ZAGREB, 28. siječnja 2004. (Hina) - Rad Europskog suda za ljudska prava jasno pokazuje da nijedna europska zemlja ne može poslužiti kao uzor kada je riječ o tom pitanju, konstatira berlinski Die Tageszeitung.
ZAGREB, 28. siječnja 2004. (Hina) - Rad Europskog suda za ljudska prava
jasno pokazuje da nijedna europska zemlja ne može poslužiti kao uzor
kada je riječ o tom pitanju, konstatira berlinski Die Tageszeitung.#L#
Netom objavljeni statistički podaci o radu Europskog suda za ljudska
prava zahtijevaju opreznu analizu, upozorava list, napominjući da
čelna pozicija Italije na popisu zemalja optuženih za kršenje ljudskih
prava ne podrazumijeva da su na Apeninskom poluotoku građanska prava
izložena ozbiljnom kršenju već da je talijansko pravosuđe lošije
organizirano nego u ostalim zemljama, tumači TAZ.
Nijansirano tumačenje zahtijeva i druga pozicija Turske iz koje ipak
ne treba izvući zaključak da Ankara očigledno nije zrela za pristup
EU-u, upozorava list. Naime, većina slučajeva prijavljenih Europskom
sudu za ljudska prava u Strassburgu datira nekoliko godina unatrag i
nije pouzdan pokazatelj aktualnog stanja, napominje TAZ.
Drugačiji je slučaj Rusije koja se protekle godine rijetko suočavala s
optužbom za kršenje ljudskih prava a nije osuđen ni njezin nastup u
Gruziji i Azerbajdžanu, ističe berlinski list.
U svakom slučaju, sustav pravne zaštite koji je razvilo Vijeće Europe
preopterećen je pa se počelo razmišljati o ograničenjima kako bi se
omogućilo njegovo funkcioniranje. No, to nije pravi odgovor, upozorava
TAZ, sugerirajući da Europskom sudu za ljudska prava jednostavno treba
više novca i osoblja. To bi ulaganje nesumnjivo bilo svrsishodnije i
jeftinije od kasnije zaštite kroz angažman plavih kaciga ili
intervencionističkih oružanih snaga, zaključuje berlinski list.
(Hina) gple