ZAGREB, 29. siječnja 2004. (Hina) - Predsjednik Republike Stipe Mesić i njegov čileanski kolega Ricardo Lagos Escobar počeli su u četvrtak službene razgovore u Uredu Predsjednika na zagrebačkom Pantovčaku.
ZAGREB, 29. siječnja 2004. (Hina) - Predsjednik Republike Stipe Mesić
i njegov čileanski kolega Ricardo Lagos Escobar počeli su u četvrtak
službene razgovore u Uredu Predsjednika na zagrebačkom Pantovčaku.#L#
Početku razgovora prethodio je svečani doček čileanskog predsjednika,
uz obilazak počasne postrojbe HV i intoniranje državnih himni. Nakon
razgovora u četiri oka, dvojici će se predsjednika pridružiti i
članovi državnih izaslanstava. Po završetku sastanka predviđena je i
razmjena odličja. Kako je najavljeno, Mesić će Lagosu Escobaru uručiti
odličje Velered kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom, a
čileanski mu predsjednik uzvratiti odličjem Orden al Merito (Orden za
zasluge).
Lagos Escobar je prvi južnoamerički predsjednik u državnom posjetu
Hrvatskoj. Kako je prema čileanskom ustavu ujedno i predsjednik vlade,
njegov je dolazak u RH također i prvi službeni posjet novoizabranoj
hrvatskoj Vladi. Na dužnost predsjednika Čilea stupio je 2000. godine
kao prvi socijalist na čelu države nakon nasilnog svrgavanja Salvadora
Allendea 1973. godine.
Čile je bio jedna od prvih izvaneuropskih država koja je službeno
priznala Republiku Hrvatsku. Politički odnosi razvijaju se bez
otvorenih pitanja, a s obzirom na bilateralne i regionalne
karakteristike, perspektive gospodarske suradnje su još nedovoljno
iskorištene.
Dvije zemlje imaju potpisanih devet bilateralnih ugovora, među kojima
i temeljne gospodarske sporazume (o poticanju i zaštiti ulaganja, o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja). Robna razmjena je prilično
skromna i iznosi manje od četiri milijuna dolara, od čega na hrvatski
izvoz otpada tek četvrtina toga iznosa.
Ono što najviše povezuje dvije zemlje svakako je brojna hrvatska
zajednica u Čileu. Hrvati su se u tu zemlju počeli doseljavati 70-ih
godina 19. stoljeća kada je ona bila napredna država u koju su se
slijevale tisuće emigranata iz različitih krajeva Europe. Hrvati su
najprije naseljavali jug Čilea, Ognjenu zemlju, privučeni zlatnom
groznicom, a poslije i na sjever, na područje Antofagoste. Čileanski
Hrvati u najvećem su broju porijeklom s uskog obalnog područja između
Omiša i Boke Kotorske, a najviše s otoka Brača i Hvara.
Zbog asimilacije i nedovoljnih statističkih podataka, nemoguće je
pouzdano utvrditi koliko Hrvata živi u Čileu. Neke procjene govore da
čak 200.000 stanovnika ima hrvatsko porijeklo, no pretpostavlja se da
tek nekoliko tisuća govori materinjim jezikom. Riječ je o trećoj,
četvrtoj, pa čak i petoj generaciji hrvatskih doseljenika. Danas je
hrvatska zajednica najbrojnija u glavnome gradu Santiagu, te na jugu
(Punta Arenas) i na sjeveru (Antofagosta) gdje postoje hrvatski
počasni konzulati.
Čile je zemlja čiji bruto domaći proizvod iznosi 4500 dolara po glavi
stanovnika. Nezaposlenost je devet posto. Zemlja je bogata prirodnim
resursima, s velikim brojem rudnika bakra, zlata i srebra (42 posto
svjetske proizvodnje bakra dolazi iz Čilea).
Brutalna diktatura generala Augusta Pinocheta, koja je počela
svrgavanjem Allendea, trajala je do 1990. godine kada su održani
slobodni izbori. Danas je Čile politički stabilna zemlja, čiji ustavni
poredak više nije upitan, i koja ima solidan gospodarski okvir i
razmjerno nisku razinu korupcije i kriminala.
Nakon susreta s predsjednikom Mesićem i zajedničke tiskovne
konferencije, Lagos Escobar će se uputiti u Hrvatski sabor gdje ga
očekuje sastanak s njegovim predsjednikom Vladimirom Šeksom i
obraćanje zastupnicima. Potom će se u Banskim dvorima sastati s
premijerom Ivom Sanaderom. Čileanski će predsjednik u petak posjetiti
Split i Brač.
(Hina) dj rt