ZAGREB, 27. siječnja 2004. (Hina) - Iako će se Zakon o pravu na pristup informacijama tek početi primjenjivati od 1. veljače, Koalicija nevladinih udruga (NVO) već predlaže njegove izmjene i dopune jer drže da mu nedostaju osnovne
odredbe kako ga vlast ne bi mogla tumačiti restriktivno u ograničavanju prava na pristup informacijama.
ZAGREB, 27. siječnja 2004. (Hina) - Iako će se Zakon o pravu na
pristup informacijama tek početi primjenjivati od 1. veljače,
Koalicija nevladinih udruga (NVO) već predlaže njegove izmjene i
dopune jer drže da mu nedostaju osnovne odredbe kako ga vlast ne bi
mogla tumačiti restriktivno u ograničavanju prava na pristup
informacijama.#L#
Hrvatski Helsinški odbor (HHO) još je prošle godine pokrenuo
inicijativu "Javnost ima pravo znati" za izmjene i dopune Zakona o
pravu na pristup informacijama, što je do danas poduprlo dvadesetak
udruga, istaknula je Milena Gogić u ime HHO-a u današnjoj raspravi o
predloženim zakonskim izmjenama.
Pravni stručnjaci Đorđe Gardašević, Viktor Gotovac i Josip Kregar u
ime Koalicije NVO predlažu izmjene dvadesetak zakonskih odredaba jer
su, istaknuo je Gotovac, pri donošenju Zakona u Saboru (15. listopada
2003.) mnoge odredbe bezrazložno mijenjane. Izmjenama se, među
ostalim, predlaže da informacije koje daju ili objavljuju tijela javne
vlasti moraju biti potpune, točne, pravodobne i opširne. To znači da
građaninu koji primjerice pita je li neko zemljište građevno nije
dosta potvrditi da jest, nego i objasniti da se pokraj tog zemljišta
planira izgraditi odlagalište otpada, što tražitelju informacije
omogućuje da donese sasvim drugu odluku želi li na tom zemljištu i
dalje graditi, primjerice, obiteljsku kuću.
Predlaže se i da tijela javne vlasti ne smiju staviti u povoljniji
položaj nijednog ovlaštenika prava na informaciju - ta se odredba
odnosi, primjerice, na medije. Smisao odredbe je da se zabrani davanje
informacija samo pojedinim ovlaštenicima kojima se najčešće služe
predstavnici medija.
Po izmjenama tijela javne vlasti ne bi mogla informacije olako
proglasiti vojnom ili profesionalnom tajnom, jer ako je nešto
proglašeno tajnom, mora postojati i javni interes koji u tome preteže,
istaknuo je Gotovac.
Predlagači izmjena smatraju i da bi trebalo uvesti pravni lijek za
davanje pogrješne informacije, a ako se onemogući ili ograniči pravo
na pristup informacijama, predlaže se kažnjavanje tijela javne vlasti
novčanom kaznom od 20 do 100 tisuća kuna.
Također drže da čak ni pristojba od 18 lipa po kopiranoj stranici
traženih dokumenata ne smije biti zapreka pristupu informacijama.
Gotovac je spomenuo i mogućnost uvođenja "službenika za informacije"
u svakoj javnoj ustanovi, a kao mogući pravni lijek za neimenovanje
službenika moglo bi se uvesti kažnjavanje čelnika ustanove koja
građaninu, odnosno tražitelju informacije, nije dala informaciju.
Po predloženim izmjenama pravo na pristup informacijama može se
iznimno ograničiti po standardima koje utvrđuje samo Zakon o pravu na
pristup informacijama, a ne i po standardima koje bi mogli uvesti
drugi zakoni.
U tijeku predstavljanja zakonskih izmjena Udruga "Eko Kvarner"
istaknula je kako im je nebrojeno puta onemogućen pristup
informacijama o projektu "Družba Adria", t.j. o objavljivanju studije
o utjecaju na okoliš tog projekta.
(Hina) daju az