ZAGREB, 26. siječnja 2004. (Hina) - Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i u Srbiji pokazali su opsesiju Hrvata i Srba nacijom - kod Srba još više jer su bili izloženi sankcijama i bombama NATO-a, kaže predsjednik Socijalističke radničke
partije Stipe Šuvar u razgovoru za beogradske "Večernje novosti".
-Politika-Politika
ZAGREB, 26. siječnja 2004. (Hina) - Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i
u Srbiji pokazali su opsesiju Hrvata i Srba nacijom - kod Srba još
više jer su bili izloženi sankcijama i bombama NATO-a, kaže
predsjednik Socijalističke radničke partije Stipe Šuvar u razgovoru za
beogradske "Večernje novosti".#L#
To je kod mnogih Srba stvorilo uverenje da je cijeli svijet protiv
njih, dok su istodobno gospodarske i socijalne prilike dosta teže nego
u Hrvatskoj, uspoređuje Šuvar. Srpska radikalna stranka obećala je
kruh za tri dinara i milijun novih radnih mesta, pa je manje
obrazovani i siromašniji dio nacije glasao za nju, a tu su i
izbjeglice iz Hrvatske i Bosne, među kojima "nije mali broj i onih
koji još vjeruju u mogućnost da se Srbija protegne i do crte
Virovitica-Karlovac-Karlobag", ističe Šuvar u razgovoru za beogradski
list.
Demokratske stranke nisu zabilježile tako loše izborne rezultate,
ističe Šuvar, "tri 'demokratske' stranke i jedna koalicija u Srbiji,
koje sada pregovaraju o uspostavi vlade, zajedno su dobile 59 posto
glasova, a stranke koje su u Hrvatskoj bile na vlasti u koaliciji
'lijevog centra', a sada su u oporbi, dobile su zajedno 160 tisuća
glasova više nego HDZ, dok je hrvatska desnica ipak, oslabila,
posebice ako se pokaže da HDZ više nije rigidno nacionalistička
stranka", dodaje čelnik SRP-a.
Ideološka i programska zbrka nije osobina samo hrvatske i srpske
političke pozornice, već je prisutna u svim zemljama u tranziciji, pa
i u cijeloj Europi i svijetu, a u zemljama s prostora bivše
Jugoslavije još je veća zbog smjene suludih režima te ratova i
zločina, tvrdi Šuvar.
"U zemljama od Triglava do Vardara danas postoji oko 600 političkih
stranaka, a bar 90 posto njih predvode bivši članovi jedinstvenog
Saveza komunista. Zato se postavlja pitanje - jesu li oni ljevičari?
Osim 10-15 stranaka, od kojih nijedna nije na vlasti, jer su male i po
utjecaju beznačajne, sve te današnje stranke zagovaraju neoliberalnu
ekonomiju i njoj primjerenu politiku demokracije, a uz to, više ili
manje, stoje i na nacionalističkim pozicijama", tumači čelnik SRP-aj u
razgovoru za "Večernje novosti".
"U svim zemljama tranzicije stara je ljevica umrla, dok se nova tek
mukotrpno pojavljuje, preslaba je i jedva utječe na širu javnost koja
je kontaminirana mitom o blagostanju koje donosi kapitalizam i
nacionalističkim manipulacijama. Zapravo između HDZ-a i SDP-a u
Hrvatskoj nema bitnih razlika. Mislim da je tragikomično da u Srbiji
SPS još smatraju nekom ljevicom. Ona je u Srbiji bila pandan HDZ-u u
Hrvatskoj. To su bile stranke bivših komunista, uzurpatora i pljačkaša
koje su se slično ponašale i u suštini vodile istu, nacionalističku
politiku", zaključuje Šuvar.
(Hina) mkuz gple