ZAGREB, 28. siječnja 2004. (Hina) - Brojni članovi Društva hrvatskih književnika, članovi obitelji, prijatelji i štovatelji nazočili su danas komemoraciji Ivi Frangešu u DHK u Zagrebu, koji je umro u Zagrebu 29. prosinca 2003. u 84.
godini.
ZAGREB, 28. siječnja 2004. (Hina) - Brojni članovi Društva hrvatskih
književnika, članovi obitelji, prijatelji i štovatelji nazočili su
danas komemoraciji Ivi Frangešu u DHK u Zagrebu, koji je umro u
Zagrebu 29. prosinca 2003. u 84. godini.#L#
Akademik Miroslav Šicel istaknuo je kako je današnja komemoracija
predstavljanje zadnje Frangešove bogate, sjajne, nadasve ljudske i
znanstvene knjige njegova života, korice koje se zauvijek zaklapaju.
Javni društveni i znanstveni životni put na kojem je odlučno dijelio
pljevu od zdrava i zrela roda punih 60-ak godina bio je vidljivo
dvojaka smjera, no čvrsto povezana u znanstveni, književno-povijesni
te nastavničko-predavački, rekao je Šicel. Podsjetio je da je akademik
Frangeš naslijedio dvojicu vodećih hrvatskih književnih povjesničara
prve polovice 20. stoljeća - Mihovila Kombola i Antuna Barca.
Frangeš je 1956. postao pročelnikom Katedre novije hrvatske
književnosti na kojoj je djelovao sve do umirovljenja punih 40-ak
godina, podsjetio je Šicel, dodavši da mu je uzor bila talijanska i
francuska znanost i književnost, no da je Frangeš izgradio vlastitu
književno-povijesnu metodologiju. Polovicom 50-ih godina na temelju
teorijskih i metodoloških dosega Crocea i De Sanctisa te Kombolova i
Barčeva znanstvenog opusa počinje pisati o hrvatskim piscima uglavnom
19. i 20. stoljeća, istaknuo je Šicel. Nakon pozitivističkih studija
svojih preteča Franegš otvara novo poglavlje uvodeći stilističku
kritiku i metodu interpretacije književnog djela. Suosnivač je poznate
zagrebačke stilističke škole.
Iz opsežne književne građe 19. i 20. stoljeća izdvaja vrhunske
predstavnike hrvatske knjižvne baštine od Mažuranića i Šenoe,
Kranjčevića, Matoša i Vidrića, Ujevića i Krleže sve do suvremenika
Šegedina, Marinkovića, Tadijanovića, Slobodana Novaka i drugih,
istaknuo je akademik Šicel.
Izvanredan stilist svojim je radovima u "Stilističkim studijama" i
"Novim stilističkim studijama" pridonio novom vrjednovanju pojedinih
hrvatskih djela i pisaca, postavši najveći hrvatski književni
povjesničar druge polovice 20. stoljeća, a kruna znanstvenog rada mu
je "Povijest hrvatske književnosti" s proširenim izdanjem i na
njemačkom.
Profesor s Katedre novije hrvatske književnosti Filozofskog fakulteta
u Zagrebu Vinko Brešić također je govorio o izvanredno bogatu
književno-povijesnom djelu Ive Frangeša koji je, među ostalim,
dobitnik Herderove nagrade za znanost o knjižvenost, nagrade "Nazor"
za životno djelo i drugih važnih nagrada i priznanja.
Frangešovo kapitalno djelo "Povijest hrvatske knjižvenosti" nije samo
hrvatska tek treća cjelovita književna sinteza nego i prva u kojoj se
iščitava ideja slobode, koja je ravnala ne samo perima hrvatskih
pisaca minulih stoljeća nego i sudbinama svih Hrvata od dolaska Hrvata
na ove prostore, istaknuo je Brešić.
(Hina) ta mc