SKV: SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 29. siječnja 2004.(Hina) - ZAGREB U odnosima između Hrvatske i Čilea nema otvorenih pitanja no postoji velika potreba za unapređenjem gospodarske suradnje, suglasili su se u četvrtak u Zagrebu premijer Ivo Sanader i čileanski predsjednik Ricardo Lagos Escobar. Čileanski predsjednik Ricardo Lagos Escobar boravi u državnom posjetu Hrvatskoj na poziv predsjednika RH Stjepana Mesića. "Utvrdili smo da otvorenih pitanja nema, ali postoji velika potreba da se međusobni trgovinski odnosi unaprijede", rekao je novinarima nakon razgovora premijer Ivo Sanader. Hrvatska i Čile potpisali su devet bilateralnih ugovora, među kojima i temeljne gospodarske sporazume kao što su sporazumi o poticanju i zaštiti ulaganja i izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Robna razmjena između dviju zemalja je prilično skromna i iznosi manje od 4 milijuna dolara, od čega na hrvatski izvoz otpada tek četvrtina tog iznosa. Važnu ulogu u poticanju gospodarske suradnje između dviju zemalja mogle bi imati hrvatske luke, osobito luka Rijeka, istaknuto je u razgovorima premijera Sanadera s čileanskim predsjednikom. Premijer Sanader kazao je da bi luka Rijeka Čileu mogla poslužiti kao ulaz na tržište Srednje Europe. Čileanski predsjednik izrazio je veliku zainteresiranost za suradnju i s drugim hrvatskim lukama. Premijer Sanader kazao je da će hrvatska Vlada nastaviti podržavati sva ulaganja iz Čilea u Hrvatsku poput ulaganja čileanskog poduzetnika Andronika Lukšića. Čileanski predsjednik podržao je ulazak Hrvatske u EU. ZAGREB Hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul pozvao je u četvrtak veleposlanika Srbije i Crne Gore u Republici Hrvatskoj Milana Simurdića na razgovor u Ministarstvo vanjskih poslova kakom bi mu prenio zabrinutost hrvatske Vlade u vezi s pogoršanjem sigurnosne situacije i serijom incidenata usmjerenih protiv Hrvata u Vojvodini, kao i s prijetnjama Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, priopćeno je iz Ministarstva. Ministar je u razgovoru s veleposlanikom zatražio da nadležni organi u Srbiji poduzmu sve potrebne mjere u cilju učinkovite zaštite hrvatske manjine, hrvatske imovine i spomenika u Vojvodini. Ministar Žužul je veleposlanika Simurdića upoznao s vanjskopolitičkim prioritetima hrvatske Vlade među kojima suradnja sa susjednim zemljama predstavlja jednu od glavnih odrednica. U razgovoru je ukazano na potrebu zadržavanja pozitivne dinamike dosadašnje razine međusobnih odnosa i na mogućnosti produbljenja suradnje. DEN HAAG/ZAGREB Mirovni izaslanik EU i UN-a na Balkanu u drugoj polovici 90-ih, Šveđanin Carl Bildt, idućeg će tjedna biti jedan od posljednjih svjedoka optužbe na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY). Prema rasporedu svjedoka tužiteljstva, Bildt bi trebao svjedočiti u srijedu 4. veljače. Do kraja izvođenja dokaza optužbe ostalo je još osam radnih dana, pa su tužitelji zbog manjka vremena predložili raspravnom vijeću da Bildt svjedoči samo o susretima s Miloševićem od 7. do 15. srpnja 1995., u vrijeme napada vojske bosanskih Srba na Srebrenicu i pokolja više od 7.000 zarobljenih Bošnjaka. Miloševićeva odgovornost za pokolj u Srebrenici jedan je od ključnih elemenata u dokazivanju njegove optužnice za genocid u BiH. DEN HAAG/ZAGREB Bivši zapovjednik Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Ivica Rajić, kojeg je Haški sud (ICTY) optužio za ratne zločine nad Bošnjacima u području Vareša, u četvrtak se izjasnio da nije kriv po svih 10 točaka izmijenjene optužnice. "Časni sude, ne osjećam se krivim", ponavljao je Rajić nakon što mu je sudac Liu Daqun pročitao svaku od 10 točaka optužnice. Ivica Rajić (46), poznat i kao Viktor Andrić, optužen je da je kao zapovjednik Druge operativne skupine HVO-a 23. listopada 1993. naredio napad na civile bošnjačkog sela Stupni Do, kod Vareša, u kojem je ubijeno najmanje 37 osoba, žene su seksualno zlostavljane a selo je razoreno. Tereti ga se i za uhićenje, zlostavljanje i nehumano zatočenje 250 Bošnjaka u Varešu u listopadu 1993. Optužen je temeljem individualne i zapovjedne odgovornosti u pet točaka za teške povrede Ženevskih konvencija za namjerno ubijanje, nečovječno postupanje, uključujući seksualno zlostavljanje, protuzakonito zatočenje civila, prisvajanje imovine i bezobzirno uništavanje koje nije opravdano vojnom potrebom. LJUBLJANA Slovensko novinarsko društvo prosvjedovalo je protiv novih pravila po kojima policija ubuduće ne smije objavljivati niti inicijale osumnjičenika u kaznenim predmetima. Novinarska udruga ocijenila je da je riječ o uskraćivanju informacija i onemogućavanju normalnog rada novinara, a na redovnoj konferenciji za novinare ljubljanske policije u četvrtak novinari su u znak prosvjeda "odšutjeli" vrijeme predviđeno za postavljanje pitanja. Policija je odluku o uskraćivanju podataka o osumnjičenima i optuženima obrazložila usmenim zahtjevom državnog inspektora za zaštitu privatnih podataka Jože Bogataja. On drži da bi davanje podataka o osumnjičenicima moglo dovesti do sudskih tužbi čak i kad se oni spominju samo po početnim slovima imena i prezimena, iako takav presedan još nije zabilježen. "Ograničavanje prava javnosti na obaviještenost opasno je za otvoreno i tolerantno društvo jer može dovesti do zlouporaba i korupcije, a to su pojave koje se suzbijaju upravo transparentnim odnosom prema javnosti", upozorili su u svom prosvjedu slovenski novinari. WASHINGTON Senator John Kerry dobija sve više potpore istaknutih demokrata za svoju kandidaturu, a bivši guverner Howard Dean je smijenio šefa svoje kampanje u sve žešćoj borbi za nominaciju demokratske stranke za kandidata za američkog predsjednika. Kerry, senator iz Massachusettsa, na valu nedavnih pobjeda u saveznim državama Iowa i New Hampshire, dobio je potporu značajnih bivših i sadašnjih senatora i kongresnika u Miossuriju i Južnoj Carolini, dvije od sedam saveznih država u kojima će se idućeg utorka održati izbori za demokratskog predsjedničkog kandidata. Nakon razočaravajućih poraza u prva dva glasovanja donedavni favorit Howard Dean smijenio je dosadašnjeg šefa kampanje Joea Trippija i na njegovo mjesto postavio dugogodišnjeg savjetnika bivšeg potpredsjednika Al Gorea kako bi usporio novog favorita Kerryja. Smjena šefa kampanje mogla bi se, međutim, pokazati nedovoljnom bivšem guverneru Vermonta Deanu da ostane u utrci kao glavni protivnik Kerryju. Glasovanja u Iowi i New Hampshireu pokazala su da demokratskim biračima nije na prvom mjestu protivljenje ratu u Iraku, na čemu je Dean do sada gradio svoju kampanju. Pitanja unutarnje politike poput gospodarstva, rasta zapošljavanja, zdravlja i obrazovanja znatno su im važnija o čemu Kerry vodi računa u svojim porukama američkoj javnosti. JERUZALEM Šef izraelske diplomacije Sylvan Shalom u četvrtak je u telefonskom razgovoru s američkim kolegom Colinom Powellom izjavio kako oni koji su naredili samoubilačke napade neće ostati nekažnjeni. Powell je nazvao Shaloma da bi mu izrazio sućut američke vlade i naroda nakon strašnih posljedica samoubilačkog napada u Jeruzalemu u kojemu je, osim napadača samoubojice, poginulo još deset osoba , a pedesetak ih je ozlijeđeno. Powell je također kazao kako je njegova zemlja "palestinskom premijeru Ahmadu Qoreiju uputila poruku u kojoj se ističe kako riječi nisu dovoljne te da Palestnici trebaju ispuniti preuzeta obećanja, koja se odnose na reforme i na pitanje sigurnosti. "Oni koji su naredili samoubilačke napade neće ostati nekažnjeni. Palestinci još nisu donijeli stratešku odluku o uništenju terorističke infrastrukture i ne čine ništa da bi napade spriječili", upozorio je Shalom. WASHINGTON Sjedinjene Države u četvrtak su najoštrije osudile samoubilački napad na autobus u Jeruzalemu u kojem je poginulo 11 osoba, među kojima i napadač samoubojica, a pedesetak ih je ozlijeđeno. "Oštro osuđujemo ovakve terorističke napade. Oni samo koče i podrivaju težnje i nadanja palestinskog naroda", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Scott McLellan. On je pozvao palestinskog premijera Ahmeda Quriea i članove palestinskog kabineta da "poduzmu odgovarajuće korake kako bi razbili teroristički infrastrukturu". Napad je nakon sastanka sa šefom turske diplomacije Abdullahom Gulom, koji se nalazi u posjetu Washingtonu, osudio i američki državni tajnik Colin Powell. "Ministar Gul i ja oštro osuđujemo ovaj strašni napad koji se dogodio u Jeruzalemu. Još jedanput teroristi su poubijali nedužne", kazao je. JERUZALEM Izraelski premijer Ariel Sharon sazvao je u četvrtak navečer sastanak na kojem bi se trebali okupiti ministar obrane Shaoul Mofaz i drugi visoki sigurnosni dužnosnici nakon samoubilačkog atentata izvedenog u autobusu u Jeruzalemu, javio je izraelski javni radio. Izraelski radio nije naveo zbog čega je sastanak sazvan, ali se takvi sastanci uglavnom sazivaju kako bi se razmotrio mogući odgovor na ovakve napade. Sastanak se treba održati u sjedištu glavnog stožera u Tel Avivu. Brigade mučenika al Aqse, oružana skupina povezana s Fatahom, preuzela je odgovornost za atentat u kojem je poginulo deset osoba. vojska već sada ima oko 11.000 vojnika iznad toga broja. LONDON Vršitelj dužnosti direktora BBC-a Richard Ryder u četvrtak je javno iznio "bezrezervnu ispriku" vladi britanskog premijera Tonya Blaira zbog pogrešaka u izvještavanju oko afere Kelly, koju je Blair prihvatio uz napomenu da bi "raspravu o tomu sada trebalo zaključiti i krenuti dalje", izvijestile su u četvrtak agencije. "U ime BBC-a javno iznosim bezrezervnu ispriku zbog naših pogrešaka, svim onima čija je reputacija zbog njih mogla biti ugrožena", rekao je lord Ryder novinarima, nekoliko sati nakon što je premijerov glasnogovornik ponovno zatražio da se BBC javno ispriča Blairovoj vladi. "Sada možemo zaključiti raspravu o tomu, BBC može nastaviti sa svojim, a britanska vlada sa svojim poslom", komentirao je Blair ispriku. Također je kazao kako poštuje neovisnost izvještavanja BBC-a te od britanske javne radiotelevizije očekuje da, kao i do sada, nastavi pozorno pratiti rad vlade. BERLIN Gruzijski predsjednik Mihail Sakašvili, koji je u službenom posjetu Berlinu do petka, izjavio je u intervjuu, objavljenom u njemačkim medijima u četvrtak, da Gruzija želi postati dio EU-a. Na pitanje treba li njegova zemlja pristupiti EU-u, koje mu je postavio list "Bild", Sakašvili je odgovorio: "Odgovor je jednostavan. Da, želimo postati članica EU-a". "Dijelimo europske vrijednosti i možemo za nekoliko godina dosegnuti razinu na kojoj je Rumunjska", dodao je. "Zato nam je potrebna potpora, prije svega Njemačke", kazao je Sakašvili predstavljajući Njemačku kao "glavnog partnera Gruzije". Ovo je prvi posjet gruzijskog predsjednika nekoj europskoj prijestolnici nakon izbora održanih početkom ovog mjeseca. Gruzijski bi predsjednik trebao u četvrtak poslijepodne sudjelovati na forumu Transparency Internationala, svjetske organizacije za borbu protiv korupcije čije je sjedište u Berlinu, a zatim se sastati s njemačkim ministrom vanjskih poslova Joschkom Fischerom. U petak će se Sakašvili sastati s njemačkim kancelarom Gerhardom Schroederom. LONDON Iznimno niske temperature i snježno nevrijeme paralizirali su u četvrtak promet diljem Europe, od Londona do Moskve, zarobivši tisuće putnika u zračnom i željezničkom prometu u zračnim lukama i na željezničkim postajama. Uprava britanskog Heathrowa je, zbog snježnih nanosa i leda, u srijedu bila prisiljena otkazati više od 200 letova, a u četvrtak još 90, rekla je glasnogovornica te britanske zračne luke. Slična je situacija i u međunarodnoj zračnoj luci pokraj Bruxellesa te u frankfurtskoj zračnoj luci. U velikom dijelu Britanije palo je 28 cm snijega, a temperature su se tijekom noći spustile do minus pet stupnjeva Celzijevih. Zbog snijega su zatvorene prometnice, a na autocestama diljem zemlje dolazi do čestih zastoja. U sjevernoj Francuskoj tijekom noći palo je oko deset cm snijega koji je jutros prouzročio mnoge nevolje svima onima koji su krenuli na posao, posebno prema većim gradovima. U Moskvi su zbog temperatura ispod ništice koje traju već tjednima, pločnici okovani ledom zbog čega je zabilježen velik broj padova i lomova kod pješaka. Agencija Interfax prenosi da su u posljednja 24 sata u Moskvi pri padu na klizavim pločnicima ozlijeđene 72 osobe. U švicarskim gradovima Bernu i Ženevi u četvrtak ujutro je zbog snježne mećave vladao prometni kaos, a na autocesti blizu Zuericha u lančanom je sudaru sudjelovalo 15 vozila. Zračna luka Ženeva-Cointrin zabilježila je kašnjenja na mnogim linijama u dolascima i odlascima. ATENA Dva ilegalna imigranta su poginula, a 17 ih se smatra nestalima u četvrtak nakon potonuća broda u Egejskom moru koji je prevozio 45 osoba, javila je grčka televizija. Helikopteri i spasilačke ekipe evakuirale su s broda Petalie 26 imigranata koji su pokušavali stići do otoka Evia. Brod je potonuo na otvorenom moru u zaljevu Karistou, južno od otoka Evia. Spašeni s broda kazali su za grčku televiziju da je brod prevozio 45 osoba. Kako se doznaje od službenih izvora malo je vjerojatno da će biti pronađeno još preživjelih. RIJAD Nekoliko saudijskih agenata ubijeno je u četvrtak u izmjeni vatre s navodnim teroristima do koje je došlo prilikom racije u jednoj kući u Rijadu, objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova dodavši da je jedan osumnjičeni uhićen. Saudijske su snage sigurnosti primile dojavu o kući u istočnom dijelu Rijada i kada su joj prišli na njih je otvorena vatra, izjavio je jedan saudijski dužnosnik tražeći da ostane neimenovan. Neimenovani je dužnosnik izjavio da je jedan do terorista uhićen i da je u sukobu nekoliko agenata ubijeno. Nije htio otkriti druge informacije. Saudijske su vlasti u posljednjih nekoliko mjeseci izvele više antiterorističkih operacija. Ovaj se incident dogodio u vrijeme kada su u Saudijskoj Arabiji pojačane mjere sigurnosti zbog godišnjeg hodočašća u Meku. PARIZ Francuska nacionalna skupština dala je u četvrtak zeleno svjetlo proširenju NATO-a na sedam zemlja istočne i srednje Europe - Bugarsku, Rumunjsku, Estoniju, Latviju, Litvu, Slovačku i Sloveniju. Da bi ta odluka bila konačna mora biti ratificirana i u Senatu, a to je predviđeno za 5. veljače. Ovih sedam zemalja pozvane su službeno da se priključe NATO-u u studenom 2002. godine na summitu Sjevernoatlantskog saveza u Pragu. Njihovim ulaskom u Savez, NATO će brojati 26 članica. To proširenje je "velika politička gesta koja potvrđuje povratak tih sedam zemalja u krug slobodnih država", ocijenio je francuski ministar vanjskih poslova Dominique De Villepin. LONDON Glavni direktor BBC-ja Greg Dyke podnio je u četvrtak ostavku nakon objavljivanja izvješća suca istražitelja lorda Briana Huttona o samoubojstvu stručnjaka za oružje Davida Kellyja, čime je dodatno produbljena kriza na britanskoj javnoj radioteleviziji nakon što je u srijedu ostavku podnio i predsjednik BBC-ja Gavyn Davies. Huttonovo izvješće objavljeno u srijedu zaključilo je da vlada nije - kako je to tvrdio novinar BBC-ja Andrew Gilligan - namjerno "napuhala" izvješće o iračkom naoružanju kako bi opravdala rat u Iraku. Dyke, čija je ostavka uslijedila nakon hitnog sastanka Upravnog odbora BBC-ja, rekao je novinarima da se nada kako će njegova ostavka omogućiti BBC-ju "novi početak". U izjavi je naglasio da preuzima odgovornost kao čelnik televizijske kuće, ali se ipak upitao jesu li "hrabri zaključci" lorda Huttona u potpunosti u skladu sa svim rezultatima istrage. Dyke je u srijedu ponudio djelomičnu ispriku ustvrdivši da su "neke ključne (Gilliganove) optužbe", glede vladinog dosjea o iračkom oružju, pogrešne. Britanski premijer Tony Blair u četvrtak je ponovno zatražio ispriku BBC-ja. "Još uvijek želimo ispriku. BBC se treba ispričati jer je širio lažne tvrdnje", rekao je Blairov glasnogovornik, dodavši da "premijer smatra kako je njegov integritet doveden u pitanje". KAIRO Bivši irački predsjednik Sadam Husein pati od zasad neutvrđene bolesti želuca i crijeva, zbog čega je prisiljen manje jesti, objavio je u četvrtak saudijski list al-Watan. Po pisanju lista, koji se poziva na sigurnosni izvor iz Bruxellesa, tim medicinskih stručnjaka analizira uzorke tkiva želuca i crijeva kako bi utvrdio uzrok bolesti. List dodaje da se Sadamovo zdravlje "pogoršalo nekoliko posljednjih dana i da je počeo jesti manje nego kada je uhićen i zatočen". Izvor je listu također rekao da su vlade arapskih zemalja, proizvođača nafte, ponudile Sjedinjenim Državama dogovor o prebacivanju Sadama u neki od njihovih zatvora. Po tom dogovoru, arapske bi zemlje tretirale Sadama kao političkog zatvorenika u zamjenu za dobivanje liste njegovih bankovnih računa u tim i drugim arapskim zemljama. Ako SAD pristane na dogovor, zemlje proizvođači nafte ponudile bi SAD-u više naftnih ugovora, piše al-Watan. LUSAKA U glavnome gradu Zambije Lusaki od kolere je od kraja studenoga prošle godine umrlo 110 osoba, zbog čega je ta siromašna afrička zemlja i službeno upozorila javnost o bolesti, izjavio je u četvrtak ministar zdravstva Brian Chituwo. On je pred članovima parlamenta u srijedu navečer rekao kako se broj zaraženih i umrlih vrlo brzo može povećati ako se odmah ne poduzmu hitne mjere prevencije. Od 28. studenoga prošle godine do danas u tom je gradu od kolere umrlo 110 osoba. "Do danas su u Lusaki zabilježena 2.482 slučaja kolere, 80 je osoba umrlo u zdravstvenim ustanovama, a dovezeno je 30 tijela onih koji su umrli od te bolesti, a prije toga nisu bili hospitalizirani", rekao je Chituwo. Zdravstveni dužnosnici za Reuters su izjavili kako je u ruralnim dijelovima Zambije zabilježeno još nekoliko smrtnih slučajeva. PEKING Sjedinjene Države nadaju se da će se šestostrani razgovori o sjevernokorejskoj nuklearnoj krizi nastaviti idućega mjeseca, no to ovisi o Sjevernoj Koreji, izjavio je u četvrtak u Pekingu pomoćnik američkog državnog tajnika Richard Armitage. Kina, najbliži saveznik i dostavljač humanitarne pomoći Sjevernoj Koreji, bila je u kolovozu prošle godine domaćin prvom krugu razgovora na kojemu su sudjelovali SAD, obje Koreje, Japan i Rusija. "Mislim da je razgovore moguće nastaviti u veljači, no odgovor na to pitanje treba tražiti u Pyongyangu, a ne ovdje", rekao je Armitage nakon dolaska u Peking. SAD ne želi novi krug razgovora sve dok Sjeverna Koreja ne dokaže da je spremna razotkriti svoje programe za proizvodnju nuklearnog oružja. Washington je u zamjenu za to spreman ponuditi jamstva da neće napasti Sjevernu Koreju, koju je predsjednik George Bush svrstao u "osovinu zla", zajedno s Iranom i predratnim Irakom. MOSKVA Oko 1.500 ruskih policajaca mobilizirano je radi 'operacije čišćenja' u istočnom dijelu Čečenije, objavili su u četvrtak glasnogovornik glavnog stožera ruskih snaga u toj pokrajini Ilia Šabalkin i proruski orijentirane čečenske vlasti. Ruski će policajci u Aleroju, u okrugu Kurčaloj, nedaleko od granice između Čečenije i susjedne republike Dagestan, tražiti oružje i čečenske pobunjenike. Ramzan Kadirov, šef proruski orijentiranih snaga u Čečeniji, izjavio je za televiziju da je 1.500 policajaca mobilizirano nakon informacija da se šef osobnih čuvara pobunjeničkog vođe Aslana Mashadova skriva u Aleroju. Službena je Moskva priznala Mashadova kao čečenskog predsjednika nakon izbora 1997. godine, ali je promijenila mišljenje kada je počeo drugi rusko-čečenski sukob 1999. godine. LONDON Najveći dio od 120 milijardi dolara (96 milijardi eura) međunarodnog duga Iraka trebao bi biti izbrisan, izjavio je u četvrtak britanski ministar gospodarstva i financija Gordon Brown. "Mišljenje Velike Britanije je da će međunarodna zajednica trebati izbrisati najveći dio iračkog duga kako bi se uspostavila gospodarska ravnoteža u toj zemlji", kazao je Brown u donjem domu britanskog parlamenta. "Irak je potencijalno vrlo bogata zemlja, s drugim rezervama nafte u svijetu, ali je prosječni godišnji prihod po glavi stanovnika manji od 725 eura, što je 3 eura dnevno i zato treba djelovati da se to ispravi", kazao je Brown. Najveći dio iračkog duga odnosi se na Rusiju, Njemačku i Francusku, a Bagdad duguje Velikoj Britaniji samo 1,45 milijardi eura. KABUL Afganistanske vlasti oslobodile su u četvrtak 21 Pakistanca, koji su se borili na strani talibanskog režima i al Qaide tijekom američke intervencije u Afganistanu krajem 2001. godine. Oslobađanje, drugo ovoga mjeseca, označeno je kao gesta dobre volje u povodu proslave muslimanskog blagdana Eid al-Adha i odgovor je na učestale zahtjeve obitelji zarobljenika. Afganistanci su oslobodili 49 pakistanskih militanata nakon posjete Kabulu pakistanskog premijera Zafarullaha Khana Jamalia prije dva tjedna. SOFIJA Irački ministar vanjskih poslova izjavio je u četvrtak da je iračko oružje za masovno uništenje, koje inspektori nisu uspjeli pronaći, pažljivo skriveno i izrazio uvjerenost da bi ga se moglo otkriti. "Čvrsto vjerujem da bi se dio toga oružja mogao pronaći", rekao je Hoshiyar Zebari na konferenciji za novinare u Sofiji. "Oružje je skriveno na određenim lokacijama. Sustav skrivanja bio je vrlo sofisticiran", dodao je. Sjedinjene Države i Velika Britanija navodile su posjedovanje kemijskog i biološkog oružja kao glavni razlog za napad na Irak prošloga ožujka i za svrgavanje režima Sadama Huseina. No, unatoč intenzivnoj potrazi, takvo oružje dosad nije otkriveno. BRUXELLES Međunarodna zajednica neće prihvatiti nepoštivanje ljudskih prava kao izgovor za borbu protiv terorizma, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu glavni tajnik UN-a Kofi Annan, odgovarajući na pitanja novinara o sudbini zatočenika u američkoj vojnoj bazi Guantanamo. Ne imenujući eksplicitno Sjedinjene Države rekao je kako bi od takvog ponašanja korist mogli imati samo "teroristi". "Ako ne budemo pažljiviji, teroristima ćemo omogućiti izglede za pobjedu, koju sami ne mogu izvojevati", rekao je Annan na pitanje novinara o sudbini više od 600 osoba što su ih Amerikanci zatočili u Guantanamu. "Mislim da se danas u nekim zemljama u svijetu riječ terorizam zloupotrebljava. Ne smijemo upasti u stupicu koju čini vjerovanje da se učinkovita borba protiv terorizma može usporediti s obranom ljudskih prava", dodao je Annan. Oko 660 osoba iz 42 zemlje svijeta, uglavnom uhićenih u Afganistanu, drži se u američkoj vojnoj bazi Guantanamo na Kubi u sklopu kampanje protiv terorizma koju su Amerikanci pokrenuli nakon napada na SAD u rujnu 2001. Washington ih ondje drži kao "neprijateljske borce", a ne kao ratne zatvorenike. Na taj način je zaobiđena Ženevska konvencija koja Amerikancima omogućuje da zarobljenike ondje drže bez suđenja neodređeno vrijeme. (Hina) sv