8 posto. Tromjesečna industrijska proizvodnja u padu za 0,4 posto - Nastavlja se usporavanje rasta industrijske proizvodnje u Hrvatskoj. U razdoblju od listopada do prosinca 2003. industrijska je proizvodnja bila za 1,5 posto veća je od proizvodnje ostvarene u istom razdoblju prethodne godine. Istodobno je u usporedbi s proizvodnjom iz prethodnog tromjesečja (razdoblja od srpnja do rujna 2003.) ukupna industrijska proizvodnja u vremenu od listopada do prosinca 2003. manja za 0,4 posto. To je ujedno prvi pad proizvodnje na toj usporednoj razini nakon početka 2003. Pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku izračunati su na temelju indeksa trend-ciklusa, koji je serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne sastavnice. Podaci o industrijskoj proizvodnji u razdoblju od listopada do prosinca 2003., u usporedbi s proizvodnjom iz razdoblja od srpnja do rujna 2003., po područjima NKD-a pokazuju da je u prerađivačkoj industriji i rudarstvu ostala na istoj razini, dok opskrba električnom energijom, plinom i vodom bilježi smanjenje za 3,6 posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama za isto usporedno razdoblje intermedijarni proizvodi osim energije bilježe povećanje za 0,8 posto, kapitalni proizvodi i netrajni proizvodi za široku potrošnju za 0,2 posto i trajni proizvodi za široku potrošnju za 5,6 posto. Istodobno energija bilježi smanjenje za 3,8 posto. U razdoblju od listopada do prosinca 2003. u usporedbi s istim vremenom prethodne godine, po područjima NKD-a, rast proizvodnje ostvarili su prerađivačka industrija za 2,1 posto i rudarstvo i vađenje za 1,6 posto. Opskrba električnom energijom, plinom i vodom bilježi smanjenje za 2,5 posto. Prema GIG-u intermedijarni proizvodi osim energije za isto usporedno razdoblje bilježe povećanje za 2 posto, trajni proizvodi za široku potrošnju za 7,1 posto i netrajni proizvodi za široku potrošnju za 3,3 posto. Pad proizvodnje ostvaren je kod energije, za 1 posto, te kapitalnih proizvoda za 4 posto.