ZAGREB, 26. siječnja 2004.(Hina) - ZAGREBHrvatska Vlada je objedinila ovogodišnji Nacionalni program pridruživanja Europskoj uniji i Plan provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) kako bi se olakšalo sustavno praćenje
ispunjanjavanja svih obveza preuzitih SSP-om, doznaje se u ponedjeljak u Ministarstvu za europske integracije. Vlada je na svojoj sjednici od 15. siječnja usvojila Nacionalni program za pridruživanje Europskoj uniji i uputila ga na usvajanje u Hrvatskom saboru. Taj strateško-operativni dokument sadržava program kratkoročnih i dugoročnih mjera, Plan provedbe SSP-a i plan Vlade u mandatnom razdoblju 2003.-2007., koji određuje ulazak u Europsku uniju kao prioritet državne i vanjske politike. Za razliku od prošle godine, Plan provedbe SSP-a našao je mjesto u svakom poglavlju Nacionalnog programa za 2004. godinu. Također, u ovogodišnjem programu u poglavlju "Usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a" (acquis communautaire) obuhvaćeno je svih 29 poglavlja acquisa, dok ih je prošle godine bilo 13. Nacionalni program za ovu godinu usmjeren je na nekoliko prioriteta: ispunjavanje politički uvjetovanih kriterija; gospodarske prilagodbe; usklađvanje zakonodavstva; jačanje administrativne sposobnosti za provedbu reformi i komunikacijsku strategiju za informiranje javnosti o približavanju europskim
ZAGREB, 26. siječnja 2004.(Hina) - ZAGREB
Hrvatska Vlada je objedinila ovogodišnji Nacionalni program
pridruživanja Europskoj uniji i Plan provedbe Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju (SSP) kako bi se olakšalo sustavno
praćenje ispunjanjavanja svih obveza preuzitih SSP-om, doznaje se u
ponedjeljak u Ministarstvu za europske integracije. Vlada je na svojoj
sjednici od 15. siječnja usvojila Nacionalni program za pridruživanje
Europskoj uniji i uputila ga na usvajanje u Hrvatskom saboru. Taj
strateško-operativni dokument sadržava program kratkoročnih i
dugoročnih mjera, Plan provedbe SSP-a i plan Vlade u mandatnom
razdoblju 2003.-2007., koji određuje ulazak u Europsku uniju kao
prioritet državne i vanjske politike. Za razliku od prošle godine,
Plan provedbe SSP-a našao je mjesto u svakom poglavlju Nacionalnog
programa za 2004. godinu. Također, u ovogodišnjem programu u poglavlju
"Usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a" (acquis
communautaire) obuhvaćeno je svih 29 poglavlja acquisa, dok ih je
prošle godine bilo 13. Nacionalni program za ovu godinu usmjeren je na
nekoliko prioriteta: ispunjavanje politički uvjetovanih kriterija;
gospodarske prilagodbe; usklađvanje zakonodavstva; jačanje
administrativne sposobnosti za provedbu reformi i komunikacijsku
strategiju za informiranje javnosti o približavanju europskim
integracijama.
ZAGREB
Čileanski predsjednik Ricardo Lagos Escobar službeno će posjetiti
Hrvatsku od 28. do 30. siječnja, na poziv predsjednika Republike
Stjepana Mesića, priopćeno je u ponedjeljak iz Ureda Predsjednika.
Lagos će se u četvrtak, osim s domaćinom predsjednikom Mesićem,
susresti i s predsjednikom Hrvatskog sabora Vladimirom Šeksom i
predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom. Istoga dana čileanski predsjednik
također će se obratiti zastupnicima Hrvatskog sabora, te se susresti s
gradonačelnicom Zagreba Vlastom Pavić. Čileansko izaslanstvo će u
petak posjetiti Split i Brač.
MOSTAR
Skoro 99 posto glasača, od onih koji su izašli na jučerašnji
referendum u tri većinske hrvatske općine u Mostaru, izjasnilo se za
ustroj Mostara kao jedne općine i jedne izborne jedinice, priopćeno je
danas službeno na konferenciji za novinare triju većinskih hrvatskih
općina. U tri većinske hrvatske općine u Mostaru registrirano je blizu
40.000 glasača a na referendum ih je u nedjelju izišlo više od 70
posto. Od tog broja skoro 99 posto se izjasnilo za ujedinjenje Mostara
u jednu općinu i jednu izbornu jedinicu, rečeno je na konferenciji za
novinare. Ranije su se dvije (od tri) većinske bošnjačke mostarske
općine na referendumu izjasnile protiv ukidanja tri većinske bošnjačke
općine i protiv ustroja Mostara u jednu izbornu jedinicu.
Voditelj Povjerenstva za preustroj Mostara Norbert Winterstein je
izradio prijedlog novog Statuta za ustroj grada, kojeg podržava Visoki
međunarodni predstavnik Paddy Ashdown, ali ga ne podržavaju političke
stranke u Mostaru. Stranka demokratske akcije odbacuje prijedlog o
ukidanju sadašnjih šest općina (tri većinske bošnjačke tri većinske
hrvatske) tvrdeći kako bi takvim ustrojem mostarski Bošnjaci bili u
podređenom položaju u odnosu na Hrvate. S druge strane HDZ BiH
odbacuje Wintersteinovg prijedlog o postojanju šest gradskih izbornih
jedinica.
SUBOTICA
Tijekom vikenda oštećeno je više nadgrobnih spomenika na jednom
katoličkom groblju u Subotici, priopćila je u ponedjeljak subotička
policija. Tamošnji je MUP nakon očevida priopćio da je oštećeno više
drvenih križeva i jedna granitna ploča s obiteljske grobnice. "Rad na
pronalaženju počinitelja ovog kaznenog djela je u tijeku", navodi se u
policijskom priopćenju. U posljednja tri tjedna ovo je osmi je nizu
incidenata u kojima su na meti neidentificiranih počinitelja
nacionalna i vjerska obilježja vojvođanskih Hrvata. Nacionalistički
ispadi na sjeveru Vojvodine počeli su se događati nakon nedavnih
srbijanskih parlamentarnih izbora na kojima su najveći broj glasova
osvojili srbijanski radikali.
SUBOTICA
Nakon što je Televizija Novi Sad odbila jučer emitirati emisiju na
hrvatskom jeziku "TV divani", pomoćnik ravnatelja TVNS Dragomir Grnja
izjavio je danas da emisija nije emitirana zbog toga što je jedan od
sugovornika emisije TVNS "doveo u vezu s incidentima koji su se
dogodili na sjeveru Vojvodine". "Strašno je to što se dogodilo u
Subotici i okolici, ali TV NS nije odgovorna za međunacionalne
odnose", rekao je Grnja. Urednica "TV divana" Dušica Dulić ovim je
povodom danas najavila mogućnost prekida suradnje s TVNS i gašenja
televizijskog programa na hrvatskom. "Ovakav odnos rukovodstva TVNS
prema programu koji je posvećen problemima, životu i položaju
vojvođanskih Hrvata nije više prihvatljiv", izjavila je ona,
konstatirajući kako bi toj medijskoj kući očito pogodovalo da se život
ovdašnjih Hrvata prikazuje samo kroz folklor.
DEN HAAG/ZAGREB
Iz masovnih grobnica oko Srebrenice do sada je ekshumirano najmanje
2.541 tijelo, rekao je u ponedjeljak istražitelj haškog tužiteljstva
Patrick Manning, svjedočeći na suđenju bivšem predsjedniku SRJ
Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY). Manning, koji je radio
na ekshumacijama masovnih grobnica oko Srebrenice,
naglasio je da se kod navedenog broja od 2.541 tijela radi o
"najkonzervativnijoj mogućoj procjeni" jer u nju nije uključen veliki
broj dijelova tijela koja nisu mogla biti sastavljena, a postoje i
otkrivene grobnice u kojima iskapanja još nisu započela. Prema
optužnici koja Miloševića tereti za genocid u BiH, nakon zauzimanja
Srebrenice u srpnju 1995., snage Vojske Republike Srpske strijeljale
su više od 7.000 zarobljenih Bošnjaka, muškaraca u dobi od 16 do 77
godina. Tijekom protuispitivanja svjedoka, Milošević je ukazao na
različite procjene broja žrtava, od najčešće spominjanih 8.000, pa sve
do 12.000, koje su iznosili i neki međunarodni dužnosnici. Manning je
odgovorio da najtočnijim smatra podatak Međunarodnog odbora Crvenog
križa (ICRC) o više od 7.000 nestalih Bošnjaka. Svjedok je odbacio
često iznošenu tezu optuženog da je znatan broj mještana Srebreničana
poginuo u borbama vođenim pri pokušaju proboja. Manning je naglasio je
1.441 tijelo pronađeno s povezima na očima ili rukama, ili su bili
vezani međusobno, što je "nedvojben dokaz da su pogubljeni", dodajući
da o tome govore i tragovi metaka.
DEN HAAG/ZAGREB
Bivši čelnik pobunjenih hrvatskih Srba Milan Babić, optužen za zločine
protiv čovječnosti počinjene u Hrvatskoj 1991-92., u utorak bi se po
drugi put trebao pojaviti u sudnici Haškog suda (ICTY) radi
izjašnjavanja o krivnji. Na prvom pojavljivanju pred Sudom, 26.
studenoga 2003., Babić se odbio izjasniti o krivnji prema optužnici, a
njegov branitelj Peter Michael Mueller je uoči toga naznačio mogućnost
da se njegov klijent nagodi s Tužiteljstvom i prizna krivnju. U
međuvremenu je dvostruko prekoračen rok od 30 dana za odgođeno
izjašnjavanje o krivnji, predviđen pravilima ICTY-ja. naznake o
mogućem postizanju sporazuma o priznanju krivnje s Babićem. Spremnost
na suradnju s tužiteljstvom Babić je pokazao 2003. kada se pojavio kao
svjedok optužbe na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu
Miloševiću. Tijekom višednevnog iskaza teško je optužio Miloševića za
izazivanje rata u Hrvatskoj te za stvaranje, naoružavanje i kontrolu
srpskih snaga. Iskaz je započeo kao zaštićeni svjedok a završio pod
punim imenom i prezimenom, postavši jedan od najkorisnijih "upućenih"
svjedoka optužbe u hrvatskom dijelu dokaznog postupka protiv
Miloševića. Unatoč pokazanoj kooperativnosti, Babić, kao jedan od
sudionika "udruženog zločinačkog pothvata" iz Miloševićeve optužnice
za Hrvatsku, nije mogao izbjeći da i protiv njega bude podignuta
optužnica, što je i učinjeno 6. studenoga prošle godine. U optužnici
reduciranoj na pet točaka i razdoblje '91/92. godine, Babića (48) se
tereti u jednoj točki za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj
osnovi kao zločin protiv čovječnosti te u četri točke za ubojstva,
okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela, vjerskih i drugih
civilnih objekata kao kršenje ratnog prava i običaja.
BEOGRAD
U ponedjeljak navečer u Beogradu će biti nastavljeni pregovori
stranaka tzv. demokratskog bloka o formiranju buduće vlade Srbije i
konstituiranju Skupštine Srbije, zakazanom za utorak, 27. siječnja,
potvrdila je agenciji Beta glasnogovornica G17 Plus Ksenija
Milivojević. Pregovorima će, kako je najavljeno, prisustvovati
predstavnici Demokratske stranke Srbije Vojislava Koštunice,
Demokratske stranke Borisa Tadića i Zorana Živkovića, G17 Plus
Miroljuba Labusa i koalicije Srpskog pokreta obnove Vuka Draškovića i
Nove Srbije Velimira Ilića. Predstavnici Demokratske stranke Zoran
Živković i Boris Tadić u nedjelju su pozvali ostale stranke tzv.
demokratskog bloka da nastave pregovore o formiranju većinske vlade,
što je odbila Demokratska stranka Srbije, koja se zalaže za manjinsku
vladu uz parlamentarnu podršku Demokratske stranke.
BRUXELLES
Ministri vanjskih poslova Europske unije sastali su se u ponedjeljak u
Bruxellesu na svojoj redovitoj sjednici kako bi razgovorali, između
ostaloga, o europskom ustavu, odnosima s Iranom i Kinom te o visini
plaća zastupnika Europskog parlamenta. Šefovi diplomacija će za
vrijeme ručka neformalno razgovarati o prijedlogu europskog ustava,
prvi put nakon neuspjelog summita u Bruxellesu prošli mjesec, kada
čelnici EU nisu uspjeli postići sporazum.
KABUL
Afganistanski predsjednik Hamid Karzai potpisao je u ponedjeljak novi
državni ustav, koji je 4. siječnja usvojila Loya Jirga, tradicionalna
afganistanska plemenska skupština. Potpisivanju ukaza o proglašavanju
novog ustava nazočilo je nekoliko afganistanskih ministara, bivši
kralj Mohamad Zahir Šah i predstavnici međunarodne zajednice. Novi
ustav Afganistan proglašava islamskom republikom sa snažnim
predsjedničkim sustavom i dvodomnim parlamentom. Ustav otvara put
održavanju demokratskih izbora i propisuje da i muškarci i žene imaju
ista prava i dužnosti.
RIM
Potpredsjednik SAD-a Dick Cheney danas je u Rimu s talijanskim
čelnicima razgovarao o euroatlantskim odnosima i stanju u Iraku.
Cheney se sastao s talijanskim predsjednikom Carlom Azegliom
Ciampijem, te s predsjednicima oba doma Parlamenta, Marcellom Perom i
Pierferdinandom Casinijem. Ključne teme razgovora bile su
euroatlantski odnosi i iračko pitanje. O iračkom pitanju Cheney će
sutra u Vatikanu razgovarati s Ivanom Pavlom II.
KASSEL
Samopriznati kanibal i homoseksualac Armin Meiwes, koji je priznao da
je pojeo čovjeka, trebao bi biti osuđen na doživotnu kaznu zatvora,
izjavili su tužitelji u ponedjeljak na njemačkom sudu. Glavni tužitelj
Marcus Koehler je utvrdio kako nema sumnje da je 42-godišnji optuženik
samovoljno i s predumišljajem ubio, rastavio tijelo i djelomično pojeo
svoju žrtvu Bernda Juergena Barndesa u svom domu u ožujku 2001.
godine. Tužiteljstvo je u ponedjeljak zaključilo svoje izlaganje pred
sudom u Kasselu nakon psihijatrijskog svjedočenja u petak koje je
utvrdilo da je Meiwes kriminalno preverzan ali legalno zdrav i
uništilo tako nade obrane da bi njihov klijent jednog dana mogao biti
slobodan.
BAGDAD
Dvoje Iračana, putnika minibusa poginulo je, a dvoje ih je teško
ozlijeđeno u ponedjeljak kada je jedan od njih, izlazeći iz autobusa
nagazio na eksplozivnu napravu na jugu Bagdada, izvijestila je iračka
policija. "Oko 11 sati po lokalnom vremenu jedan je putnik želio izaći
iz minibusa, no pri izlasku je nagazio na eksplozivnu napravu koja se
nalazila na cesti. On i još jedan putnik poginuli su, a vozač i treći
putnik teže su ozlijeđeni", rekao je za France presse Mustafa Tarek.
On je također kazao kako se pretpostavlja da je eksplozivna naprava
podmetnuta kako bi na nju naletio jedan od američkih konvoja, jer se
oni redovito kreću tom cestom.
MOSUL
Nepoznate osobe ubile su u nedjelju navečer iračkog policajca u gradu
Mosulu na sjeveru zemlje, izvijestile su u ponedjeljak agencije.
"Nepoznate su osobe pogodile policajca Mohameda Abdela Jabara Ismaila
s tri metka u glavu i dva u predio prsnog koša", izvijestio je
glasnogovornik policije u Mosulu Abdelazal Hazem. "Vatra na policajce
otvorena je iz automobila koji se vozio gradskim središtem", rekao je.
Incident se dogodio tijekom uobičajene "policijske patrole gradom" .
(Hina) dj dj