ZAGREB, 27. siječnja 2004. (Hina) - Na tiskovnoj konferenciji u Beču američki ministar pravosuđa John Ashcroft ustrajno je tvrdio da je oružje za masovno uništenje postojalo u Iraku, piše bečki Die Presse u utorak, te primjećuje da se
Ashcroft "ponašao upravo onako kako se od njega očekivalo", odnosno da se nije približio Colinu Powellu koji je javno iznio svoje dvojbe glede postojanja oružja za masovno uništavanje u Iraku.
ZAGREB, 27. siječnja 2004. (Hina) - Na tiskovnoj konferenciji u Beču
američki ministar pravosuđa John Ashcroft ustrajno je tvrdio da je
oružje za masovno uništenje postojalo u Iraku, piše bečki Die Presse u
utorak, te primjećuje da se Ashcroft "ponašao upravo onako kako se od
njega očekivalo", odnosno da se nije približio Colinu Powellu koji je
javno iznio svoje dvojbe glede postojanja oružja za masovno
uništavanje u Iraku.#L#
Colin Powell je javno izrekao sumnju u postojanje iračkog oružja za
masovno uništenje i služi mu na čast što je sam dodirnuo niz otvorenih
pitanja u vezi s djelatnošću tajnih služba, ocjenjuje list. "Za
Powella je danas to 'otvoreno pitanje'. Ne samo za njega. Gledajući
događaje od velikog govora bivšeg generala u UN-u, postoji niz opcija,
ali nijedna uistinu umirujuća: 1. Američke tajne službe jednostavno
nisu dovoljno dobre da bi sastavile donekle realnu sliku o
međunarodnim prijetnjama. 2. Imaju točne činjenice, ali ih tumače u
smjeru koji im je zadala američka vlada. 3. Imaju točne činjenice, ali
s njima manipuliraju po želji časnika, industrije oružja i/ili raznih
skupina koje od vojnog obračuna očekuju korist za vlastite interese.
4. Predočuju vladi samo pretpostavke, no njih tada tumače jednostrano
u smjeru koji vlada želi, jer je a priori već odlučila o vojnom
udaru", piše list i dodaje da se može zamisliti i peta mogućnost,
naime "da su američki političari u fazama domoljubnog zanosa koji je
izbio poslije 9. rujna, zanemarili skepse i sumnje i vidjeli samo ono
što su htjeli".
"Stoga bi sada u SAD-u bila potrebna rasprava o tajnim službama. Ona
se nametala još poslije atentata 11. rujna 2001., ali se nije
odigrala. U mjesecima prije predsjedničkih izbora bila bi nezgodna za
republikance, ratnički raspoložene medije i stanovništvo. No na
pitanje je li potencijal opasnosti pod Sadamom Huseinom bio pogrešna
procjena, treba odgovoriti. Ako odgovor bude pozitivan, američke tajne
službe treba reorganizirati i reformirati, treba ukloniti slabe točke
i skidati glave. Već sama činjenica što poslije očitog zakazivanja
CIA-e prije 9. rujna nije bilo osobnih konzekvencija, mnoge je učinila
nepovjerljivima. Istraga se mora provesti. Na kocki je naime
vjerodostojnost SAD-a", zaključuje Die Presse.
(Hina) rpet akoz