SKV: SVIJET U 15,30 SATI

ZAGREB, 26. siječnja 2004.(Hina) - ZAGREB Hrvatska Vlada je objedinila ovogodišnji Nacionalni program pridruživanja Europskoj uniji i Plan provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) kako bi se olakšalo sustavno praćenje ispunjanjavanja svih obveza preuzitih SSP-om, doznaje se u ponedjeljak u Ministarstvu za europske integracije. Vlada je na svojoj sjednici od 15. siječnja usvojila Nacionalni program za pridruživanje Europskoj uniji i uputila ga na usvajanje u Hrvatskom saboru. Taj strateško-operativni dokument sadržava program kratkoročnih i dugoročnih mjera, Plan provedbe SSP-a i plan Vlade u mandatnom razdoblju 2003.-2007., koji određuje ulazak u Europsku uniju kao prioritet državne i vanjske politike. Za razliku od prošle godine, Plan provedbe SSP-a našao je mjesto u svakom poglavlju Nacionalnog programa za 2004. godinu. Također, u ovogodišnjem programu u poglavlju "Usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a" (acquis communautaire) obuhvaćeno je svih 29 poglavlja acquisa, dok ih je prošle godine bilo 13. Nacionalni program za ovu godinu usmjeren je na nekoliko prioriteta: ispunjavanje politički uvjetovanih kriterija; gospodarske prilagodbe; usklađvanje zakonodavstva; jačanje administrativne sposobnosti za provedbu reformi i komunikacijsku strategiju za informiranje javnosti o približavanju europskim integracijama. ZAGREB Čileanski predsjednik Ricardo Lagos Escobar službeno će posjetiti Hrvatsku od 28. do 30. siječnja, na poziv predsjednika Republike Stjepana Mesića, priopćeno je u ponedjeljak iz Ureda Predsjednika. Lagos će se u četvrtak, osim s domaćinom predsjednikom Mesićem, susresti i s predsjednikom Hrvatskog sabora Vladimirom Šeksom i predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom. Istoga dana čileanski predsjednik također će se obratiti zastupnicima Hrvatskog sabora, te se susresti s gradonačelnicom Zagreba Vlastom Pavić. Čileansko izaslanstvo će u petak posjetiti Split i Brač. MOSTAR Skoro 99 posto glasača, od onih koji su izašli na jučerašnji referendum u tri većinske hrvatske općine u Mostaru, izjasnilo se za ustroj Mostara kao jedne općine i jedne izborne jedinice, priopćeno je danas službeno na konferenciji za novinare triju većinskih hrvatskih općina. U tri većinske hrvatske općine u Mostaru registrirano je blizu 40.000 glasača a na referendum ih je u nedjelju izišlo više od 70 posto. Od tog broja skoro 99 posto se izjasnilo za ujedinjenje Mostara u jednu općinu i jednu izbornu jedinicu, rečeno je na konferenciji za novinare. Ranije su se dvije (od tri) većinske bošnjačke mostarske općine na referendumu izjasnile protiv ukidanja tri većinske bošnjačke općine i protiv ustroja Mostara u jednu izbornu jedinicu. Voditelj Povjerenstva za preustroj Mostara Norbert Winterstein je izradio prijedlog novog Statuta za ustroj grada, kojeg podržava Visoki međunarodni predstavnik Paddy Ashdown, ali ga ne podržavaju političke stranke u Mostaru. Stranka demokratske akcije odbacuje prijedlog o ukidanju sadašnjih šest općina (tri većinske bošnjačke tri većinske hrvatske) tvrdeći kako bi takvim ustrojem mostarski Bošnjaci bili u podređenom položaju u odnosu na Hrvate. S druge strane HDZ BiH odbacuje Wintersteinovg prijedlog o postojanju šest gradskih izbornih jedinica. SUBOTICA Tijekom vikenda oštećeno je više nadgrobnih spomenika na jednom katoličkom groblju u Subotici, priopćila je u ponedjeljak subotička policija. Tamošnji je MUP nakon očevida priopćio da je oštećeno više drvenih križeva i jedna granitna ploča s obiteljske grobnice. "Rad na pronalaženju počinitelja ovog kaznenog djela je u tijeku", navodi se u policijskom priopćenju. U posljednja tri tjedna ovo je osmi je nizu incidenata u kojima su na meti neidentificiranih počinitelja nacionalna i vjerska obilježja vojvođanskih Hrvata. Nacionalistički ispadi na sjeveru Vojvodine počeli su se događati nakon nedavnih srbijanskih parlamentarnih izbora na kojima su najveći broj glasova osvojili srbijanski radikali. SUBOTICA Nakon što je Televizija Novi Sad odbila jučer emitirati emisiju na hrvatskom jeziku "TV divani", pomoćnik ravnatelja TVNS Dragomir Grnja izjavio je danas da emisija nije emitirana zbog toga što je jedan od sugovornika emisije TVNS "doveo u vezu s incidentima koji su se dogodili na sjeveru Vojvodine". "Strašno je to što se dogodilo u Subotici i okolici, ali TV NS nije odgovorna za međunacionalne odnose", rekao je Grnja. Urednica "TV divana" Dušica Dulić ovim je povodom danas najavila mogućnost prekida suradnje s TVNS i gašenja televizijskog programa na hrvatskom. "Ovakav odnos rukovodstva TVNS prema programu koji je posvećen problemima, životu i položaju vojvođanskih Hrvata nije više prihvatljiv", izjavila je ona, konstatirajući kako bi toj medijskoj kući očito pogodovalo da se život ovdašnjih Hrvata prikazuje samo kroz folklor. DEN HAAG/ZAGREB Iz masovnih grobnica oko Srebrenice do sada je ekshumirano najmanje 2.541 tijelo, rekao je u ponedjeljak istražitelj haškog tužiteljstva Patrick Manning, svjedočeći na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY). Manning, koji je radio na ekshumacijama masovnih grobnica oko Srebrenice, naglasio je da se kod navedenog broja od 2.541 tijela radi o "najkonzervativnijoj mogućoj procjeni" jer u nju nije uključen veliki broj dijelova tijela koja nisu mogla biti sastavljena, a postoje i otkrivene grobnice u kojima iskapanja još nisu započela. Prema optužnici koja Miloševića tereti za genocid u BiH, nakon zauzimanja Srebrenice u srpnju 1995., snage Vojske Republike Srpske strijeljale su više od 7.000 zarobljenih Bošnjaka, muškaraca u dobi od 16 do 77 godina. Tijekom protuispitivanja svjedoka, Milošević je ukazao na različite procjene broja žrtava, od najčešće spominjanih 8.000, pa sve do 12.000, koje su iznosili i neki međunarodni dužnosnici. Manning je odgovorio da najtočnijim smatra podatak Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) o više od 7.000 nestalih Bošnjaka. Svjedok je odbacio često iznošenu tezu optuženog da je znatan broj mještana Srebreničana poginuo u borbama vođenim pri pokušaju proboja. Manning je naglasio je 1.441 tijelo pronađeno s povezima na očima ili rukama, ili su bili vezani međusobno, što je "nedvojben dokaz da su pogubljeni", dodajući da o tome govore i tragovi metaka. DEN HAAG/ZAGREB Bivši čelnik pobunjenih hrvatskih Srba Milan Babić, optužen za zločine protiv čovječnosti počinjene u Hrvatskoj 1991-92., u utorak bi se po drugi put trebao pojaviti u sudnici Haškog suda (ICTY) radi izjašnjavanja o krivnji. Na prvom pojavljivanju pred Sudom, 26. studenoga 2003., Babić se odbio izjasniti o krivnji prema optužnici, a njegov branitelj Peter Michael Mueller je uoči toga naznačio mogućnost da se njegov klijent nagodi s Tužiteljstvom i prizna krivnju. U međuvremenu je dvostruko prekoračen rok od 30 dana za odgođeno izjašnjavanje o krivnji, predviđen pravilima ICTY-ja. naznake o mogućem postizanju sporazuma o priznanju krivnje s Babićem. Spremnost na suradnju s tužiteljstvom Babić je pokazao 2003. kada se pojavio kao svjedok optužbe na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću. Tijekom višednevnog iskaza teško je optužio Miloševića za izazivanje rata u Hrvatskoj te za stvaranje, naoružavanje i kontrolu srpskih snaga. Iskaz je započeo kao zaštićeni svjedok a završio pod punim imenom i prezimenom, postavši jedan od najkorisnijih "upućenih" svjedoka optužbe u hrvatskom dijelu dokaznog postupka protiv Miloševića. Unatoč pokazanoj kooperativnosti, Babić, kao jedan od sudionika "udruženog zločinačkog pothvata" iz Miloševićeve optužnice za Hrvatsku, nije mogao izbjeći da i protiv njega bude podignuta optužnica, što je i učinjeno 6. studenoga prošle godine. U optužnici reduciranoj na pet točaka i razdoblje '91/92. godine, Babića (48) se tereti u jednoj točki za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti te u četri točke za ubojstva, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela, vjerskih i drugih civilnih objekata kao kršenje ratnog prava i običaja. BEOGRAD U ponedjeljak navečer u Beogradu će biti nastavljeni pregovori stranaka tzv. demokratskog bloka o formiranju buduće vlade Srbije i konstituiranju Skupštine Srbije, zakazanom za utorak, 27. siječnja, potvrdila je agenciji Beta glasnogovornica G17 Plus Ksenija Milivojević. Pregovorima će, kako je najavljeno, prisustvovati predstavnici Demokratske stranke Srbije Vojislava Koštunice, Demokratske stranke Borisa Tadića i Zorana Živkovića, G17 Plus Miroljuba Labusa i koalicije Srpskog pokreta obnove Vuka Draškovića i Nove Srbije Velimira Ilića. Predstavnici Demokratske stranke Zoran Živković i Boris Tadić u nedjelju su pozvali ostale stranke tzv. demokratskog bloka da nastave pregovore o formiranju većinske vlade, što je odbila Demokratska stranka Srbije, koja se zalaže za manjinsku vladu uz parlamentarnu podršku Demokratske stranke. BRUXELLES Ministri vanjskih poslova Europske unije sastali su se u ponedjeljak u Bruxellesu na svojoj redovitoj sjednici kako bi razgovorali, između ostaloga, o europskom ustavu, odnosima s Iranom i Kinom te o visini plaća zastupnika Europskog parlamenta. Šefovi diplomacija će za vrijeme ručka neformalno razgovarati o prijedlogu europskog ustava, prvi put nakon neuspjelog summita u Bruxellesu prošli mjesec, kada čelnici EU nisu uspjeli postići sporazum. KABUL Afganistanski predsjednik Hamid Karzai potpisao je u ponedjeljak novi državni ustav, koji je 4. siječnja usvojila Loya Jirga, tradicionalna afganistanska plemenska skupština. Potpisivanju ukaza o proglašavanju novog ustava nazočilo je nekoliko afganistanskih ministara, bivši kralj Mohamad Zahir Šah i predstavnici međunarodne zajednice. Novi ustav Afganistan proglašava islamskom republikom sa snažnim predsjedničkim sustavom i dvodomnim parlamentom. Ustav otvara put održavanju demokratskih izbora i propisuje da i muškarci i žene imaju ista prava i dužnosti. RIM Potpredsjednik SAD-a Dick Cheney danas je u Rimu s talijanskim čelnicima razgovarao o euroatlantskim odnosima i stanju u Iraku. Cheney se sastao s talijanskim predsjednikom Carlom Azegliom Ciampijem, te s predsjednicima oba doma Parlamenta, Marcellom Perom i Pierferdinandom Casinijem. Ključne teme razgovora bile su euroatlantski odnosi i iračko pitanje. O iračkom pitanju Cheney će sutra u Vatikanu razgovarati s Ivanom Pavlom II. KASSEL Samopriznati kanibal i homoseksualac Armin Meiwes, koji je priznao da je pojeo čovjeka, trebao bi biti osuđen na doživotnu kaznu zatvora, izjavili su tužitelji u ponedjeljak na njemačkom sudu. Glavni tužitelj Marcus Koehler je utvrdio kako nema sumnje da je 42-godišnji optuženik samovoljno i s predumišljajem ubio, rastavio tijelo i djelomično pojeo svoju žrtvu Bernda Juergena Barndesa u svom domu u ožujku 2001. godine. Tužiteljstvo je u ponedjeljak zaključilo svoje izlaganje pred sudom u Kasselu nakon psihijatrijskog svjedočenja u petak koje je utvrdilo da je Meiwes kriminalno preverzan ali legalno zdrav i uništilo tako nade obrane da bi njihov klijent jednog dana mogao biti slobodan. BAGDAD Dvoje Iračana, putnika minibusa poginulo je, a dvoje ih je teško ozlijeđeno u ponedjeljak kada je jedan od njih, izlazeći iz autobusa nagazio na eksplozivnu napravu na jugu Bagdada, izvijestila je iračka policija. "Oko 11 sati po lokalnom vremenu jedan je putnik želio izaći iz minibusa, no pri izlasku je nagazio na eksplozivnu napravu koja se nalazila na cesti. On i još jedan putnik poginuli su, a vozač i treći putnik teže su ozlijeđeni", rekao je za France presse Mustafa Tarek. On je također kazao kako se pretpostavlja da je eksplozivna naprava podmetnuta kako bi na nju naletio jedan od američkih konvoja, jer se oni redovito kreću tom cestom. MOSUL Nepoznate osobe ubile su u nedjelju navečer iračkog policajca u gradu Mosulu na sjeveru zemlje, izvijestile su u ponedjeljak agencije. "Nepoznate su osobe pogodile policajca Mohameda Abdela Jabara Ismaila s tri metka u glavu i dva u predio prsnog koša", izvijestio je glasnogovornik policije u Mosulu Abdelazal Hazem. "Vatra na policajce otvorena je iz automobila koji se vozio gradskim središtem", rekao je. Incident se dogodio tijekom uobičajene "policijske patrole gradom" . (Hina) dj dj