SKV: HRVATSKA U 4,30 SATI

ZAGREB, 27. siječnja 2004.(Hina) - ZAGREB - Peti saziv Hrvatskog sabora danas počinje redovitu parlamentarnu sezonu i treću sjednicu, prvu ove godine na kojoj bi se trebao očitovati o ukupno 19 točaka. Saborski zastupnici raspravljat će o predloženim izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost i smanjenju stope s 22 na 20 posto. Vlada je predložila i promjene Zakona o radu, Zakona o zdravstvenom osiguranju i Zakona o porodnom dopustu majka koje obavljaju samostalnu djelatnost, po kojima bi se majkama s troje i više djece vratilo pravo na trogodišnji rodiljni dopust. Vlada je predložila promjene Obiteljskog zakona, tako da se do 30. rujna odgodi primjena nekih odredaba, da se vrati stara definicija majke po kojoj je djetetova majka žena koja ga je rodila, te da se briše odredba koja je omogućavala brak bratiću i sestrični. Pred zastupnicima su i izmjene Zakona o sudovima koje bi trebale smanjiti broj sudskih predmeta i skratiti trajanje parnica. Treća saborska sjednica sazvana je od 27. do 30. siječnja, a Sabor se u tom razdoblju treba očitovati i o planu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnim stečevinama Europske unije - po tom planu Sabor ove godine treba donijeti 40-ak zakona iz europaketa. Današnje "aktualno prijepodne" bit će prvo u kojemu će na upite zastupnika odgovarati novi premijer Ivo Sanader i članovi njegove Vlade. Danas bi trebao biti poznat i sastav 20-ak saborskih odora i izaslanstava. Peti saziv Hrvatskoga sabora utemeljen je 22. prosinca 2003. ZAGREB - O primopredaji vlasti, posebice financijskim obvezama koje je Vlada Ive Sanadera naslijedila od Vlade Ivice Račana, razgovarat će se i u četvrtak, najavili su premijer Sanader i Račan jučer nakon s tim u vezi prvog održanog sastanka. Na tom sastanku, na kojemu će se razgovarati o financijskim obvezama nastalim od dana održavanja izbora do utemeljenja nove Vlade, bit će i bivši potpredsjednik Vlade Slavko Linić te ministri financija i javnih radova Mato Crkvenac i Radimir Čačić. Jedno od bitnih pitanja o kojem bi se u četvrtak trebalo razgovarati jest i probijanje proračuna za gradnju autocesta u prošloj godini za 1,6 milijarda kuna, rekao je Sanader. ZAGREB ? Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u Hrvatskom saboru jučer je utvrdio kandidate za predsjednike, potpredsjednike i članove 13 saborskih odbora koji su pripali HDZ-u i njihovim partnerima u Saboru. Za predsjednika Odbora za vanjsku politiku HDZ će na sutrašnjoj saborskoj sjednici predložiti Nevena Juricu, dok je kandidat za čelnu poziciju u Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ivan Jarnjak. Odbor za zakonodavstvo vodit će Florijan Boras, a Šime Prtenjača i Gordan Jandroković kandidati su za predsjednike u Odborima za financije i državni proračun, te za gospodarstvo, razvoj i obnovu. HDZ-ov kandidat za predsjednika Odbora za pravosuđe je Emil Tomljenović, Odbora za rad i socijalnu skrb Marko Turić, a Odbora za useljeništvo Zdenka Babić-Petričević. Redatelja Petra Selema HDZ-ovci predlažu za predsjednika Odbora za obrazovanje, znanost i šport. Budući da su HDZ-ovcima pripala i čelna mjesta u dva saborska izaslanstva za voditelja izaslanstva pri Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe HDZ će predloži Franu Matušića, a za voditelja izaslanstva pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a Krešimira Ćosića. Na saborskoj sjednici u prosincu predsjednikom Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav imenovan je Dražen Bošnjaković (HDZ), Odborom za izbor i imenovanja predsjeda Branimir Glavaš (HDZ), dok Mandatno-imunitetno povjerenstvo vodi Damir Sesvečanin (HDZ). ZAGREB - Inozemni dug Republike Hrvatske krajem studenog prošle godine premašio je 21,57 milijardu dolara, što je nominalno gotovo 40 posto, ili 6,16 milijardi dolara više nego na kraju 2002. godine, podatci su Hrvatske narodne banke iz najnovijeg Biltena. Veliki utjecaj na rast vanjskog duga imala su tečajna kretanja, odnosno slabljenje dolara prema euru. Analize središnje banke još za listopad pokazale su da se oko 30 posto povećanja inozemnog duga odnosi na međuvalutarne promjene. Kako je i tijekom prosinca prošle godine nastavljeno jačanje eura prema dolara, te i jačanje kune prema dolaru i to za 4,4 posto samo u prosincu, analitičari ističu da bi to moglo dodatno utjecati na rast dolarskog iznosa vanjskog duga, jer je većina duga denominirana u eurima, a vanjski dug iskazuje se u dolarima. Tako Ministarstvo financija, u analizi koju je prošli tjedan iznijelo pred Vladom, procjenjuje da bi se visina hrvatskog vanjskog duga krajem prošle godine mogla približiti iznosu od 22,8 milijardi dolara, ili oko 75 posto BDP-a. Prema podatcima središnje banke, najveći udio u vanjskom dugu i nadalje ima država, ali se njen udio postupno smanjuje u 'korist' rasta udjela banaka. Dug države u jedanaest se mjeseci prošle godine povećao nominalno za 1,78 milijardi dolara i krajem studenoga vanjski dug države iznosio je 8,14 milijarde dolara, što je 37,7 posto ukupnog vanjskog duga (koncem 2002. taj udio bio je 41,3 posto). Udio pak banaka u ukupnom dugu sa 26,1 posto krajem 2002. popeo se na 28,2 posto krajem studenoga prošle godine. OSIJEK - U blizini osječkog naselja Tvrđavice jučer je do kasno popodne trajalo izvlačenje tijela 46-godišnjeg Zvonimira Jovića, koji je u nedjelju ondje smrtno stradao od eksplozije zaostale mine.Pripadnici specijalne postrojbe policije morali su prvo uspavati ranjenoga Jovićevog psa, koji je bio pored njegovog tijela i nikome nije dopuštao prići, a onda su pirotehničari provjeravali ima li još koja mina u blizini tijela. Minu je, kako pretpostavlja policija, aktivirao drugi Jovićev pas, koji je pri tom poginuo. Nekoliko sati nakon pogibije Zvonimira Jovića, eksplodirala je još jedna zaostala mina, koju je aktivirala njegova supruga kada se, nakon identifikacije tijela, vraćala s mjesta nesreće, no na sreću nije ozlijeđena. Eksplozija mine dogodila u blizini naselja Tvrđavice , na mjestu kojim se, kako ističu stanovnici toga naselja, vrlo često prolazi i gdje tijekom ljetnih mjeseci mladi čak postavljaju šatore. Za vrijeme srpske agresije na osječko područje tijekom Domovinskog rata ondje je išla linija razdvajanja, a nema oznake upozorenja da je taj prostor miniran. Dubravko Krušerovski, voditelj Hrvatskog centra za razminiranje Osijek, izjavio je kako su na tom prostoru 1999. godine nakon djelomičnog razminiranja stavljene oznake koje upozoravaju na opasnost od mina. Načelnik Ureda načelnika Policijske uprave osječko-baranjske Stipe Rimac je, na upit kako to da na prostoru gdje se dogodila eksplozija nije bilo oznaka o opasnosti od mina, rekao da se provodi istraga. ZADAR - Na Županijskom sudu u Zadru jučer je počelo suđenje 39-godišnjem Milenku Radaku iz Bukovića kod Benkovca zbog sumnje da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Škabrnji i Nadinu 1991. godine. Radak je u srpnju prošle godine uhićen u Benkovcu, gdje je prije Domovinskog rata živio, a nakon što je došao po dokumente u benkovačku policijsku postaju. Optužnica ga tereti da je 18. studenoga 1991. u vrijeme napada na Škabrnju zajedno sa 20 identificiranih i više neidentificiranih pripadnika srpskih paravojnih postrojba kao zapovjednik II. specijalnog voda tzv. Teritorijalne obrane Benkovac, s činom potporučnika, ušao u Škabrnju i nakon slomljenog otpora branitelja sudjelovao u nasilnom izvlačenju civilnog stanovništva, pretežno žena, starijih osoba i djece, koji nisu pružali nikakav otpor, pri čemu su ubijene 34 osobe. Na jučerašnjem ročištu prije čitanja optužnice Radakov odvjetnik Luka Šušak iznio je niz primjedaba na optužnicu, te je zatražio izuzeće županjiskog državnog odvjetnika Ivana Galovića i njegova zamjenika Slobodana Denone zbog, kako je rekao, pristranosti. Jučer započeta rasprava odgođena je na neodređeno vrijeme jer će se zahtjev odvjetnika Luke Šuška za izuzećem državnih odvjetnika poslati Državnom odvjetništvu na razmatranje. ZAGREB - Dan sjećanja na Holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti danas će se u Hrvatskoj obilježiti po prvi put, uz ino, stručnim seminarima te predavanjima o toj temi u Jasenovcu i u hrvatskim školama. Hrvatska je kao članica Vijeća Europe preuzela obvezu uvođenja i obilježavanja Dana sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti, na temelju Deklaracije europskih ministara obrazovanja iz listopada 2002. i Preporuke Vijeća ministara o poučavanju povijesti u Europi u 21. stoljeću. Program na koji se Hrvatska obvezala uključuje otvorenost za suradnju u organizaciji seminara, prilagodbu udžbenika iz povijesti europskim standardima, međunarodnu suradnju sa spomenpodručjima i muzejima povezanim s razdobljem holokausta, određivanje nove uloge Spomen područja Jasenovac i drugih spomenpodručja u Hrvatskoj. Dan sjećanja na holokaust, 27. siječnja, na Dan oslobođenja logora Auschwitz, u školama će se obilježiti kroz predavanja, projekte, posjete Jasenovcu ili Židovskoj općini, s ciljem da se učenike potakne na promišljanje o posljedicama holokausta i njegova utjecaja na budućnost. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u suradnji s Vijećem Europe i Zavodom za školstvo priredit će u Zagrebu stručni seminar o Danu sjećanja na holokaust, a dan kasnije na njega se nadovezuje seminar "Učenje povijesti 20. stoljeća". Na početku seminara održat će se svečanost proglašenja Pravednika među narodima, što je visoko priznanje države Izrael osobama koje su tijekom holokausta izložile vlastiti život spašavajući Židove. ZAGREB - Hrvatska narodna banka (HNB) za tri je mjeseca, sa 2. veljače na 3. svibnja, ovlaštenim mjenjačima pomaknula početak primjene zaštićenih računalnih programa certificiranih od strane HNB-a, odluka je koju je Savjet HNB-a donio sredinom ovog mjeseca, a prošli tjedan središnja banka objavila na svojim web stranicama. Iz HNB-a to objašnjavaju neusklađenostima ponuđenih programa s propisanom dokumentacijom, zbog čega je za provjeru potrebno više vremena nego je planirano. Prema posljednjim podatcima kojima raspolažu u HNB-u, u Hrvatskoj djeluje oko 1.300 ovlaštenih mjenjača koji posluju na 2.500 lokacija - mjenjačkih mjesta. Svi oni moraju koristiti zaštićene računalne programe certificirane od strane HNB-a, na što ih obvezuje Odluka o uvjetima i načinu poslovanja ovlaštenih mjenjača (Narodne novine broj 111 iz 2003.). Ta odluka obvezuje sve mjenjačnice da u dokumentaciji uz ostalo moraju imati i potvrdu o autentičnosti, odnosno pismenu izjavu proizvođača zaštićenog računalnog programa da je program koji se upotrebljava certificiran. ZAGREB - Pod predsjedanjem predsjednika Hrvatske biskupske konferencije (HBK) zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića jučer je u Zagrebu počelo izvanredno plenarno zasjedanje HBK, javila je Ika. U uvodnoj riječi kardinal Bozanić najavio je da će na zasjedanju biti posebno riječi o Srednjoeuropskom katoličkom danu jer se bliži vrhunac slavlja u austrijskom Mariazellu. Najavio je da će se govoriti i o Susretu hrvatske katoličke mladeži u Šibeniku, koji će biti u travnju. Na dnevnom je redu i odobravanje programa nekih vijeća, odbora i komisija HBK za ovu godinu, a bit će riječi i o redovitim tekućim pitanjima. Kardinal Bozanić podsjetio je da se već redovito dan prije Teološko-pastoralnog tjedna održava susret biskupa ili Hrvatske biskupske konferencije ili biskupa hrvatskoga jezičnog govornog područja, te je najavio da se planira susret biskupa Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH u ožujku u Mostaru. SPLIT - Ravnatelj splitskog Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika (MHAS) Ante Milošević jučer je u Splitu najavio kako će za istraživanje bogatog arheološkog lokaliteta u koritu rijeke Cetine, između gradova Sinja i Trilja, jednog od najvećih europskih nalazišta u zadnjih 50 godina, Britanska akademija znanosti u sljedeće tri godine izdvojiti 560 tisuća eura. Arheolozi Sveučilišta u Birminghamu, s potporom britanske i slovenske akademije znanosti i umjetnosti, dno rijeke Cetine istražuju već tri godine, a prva istraživanja domaćih stručnjaka počela su još prije četrnaest godina. Početna istraživanja na vidjelo su iznijela vrlo važne nalaze iz godine 7000. prije Krista i prije, a ima nalaza starih i oko 30 tisuća godina, još iz paleolitskog doba. U tijeku su istraživanja na lokalitetu - za koji ravnatelj Instituta za arheologiju Sveučilišta u Birminghamu dr. Vincent Gaffney tvrdi da je najvažnije arheološko nalazište u Europi i svakako najveći lokalitet na kojemu je do sada radio, te da se takva otkrića događaju samo jednom u životu - stručnjaci će primijeniti najsuvremenije metode istraživanja kako bi stekli stvarnu sliku o negdašnjem izgledu Sinjskoga polja u cjelini. Tri metra duge grede jasno se vide u vodi s obale te svjedoče o kasno neolitskim i rano brončanodobnim drvenim nastambama. Takve se nastambe mogu usporediti jedino s naseljima uz švicarska jezera i u istočnoj Engleskoj. Iz vode je do sada izvađen velik broj vrijednih metalnih i kamenih predmeta, kao što su sablje, noževi, kacige, sjekire i štitovi, te nakit iz raznih povijesnih razdoblja, koji su vjerojatno bačeni kao darovi riječnim božanstvima. (Hina) sp sp/nz