ZAGREB, 29. siječnja 2004. (Hina) - "Nedavno objavljena studija Europske komisije o ekonomskom razvitku zapadnog Balkana, dala je Hrvatskoj najbolju svjedodžbu u toj skupini aspiranata za EU u koju se ubrajaju i Albanija, Bosna i
Hercegovina, Makedonija, Srbija-Crna Gora i Kosovo", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung u četvrtak.
ka-Organizacije/savezi
ZAGREB, 29. siječnja 2004. (Hina) - "Nedavno objavljena studija
Europske komisije o ekonomskom razvitku zapadnog Balkana, dala je
Hrvatskoj najbolju svjedodžbu u toj skupini aspiranata za EU u koju se
ubrajaju i Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija-Crna Gora
i Kosovo", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung u četvrtak.#L#
"Gospodarski rast Hrvatske bio je 2002. i 2003. godine 5,2 i 5 posto
što je iznad regionalnog prosjeka (4,5 posto). 4,4 milijuna Hrvata
privrijedilo je gotovo koliko ostalih 19,6 milijuna stanovnika
zapadnog Balkana zajedno, pa ipak hrvatski bruto društveni proizvod
iznosi svega 0,26 posto od BDP-a EU-a", navodi list i naglašava da taj
primjer pokazuje veliku razliku između zemalja koje EU podrazumijeva
pod zajedničkim pojmom 'zapadni Balkan'. "Poslije zadnjih izbora u
Hrvatskoj i Srbiji i najtvrdokornijim je zagovarnicima jedinstvene
strategije u integraciji zapadnog Balkana postalo jasno da se jaz u
političkom razvitku dviju najvažnijih zemalja u regiji nije smanjio
nego proširio. U Srbiji je izborna pobjeda nacionalista krajem
prosinca zaoštrila konstitucionalnu, institucionalnu i moralnu krizu
koja traje već godinama. U Hrvatskoj je naprotiv poslije Tuđmanove
smrti prije četiri godine počela politička konsolidacija koja se može
nastaviti pod novom vladom", ocjenjuje list i podsjeća da su
predsjednik Mesić i prethodna socijaldemokratska vlada izveli Hrvatsku
iz izolacije, a novi predsjednik vlade Sanader sada uspijeva potisnuti
nacionaliste HDZ-a i osuvremenjivati stranku.
"Jedan govornik na konferenciji zaklade Konrad Adenauer nedavno je na
konferenciji u Zagrebu izjavio da se 'u idućih petnaest mjeseci
odlučuje put kojim će Hrvatska ići idućih petnaest godina'", navodi
list. "U veljači prošle godine Hrvatska je predala zahtjev za članstvo
u EU-u, a u proljeće će Komisija EU-a odlučiti o priznanju statusa
kandidata. Predsjednik Mesić otvorio je konferenciju u Zagrebu
izjašnjavanjem za odlučan nastavak započetih reforma kako bi se zemlji
omogućio put brzom pristupu u EU. Predsjednik vlade Sanader izjavio je
da je uvjeren kako će Europsko vijeće već u lipnju donijeti odluku o
pregovorima o pristupanju Hrvatske EU-u te da jačanje dobrih odnosa sa
susjednim državama pripada njegovim prioritetima, jer 'svi oni trebaju
doći u EU'", piše list.
"Čak i vodeći oporbeni političari priznaju Sanaderu da je kao
predsjednik vlade krenuo munjevito. Njegovi kritičari nisu sigurni da
će biti kadar zadržati dinamiku koja je obilježila prva četiri tjedna
njegove vlade. Još je između Božića i Sveta tri kralja u dva
najosjetljivija politička pitanja zemlje više pokrenuo nego vlada
njegovog prethodnika u tijeku dvije protekle godine. Najprije je uspio
zastupnike manjina, na čiju je parlamentarnu potporu upućen, privući
na svoju stranu. Osobitu pozornost izazvalo je njegovo obećanje da će
Srbima pomoći pri povratu njihove imovine i povratku izbjeglica. Zatim
je kod Carle Del Ponte, glavne tužiteljice suda Ujedinjenih naroda
postigao pristanak da se braniteljima generala Ante Gotovine, koji je
u bijegu i optužen za teške zločine, omogući uvid u dokumente koje je
hrvatska vlada dostavila Haagu i time okončao prijepor koji traje već
godinama. Suradnju s Haagom Sanader smatra pravnom obvezom koja
isključuje politički utjecaj na sud. Pokušaji Račanove vlade da
manipulira s aferom također optuženog generala Bobetka, dugo su teško
opterećivali odnose Zagreba i međunarodne zajednice ", piše
Frankfurter Allgemeine Zeitung.
(Hina) rpet akoz