FINANCIJSKI BILTEN OD 15. DO 22. SIJEČNJA 2004.

FINANCIJSKI BILTEN OD 15. DO 22. SIJEČNJA 2004. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Sa sjednice Vlade 11. Rast depozita u poslovnim bankama 12. Prosječne kamatne stope poslovnih banaka u listopadu 2003. blago porasle 13. Potpisan sporazum HBOR-a i LT Gospodarske banke Sarajevo 14. Autotransport Šibenik u JDD kotaciji Varaždinske burze 15. Završeno testiranje sustava SETT na Tržištu novca 16. U Hrvatskoj u 3. tromjesečju 2003. prihod od turizma veći od 4 milijarde USD-a 17. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) 16. I. 250.000.000 150.000.000 96.500.000 4,84 19. I. 300.000.000 200.000.000 134.000.000 7,70 20. I. 300.000.000 160.000.000 112.500.000 7,41 21. I. 200.000.000 150.000.000 100.800.000 7,87 22. I. 200.000.000 180.000.000 144.000.000 6,88 Prosječno 250.000.000 168.000.000 117.560.000 6,94 Ovaj je tjedan trgovanje na Tržištu novca obilježilo smirenije situacije. Naime, i ukupno prijavljena potražnja ali i ponuda kretali su se na ujednačenim razinama, a isto uglavnom vrijedi i za prosječnu kamatnu stopu. Tako je ukupno prijavljena ovotjedna potražnja bila za oko 42 posto manja no tjedan ranije, ponuda za oko 38 posto, dok je ostvaren promet bio više no dvostruko manji. Pritom je ovoga tjedna ukupna ponuda bila za oko 33 posto "mršavija", a podmireno je oko 47 posto ukupno prijavljene potražnje iskoristivši pritom gotovo 70 posto slobodnih sredstava. Za neplasiranje većeg dijela ponude "krivicu" snose iskorišteni kreditni limiti kreditora te insistiranje kreditora na višim kamatnim stopama od onih na koje su potencijalni korisnici bili spremni pristati. Nešto povoljniji odnos ponude i potražnje smanjio je prosječnu cijenu novca za nešto više od pola postotna boda (0,51) - na 6,94 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 16. do 22. siječnja (cijene u kunama) Dionica NajnižaCijena NajvišaCijena ZadnjaCijena UkupanPromet Croatia osiguranje-P 3.500 3.650 3.600 115.350 Croatia osiguranje-R 3.600 3.670 3.605 1.750.849 Pliva 476 490 476,50 2.826.827 Podravka 173,11 175,50 175 1.398.806 Anita 2.000 2.000 2.000 20.000 Arenaturist 55 70 65 325.463 Atlas 18 20 18 62.147 Atlantska plovidba 40 44 44 54.914 Badel 1862 70 86,50 85 81.561 Belišće 156 162 162 38.413 Nova banka 210,16 230 230 38.604 Dalekovod 149 160 160 156.406 Domaća tvornica rublja 94,50 94,50 94,50 6.804 Elka 85 95 95 335.990 Ericsson Nikola Tesla 485 495 489 66.724 Exportdrvo 320 320 320 64.000 Franck 1.000 1.050 1.000 1.219.165 Hotel Opera 91 91 91 546 Istraturist 120 125 125 543.850 Jadranska banka 805 825 820 5.710 Jadran-turist 95 200 160 497.949 Jadranski naftovod 1.900,10 1.950 1.900,10 114.850 Karlovačka banka-R 73 85 84 261.717 Končar Transformatori 400 400 400 20.000 Končar 71 73 71,36 295.264 Kraš 280 284 280 343.129 Privredna banka 235 235 235 267.201 Plava laguna 1.290 1.305 1.305 229.810 Riječka banka 129,41 134 134 260.370 RIZ-Odašiljaći 160 160 160 2.560 Adris grupa-P 2.700 2.839 2.780 8.084.975 Viadukt 27 27 27 4.563 Tvornica duhana Zagreb 2.500 2.500 2.500 12.500 Zagrebačka banka-P 1.115 1.115 1.115 1.115 Zagrebačka banka-R 1.402 1.402 1.402 133.190 Zagrebačka pivovara 3.800 3.800 3.800 98.800 Rabac ugost. i turizam 95 95 95 10.355 Dom Holding 44,66 46 46 427.867 Proficio 41 42,41 42 190.618 Riviera 150 155 154 305.437 Slavonska banka 980 1.000 980 239.449 ZIF Slavonski 30,65 31,40 31 24.821 SN Holding 44 44 44 4.576 Splitska banka 381,27 381,27 381,27 34.314 Sunčani Hvar 42,35 44 42,35 31.291 Varaždinska banka 305 305 305 61.005 Zlatni rat 44 45 45 16.404 DAB-O-05CA*1 108,95 108,95 108,95 16.802.990 DAB-O-05CAinst*2 109,10 109,10 - 8.419.394 HZZO-O-047A*3 101,80 102,15 101,80 2.645.383 HZZO-O-047Arep/pri*4 102,05 102,05 - 7.862.622 HZZO-O-047Ainst*5 102,00 102,30 - 18.912.499 RHMF-O-049Arep/pri*6 101,90 101,90 - 15.727.521 RHMF-O-049Ainst*7 101,55 101,90 - 7.843.929 RHMF-O-085A*8 100,10 100,30 100,20 1.268.462 RHMF-O-085Ainst*9 100,15 100,28 - 4.508.700 RHMF-O-08CAinst*10 110,10 111,25 - 17.996.771 RHMF-O-125A*11 112,90 112,90 112,90 23.506 RHMF-O-125Arep/pri*12 112,70 112,70 - 4.341.585 RHMF-O-125Ainst*13 112,50 113,20 - 60.814.475 188.266.318 *1obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale *2obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *3obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale *4obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *5obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *6obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *7obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *8obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine. *9obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *10obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *11obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *12obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *13obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet u iznosu od 188,2 milijuna kuna, što se ponajviše može zahvaliti trgovini obveznicama koje su u ukupnom ovotjednom prometu sudjelovale s gotovo 89 posto. Inače, uz obveznice, aktivno je bilo čak 47 dionica, a pritom su njih 22 dobile, dok ih je 13 izgubilo na vrijednosti. Najveći promet ostvaren je izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama RHMF125 (60,8 milijuna), HZZO (18,9 milijuna), RHMF08 (17,9 milijuna), DAB05 (8,4 milijuna), RHMF049 (7,8 milijuna) i RHMF085 (4,45 milijuna) te izvanburzovnom trgovinom obveznicama RHMF049 (15,7 milijuna), HZZO (7,8 milijuna) i RHMF125 (4,3 milijuna) te burzovnom trgovinom obveznicama DAB05 (16,8 milijuna kuna). Uz obveznice značajniji je promet ostvaren trgovinom povlaštenim dionicama Adris grupe osam milijuna), Plive (2,8 milijuna), Croatia osiguranja-R (1,7 milijuna), Podravke (1,3 milijuna) i Francka (1,2 milijuna kuna). Među dobitnicama čak je devet dionica značajnije ovoga tjedna dobilo na vrijednosti. Tako je cijena dionice Tvornice duhana Zagreb porasla 500 kuna ili 25 posto, Anite 350 kuna ili više od 21 posto, Splitske banke 151,27 kuna ili gotovo 66 posto, Jadran- turista 70 kuna ili gotovo 78 posto, RIZ-Odašiljača 56 kuna ili gotovo 54 posto, Elke 15 kuna ili gotovo 19 posto, Arenaturista 12 kuna ili 25 posto, redovne dionice Karlovačka banke 12 kuna ili više od 16,5 posto te Zlatnog rata pet kuna ili 12,5 posto. Cijena pak dionice Zagrebačke pivovare viša je 300, Slavonske banke 25, Plave lagune 15, Dalekovoda 12, a Nove banke deset kuna. Dionice Ericsson Nikole Tesle i Istraturista poskupile su po pet, Atlantske plovidbe četiri, Riviere 2,5, a Belišća dvije kune. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od po jedne kune, našle su se dionice Dom Holdinga, ZIF-a Slavonski i SN Holdinga. Među gubitnicama najviše je, 98,9 kuna, potonula cijena dionice Jadranskog naftovoda. Slijedile su je, s padom cijene od 98 odnosno 55 kuna, redovne dionice Zagrebačke banke te Croatia osiguranja, dok je cijena dionicama Expordrva, Francka i Jadranske banke niža po 30 kuna. Značajnije je na vrijednosti izgubila dionica Hotela Opera. Naime, cijena joj je potonula 29 kuna ili više od 24 posto. Povlaštena pak dionica Adris grupe pojeftinila je 26, Plive 6,5, a Riječke banke te povlaštena dionica Zagrebačke banke po jednu kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 75 odnosno 45 lipa, našle su se dionice Sunčanog Hvara i Proficioa. Na vrijednosti su, 1,2 postotna boda od nominalne cijene, izgubile obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Vrijednost pak obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine pala je 0,15 postotnih bodova od nominalne cijene. Ponajviše zahvaljujući padu cijena dionica Croatia osiguranja-R, Plive i Plave lagune CROBEX indeks pao je ovog tjedna jedan bod - na 1.197 bodova. Vrijednost pak CROBIS indeksa ovoga je tjedna pala jedan bod - 100 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 16. do 22. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena ProsječnaCijena Ukupan Promet Varteks 40,77 41 40,90 40,95 12.357 ACI Opatija 505,52 600 600 600 8.022 Brodospas 240 300 260 250 1.649.546 Bilokalnik 50 50 50 50 700 Chromos Agro 500 500 500 500 25.000 Rabac 94 96 96 95,34 189,394 Dubrovnik-Babin kuk 145 147 145 145 104.069 IPK Kandit 114,78 119 119 115,92 137.379 Jadran Hoteli 80 80 80 80 8.320 Jadranka 300 300 300 300 26.100 Koka 190 190 190 190 193.800 Dom Holding 45 47 46,60 46 758.152 MIV Varaždin 1.850 1.850 1.850 1.850 1.850 Podravska banka-P 301 305 305 305 18.678 Podravska banka-R 280 320 320 315 21.560 Proficio 40,82 43,35 43,35 42,45 285.275 Riviera 148 152 148 148 21.908 Saponia 50 50 50 50 4.300 ZIF Slavonski 31,16 32 31,50 31,50 220.944 Slatinska banka-P 155 160 160 160 25.308 Slatinska banka-R 262,51 262,51 262,51 262,51 4.725 SN Holding 42,52 44,70 44 44,21 254.782 Spačva 60 60 60 60 18.000 PPK Valpovo 200 200 200 200 67.800 Zvijezda 1.999 1.999 1.999 1.999 19.990 Anita 1.800 2.100,10 2.000 2.050 248.063 Arenaturist 37,10 55 55 44,68 9.070 Belišće 155 160 160 160 24.155 EKO Međimurje 400 400 400 400 20.000 Elka 81 91 90,16 90,16 29.736 Elektropromet 82 85 85 85 89.518 Ericsson Nikola Tesla 475 498 492 489,83 2.331.874 Exportdrvo 325 325 325 325 57.525 Hoteli Makarska 59 59 59 59 59 Hoteli Njivice 100 100 100 100 2.000 Industrogradnja 230 250 250 250 9.100 Istraturist 121 121 121 121 3.630 Jadroplov 20 23 23 21,33 18.770 Jadranski naftovod 1.980 1.980 1.980 1.980 29.700 Karlovačka banka 80 80 80 80 797.760 Konzum 870 870 870 870 2.610 Laguna 204,72 239 220 238,32 52.306 Lucidus 18,68 19,20 19 19 115.267 Ledo 730 750 750 750 51.290 Maraska 160 160 160 160 10.881 Plava laguna 1.300 1.300 1.300 1.300 3.900 Petrokemija 22 22 22 22 2.200 Slavijatrans 25 25 25 25 29.850 Banka Sonic-P 180,87 181 181 181 15.199 Banka Sonic-R 254,31 254,31 254,31 254,31 3.560 Viadukt 45 45 45 45 4.500 Validus 30 30,80 30,30 30,26 111.971 RHMF-A-A*1 41,99 41,99 41,99 41,99 839 8.268.315 *1Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet u iznosu od 8,2 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama Ericsson Nikole Tesle (2,3 milijuna) i Brodospasa 1,6 milijuna kuna). Inače, aktivne su bile čak 52 dionice, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Među dobitnicama čak osam dionica ovoga je tjedna značajnije dobilo na vrijednosti. Tako je cijena dionice Anite porasla 350 kuna ili više od 20,5 posto, Chromosa Agro iz Zagreba 347 kuna ili čak gotovo 227 posto, Leda 100 kuna ili više od 15 posto, Koke 40 kuna ili više od 26,5 posto, Industrogradnje 35 kuna ili više od 16 posto, Viadukta 15 kuna ili 50 posto, Karlovačke banke deset kuna ili više od 14 posto te Petrokemije iz Kutine sedam kuna ili više od 46,5 posto. Cijena pak dionice Jadranskog naftovoda viša je 130, Plave lagune 48, Lagune 18,32, redovne dionice Podravske banke 15, Ericsson Nikole Tesle deset, a Elke 5,16 kuna. Dionice Dubrovnik- Babinog kuka, povlaštena dionica Slatinske banke te dionica Belišća poskupile su po pet, povlaštena dionica Podravske banke četiri, Jadroplova 1,33, IPK Kandita 1,25, SN Holdinga 1,21, a Dom Holdinga, Hotela Makarska i Istraturista po jednu kunu. Povlaštena dionica Slatinske banke skuplja je 84, Riviere 73, Lucidusa 37, a Rabca 34 lipe. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 16 lipa, našla se dionica Validusa. Na vrijednosti su, 1,84 postotna boda od nominalne cijene, dobila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Među gubitnicama značajniji je pad vrijednosti zabilježila dionica Brodospasa. Naime, cijena joj je potonula 40 kuna ili gotovo 14 posto. Cijena pak dionice Konzuma pala je 30, ACI Opatije 25, Exportdrva 23, a redovne dionice Banke Sonic 20,69 kuna. Redovna dionica Slatinske banke pojeftinila je 7,49, dok su dionice Bilokalnika i Zvijezde jeftinije po jednu kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 50 odnosno 32 lipe, našle su se dionice ZIF-a Slavonski i Arenaturista. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, VIN indeks porastao je ovoga tjedna osam bodova - na 635 bodova. 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa Obvezni mirovinski fondovi Mirovinski fond vrijednost na dan14.01. 2004. vrijednost na dan21.01. 2004. promjena % Mirex 117,98 118,17 0,16 PBZ Croatia osig.OMF 119,30 119,46 0,13 AZ OMF 117,95 118,11 0,13 Raiffeisen OMF 117,33 117,56 0,19 Plavi OMF 117,32 117,57 0,21 Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i ovoga je tjedna nastavila obarati rekorde. Naime, vrijednost mu je u proteklih mjesec dana porasla 1,69 bodova ili 1,42 posto, dosegavši tako svoju najvišu tjednu razinu, nakon što je u ponedjeljak dosegla čak 118,3 boda, od uvođenja - 118,17 bodova. Posljedica je to i ovotjednog rasta vrijednosti sva četiri obvezna mirovinska fonda. Tako je, u razdoblju od mjesec dana, vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja porasla 1,54, Plavog fonda 1,47, AZ fonda 1,7 te Raiffeisen fonda 1,31 posto. 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova OTVORENI FOND Kupnja Podaja CAIB Select eurobond 11,04 - CAIB Select Eurrope 8,75 - Erste Bond 103,43 - Erste International 79,81 - Erste Money 102,41 - ICF Equity Income 107,42 107,69 ICF Fixed Income 110,85 111,13 ICF Money Market 103,04 - Orbis Fond 10,26 10,57 VictoriaFond 21,62 22,70 PBZ Euro novčani 100,32 - PBZ Global 101,57 - PBZ Kunski novčani 100,26 - PBZ International Bond 101,10 - PBZ Novčani 100,48 - RBA Activ 109,08 - RBA Balance 114,15 - RBA Bonds 114,59 - RBA Cash 103,63 - *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 15. siječnja 22. siječnja Promjena u % New York/DJIA 10.553,85 10.623,18 0,65 Tokyo/Nikkei 10.665,15 11.000,70 3,14 London/FTSE-100 4.456,10 4.476,80 0,46 Frankfurt/DAX 30 4.068,75 4.139,86 1,74 Kako sezona izvješćivanja o korporativnim zaradama prolazi bez neugodnih iznenađenja, blue-chip dionice na svjetskim burzama bilježe umjerene dobitke. Ali, jačaju i dobitonosne prodaje, kako ulagači procjenjuju da su dobre vijesti već poodavno ukalkulirane u cijene dionica. U takvim uvjetima američki Dow Jones indeks ojačao je 0,7 posto, na 10.623 boda. Cijene dionica rastu od prošloga ožujka, budući gospodarski pokazatelji upućuju na snažan gospodarski oporavak, a ulagači se klade na solidne tromjesečne poslovne rezultate korporacija u najnovijoj sezoni izvješćivanja. "Dolazi novi kapital, korporativne zarade ispunjavaju očekivanja, a ulagači su zadovoljni tečajem dolara i visinom kamatnih stopa", ocijenio je direktor trgovine pri Thomas Weisel Partnersu, Tim Heekin. "Temeljni gospodarski odnosi još izgledaju dobri". No, ulagače pomalo brine da su pozitivni poslovni rezultati već ukalkulirani u cijene dionica. "Ne očekujem snažan rast cijena dionica kako će pristizati nova poslovna izvješća, jer su već dovoljno visoke", kazao je Paul Cherney, analitičar pri S&P Marketscopeu. "Većina ulagača smatra da su dobre zarade već ukalkulirane u cijene dionica. Pa, kad kompanije izvješćuju o nešto boljim rezultatima, nema razloga za daljnji rast cijena". Dionice industrijskog konglomerata 3M-a tako su oslabile oko šest posto unatoč tome što je izvijestio o 21 posto višoj dobiti u zadnjem lanjskom tromjesečju. Spustila se i cijena dionica United Technologiesa, oko tri posto, nakon što je izvijestio o 10 posto višoj zaradi. I nekoliko je vodećih tehnoloških dionica u zadnjih je nekoliko burzovnih zasjedanja prodavano čak i nakon što su izvijestile o solidnim zaradama. Nasuprot tome, ojačale su dionice naftnih tvrtki kako cijene sirove nafte na svjetskim tržištima nezaustavljivo rastu, a trenutno su na najvišoj razini u zadnjih 10 mjeseci. Među dobitnicama ističe se i dionica J.P. Morgana, druge po veličini američke banke, ojačavši 2,6 posto, nakon što je izvijestila da je ostvarila dobit veću od očekivanja. Skočila je za 2,5 posto, i cijena dionica Bank One, koju je J. P. Morgan nedavno odlučio kupiti. Na europskim burzama indeksi se kreću i nadalje oko najviših razina u zadnjih 16 mjeseci, potaknuti rastom cijena dionica naftnih i energetskih kompanija. Londonski Ftse indeks ojačao je u spomenutom razdoblju 0,5 posto, na 4.476 bodova. Frankfurtski DAX skočio je 1,7 posto, na 4.139 bodova. Korporacije s obje strane Atlantika dosad su izvijestile o snažnom rastu dobiti za zadnje lanjsko tromjesečje. Ipak, ulagači su na oprezu, jer ih kompanije nisu iznenadile agresivnim procjenama dobiti u ovom tromjesečju. "Kompanije u prosjeku premašuju očekivanja, ali ulagači su i dalje skloni dobitonosnim prodajama jer smatraju da su dobre vijesti već uračunate u cijene", ocijenio je strateg pri Nomuri Anais Faraj. "Nitko ne sumnja u snažan oporavak dobiti. Vjeruju da je on održiv do kraja godine. No, ulagače muči učinak tečajnih promjena koji će početi dolaziti do izražaja u iduća dva tromjesečja". Europsku sezonu izvješćivanja započeo je britanski osiguravatelj Aviva, najavivši odlične procjene poslovanja za iduće razdoblje. Vodeće po dobicima bile su dionice europskih naftnih kompanija, nakon što su cijene na američkom tržištu sirove nafte skočile na najvišu razinu u zadnjih 10 mjeseci, a zalihe pale na najnižu razinu u proteklih 28 godina. Dionica British Petroleuma skočila je 2,1 posto, Royal Dutcha 1,9, a Shella 1,8 posto. Ojačale su i dionice ostalih energetskih tvrtki, uslijed ocjene iz njemačke energetske tvrtke EO.N-a kako očekuju da cijene struje i ove godine ostanu visoke. To je povisilo cijene njegovih dionica za četiri posto, te potaknulo jačanje dionica njegovih konkurenata RWE-a i Sueza. Dionice europskih tehnoloških kompanija skočile su u prosjeku za jedan posto, dosegnuvši najviše razine od svibnja 2002. Ukupno su tako od početka godine ojačale otprilike za 18 posto, ostvarujući treću godinu za redom kapitalne dobitke. Njihov rast cijena potpomoglo je bolje od očekivanja izvješće o zaradi u zadnjem lanjskom tromjesečju njemačkog proizvođača čipova Infineona. Cijene dionica stoga su mu ojačale gotovo tri posto. No, razočarala je kemijska industrija Lonza, izvijestivši o čak 59 posto nižoj lanjskoj dobiti, zbog čega su joj se cijene dionica spustile za 11 posto. Povukla je za sobom i cijene dionica ostalih kemijskih kompanija, poput Clarianta, za 3,8 posto te britanske Vite za 6,4 posto. "Rezultati Lonze stavili su u prvi plan specifične probleme povezane s kemijskim sektorom", izjavio je Rolf Elgeti, starteg pri Commerzbanku. "Kemijske dionice smatramo najmanje privlačnim cikličnim dionicama. Njihovo poslovanje na udaru je rastućih troškova uvoza, no one nemaju cjenovnu moć, pa nisu u mogućnosti povećane troškove prebaciti na potrošače". Po riječima čelnika investicijskog fonda Baillier Gifforda, Michaela Macpheea, tržište dobiva podršku od dobrih gospodarskih pokazatelja te očekivanja tržišta da kamatne stope još neko vrijeme neće rasti. "Pretpostavljam da će se rast cijena dionica najvjerojatnije nastaviti. Monetarni uvjeti ekstremno su labavi, a ulagači osjećaju da je sigurno ponovno riskirati", izjavio je. Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ovoga je tjedna porastao 3,4 posto, na 11.000 bodova. 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 15. siječnja 22. siječnja Promjena u % Euro/USD 1,2500 1,2708 1,66 Euro/JPY 133,75 134,71 0,72 USD/JPY 106,35 106,00 -0,33 Oštre izjave europskih zakonodavaca zbog presnažnog jačanja tečaja eura početkom tjedna srušile su njegovu vrijednost na 1,23 dolara, no do kraja tjedna ponovno je počeo jačati, jer devizna tržišta sumnjaju da će predstavnici G7 uspjeti dogovoriti zajedničku izjavu prema valutnim tečajevima. Euro je tako tjedna ojačao 1,66 posto, na 1,2708 dolara. Tržišta deviza čekaju što će ministri financija sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta G7 reći o dvogodišnjem trendu slabljenja dolara na svome sastanku početkom veljače. Očekuje se da će europski i japanski čelnici insistirati na zajedničkoj izjavi predstavnika G7 o tome da se pomogne smanjiti teret koji slabi dolar predstavlja za euro i jen. Predstavnici Europske središnje banke (ECB) nedavno su pokušali svojim izjavama usporiti jačanje eura. Čelnik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet izjavio da su kretanja tečajeva 'brutalna' te da je promjenjivost na tržištima pretjerana. Primjerice, euro je prošloga tjedna dosegnuo najvišu ikad zabilježenu razinu od 1,29 dolara, da bi se početkom tjedna spustio na 1,23 dolara zbog kritičnih komentara europskih zakonodavaca. I ministri financija eurozone naglasili su svoje nezadovoljstvo brzinom jačanja eura nakon što je dosegao dosad najvišu razinu od 1,29 dolara. No, najnovije izjave ekonomista ECB-a Otmara Issinga i člana Upravnog vijeća Nouta Wellinka bile su mnogo opuštenije. "Zamjetna je promjena u stavu ECB-a", istaknuo je Mitul Kotecha, ekonomist pri Credit Agricole Indosuezu. "Čine se manje zabrinuti eurom. Nedavna blaga korekcija tečaja eura izgleda da je smanjila zabrinutost ECB-a, što je ponovno otvorilo prostor za njegovo daljnje jačanje. Tečaj jena uglavnom se nije mijenjao prema dolaru, te iznosi 106 jena za dolar. U odnosu na euro spustio se 0,7 posto, na 134,7 jena. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 15.01.04 USLIB 1,07 1,10 1,12 1,17 15.01.04 EULIB 2,03 2,07 2,09 2,11 22.01.04 USLIB 1,07 1,10 1,12 1,13 22.01.04 EULIB 2,07 2,07 2,07 2,09 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 16. do 23. siječnja Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 16. siječnja 23. siječnja u % Euro 1 7,7171 7,7086 -0,11 USD 1 6,0956 6,0554 -0,65 GBP 1 11,1519 11,1767 0,22 JPY 100 5,7491 5,6940 -0,95 CHF 1 4,9370 4,9149 -0,44 SIT 100 3,2500 3,2482 -0,05 Prema tečajnici HNB-a kuna je u proteklih tjedan dana ojačala u odnosu na većinu promatranih valuta. Tako je tečaj eura, u proteklih sedam dana, u odnosu na kunu oslabio 0,11 posto. U protekla je pak dva tjedna, u odnosu na kunu, oslabio tečaj japanskog jena 1,07 te američkog dolara 0,87 posto, dok je u sedmodnevnom razdoblju kuna ojačala u odnosu na švicarski franak 0,44 te slovenski tolar 0,05 posto. S druge je pak strane, treći tjedan za redom, nastavljen rast tečaja britanske funte. Tako je kuna u tom razdoblju u odnosu na britansku funtu oslabila 3,29 posto. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija VRSTA EMISIJE 91 Dan 182 Dana 364 Dana Ostvareni iznos emisije 75.000.000 45.100.000 123.500.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 105.000.000 49.100.000 123.500.000 Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 98,9034,45 % 97,5675,00 % 94,1786,20 % Najniža ponuđena cijenauz kamatnu stopu 98,5505,90 % 97,0026,20 % 93,9126,50 % Vagana prosječna ponuđena cijenauz kamatnu stopu 98,7415,11 % 97,3335,49 % 94,0636,33 % Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 98,8054,85 % 97,3315,50 % 93,9126,50 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 13,33 100 59,51 Dospijeće 22. travnja 04. 22. srpnja 04. 20. siječnja 05. Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 200 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije kasnije uvećan na 243,6 milijuna kuna. S rokom dospijeća od 91 dan na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu 105 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 75 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena pritom bila 98,903 kune za 100 kuna nominalnog zapisa, dok je kamatna stopa iznosila 4,45 posto. Najniža je pak ponuđena cijena iznosila 98,550 kuna, a kamatna je stopa bila 5,90 posto. Sukladno tome ostvarena je jedinstvena prodajna cijena iznosila 98,805 kuna, a kamatna stopa 4,85 posto. Pritom je udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 13,33 posto. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu 49,1 milijun, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 45,1 milijun kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 97,567 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,00 posto. Najniža pak cijena iznosila je 97,00 kune uz kamatu od 6,20 posto. Ostvarena jedinstvena prodajna cijena pritom je iznosila 97,331 kunu, pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatnu stopu od 5,50 posto. Pritom je cjelokupan iznos emisije bio iz nebankarskog sustava. S rokom dospijeća od 364 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 123,5 milijuna kuna koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša ponuđena cijena iznosila je 94,178 kuna, po kamatnoj stopi od 6,20 posto. Najniža je pak cijena bila 93,912 kuna uz kamatu od 6,50 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena iznosila 93,912 kuna pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatu od 6,50 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio 59,51 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 5,752 milijarde kuna. Od toga je 690 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 1,664 milijarde, dok je na rok od 364 dana upisano 3,397 milijardi kuna. Sljedeća aukcija biti će održana 27. siječnja 2004. godine, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. 10. Sa sjednice Vlade Mogućnost prenošenja nekih predmeta s jednog na drugi stvarno nadležni sud, te ovlašćivanje i sudskih savjetnika da pripremaju odluke, ne samo u parničnim već i u ovršnim, izvanparničnim i sl. predmetima, novine su predviđene izmjenama Zakona o sudovima koje je Vlada u četvrtak uputila u hitnu saborsku proceduru. Te izmjene dio su Vladinih nastojanja da se smanji broj sudskih predmeta i vrijeme trajanja sudskih sporova. Više ne smijemo gubiti vrijeme na rasprave zašto je i kako do toga došlo, nego moramo ići na rješenja, smanjiti broj zaostataka i skratiti vrijeme trajanja postupka, kaže premijer Ivo Sanader. Broj predmeta može se smanjiti i promjenama u organizacijskom ustroju pravosuđa, ističe resorna ministrica Vesna Škare Ožbolt. Potrebna je, kaže, i bolja edukacija sudaca, te najavljuje mogućnost osnivanja pravosudne akademije. Najavila je i izmjene Ovršnog zakona prema kojima ovršne postupke ne bi vodili javni bilježnici, već bi se to povjerilo specijalziranim stručnim službama. Prema predloženim izmjenama Zakona o sudovima predsjednik Vrhovnog suda moga bi, uz prethodno mišljenje Opće sjednice toga suda, odrediti da se pojedine vrste predmeta sa preopterećenih sudova prebace na postupanje drugom stvarno nadležnom sudu. Stranke i njihovi punomoćnici u tim bi slučajevima imali pravo na naknadu troškova javnog prijevoza, a odvjetnici i naknadu troškova izbivanja iz pisarnice. Izmjene predviđaju i donošenje Kodeksa sudačke etike, praćenje i ocjenjivanje rada sudaca. Predsjednik suda bi za svaku godinu utvrđivao je li sudac donio onoliki broj odluka koji je predviđen okvirnim mjerilima za rad sudaca, je li poštovao rokove. Suce bi ocjenjivala sudačka vijeća, a ocjena bi mogla biti od nezadovoljavajuće do pokazivanja iznadprosječnog znanja, sposobnosti i rezultata. Ocjenjivanje sudaca počelo bi nakon navršene četvrte godine rada. Postojeću odredbu da suci ne mogu biti pripadnici političkih stranaka, izmjenama se i pojačava navođenjem da se ne mogu ni baviti političkom djelatnošću. 11. Rast depozita u poslovnim bankama U poslovnim bankama u Hrvatskoj u 2003. godini zabilježen je snažan rast kunskih depozita, te umjereni porast deviznih depozita koji predstavlja njihov oporavak nakon stagnacije deviznih depozita u prethodnoj godini. Tako je stanje kunskih depozita - štednih i oročenih - na kraju studenoga 2003. iznosilo 17,96 milijardi kuna, što je za gotovo 5,3 milijardi kuna ili za 41,7 posto više nego u istom mjesecu godine prije, pokazuju najnoviji podaci objavljeni na web stranicama Hrvatske narodne banke. Istodobno, na kraju studenoga prošle godine devizni depoziti u bankama u Hrvatskoj nominalno su iznosili nešto više 76,8 milijardi kuna. U odnosu na isti mjesec godine prije nominalno su povećani za više od 4,5 milijardi kuna ili za 6,2 posto. To predstavlja oporavak nakon njihove stagnacije u prethodnoj godini zbog posteuro efekta i problema u Riječkoj banci. Ocjenjuje se da je prošlogodišnji porast deviznih depozita rezultat uspješne turističke sezone i dobrog deviznog priljeva. Po podacima za deset mjeseci 2003., objavljenim u zadnjem Biltenu HNB-a, najveći apsolutni rast zabilježen je pritom kod deviznih depozita stanovništva koji su porasli za 2,5 milijardi kuna ili za 4 posto u odnosu na kraj prethodne godine. Devizni depoziti stanovništva činili su 84,3 posto ukupnih deviznih depozita na kraju listopada. Devizni depoziti poduzeća u prvih deset mjeseci 2003. porasli su za 1,8 milijardi kuna, što je za 18,6 posto nominalno više u odnosu na kraj 2002. Takav rast može se povezati i s investicijskom aktivnošću poduzeća potaknutom infrastrukturnim projektima koji su se intenzivirali u 2003. Snažan porast kunskih depozita, pak, po ocjeni analitičara, odraz je stabilnog makroekonomskog okružja koje karakterizira niska inflacija i stabilnost domaće valute, te viših kamatnih stopa koje banke daju na kunske oročene depozite. Tome treba dodati, napominju, i korištenje kunskih depozita kao osiguranja prilikom realizacije kredita. Po podacima HNB-a sa kraja rujna prošle godine, u strukturi ukupnih depozita (tekući i žiro računi, štedni i oročeni depoziti) dominiraju oročeni depoziti koji čine 63,9 posto ukupnih depozita. Značajno manji udio čine štedni depoziti - 18,7 posto, te sredstva na tekućim i žiro računima sa udjelom od 17,4 posto. 12. Prosječne kamatne stope poslovnih banaka u listopadu 2003. blago porasle Prosječna aktivna kamatna stopa banaka u Hrvatskoj na kunske kredite bez valutne klauzule zabilježila je u listopadu prošle godine blagi rast te je dosegnula 12,00 posto, nakon prosječnih 11,71 posto u rujnu. Takvo kretanje posljedica je rasta prosječne kamatne stope i na kratkoročne kredite (trgovačkim društvima i stanovništvu) i na dugoročne kredite (trgovačkim društvima), objavili su u petak analitičari Raiffeisenbank (RBA). Naglašavaju da je prosječna kratkoročna kamatna stopa na kunske kredite bez valutne klauzule stanovništvu osjetno viša od prosječne kamatne stope na kredite poduzećima - u listopadu 14,96 posto nasuprot 8,23 posto, iako prosječna kamatna stopa na kredite poduzećima tijekom prošle godine bilježi blagi trend rasta, a stanovništvu stagnira. Gotovo dvije trećine, 63,40 posto, novoodobrenih kredita u ukupnim kunskim kreditima puštenim u listopadu, čine upravo kunski krediti bez valutne klauzule, dok novoodobreni kunski krediti s valutnom klauzulom čine 30,22 posto udjela kredita u tom mjesecu. Prosječna kamatna stopa na te kredite s valutnom klauzulom snižena je s 8,12 posto u rujnu na 8,09 posto u listopadu. Dugoročni krediti i nadalje su uglavnom odobravani uz valutnu klauzulu te im je prosječna kamatna stopa u listopadu snižena na 8,14 posto. Krediti stanovništvu imaju najveći udio u dugoročnim kreditima, a stambeni krediti bilježe sasvim blagi porast prosječne kamatne stope sa 7,10 posto u rujnu na 7,18 posto u listopadu. Ukupna prosječna kamatna stopa na kunske depozite bez valutne klauzule, nakon zamjetnog rasta u rujnu (na 1,79 posto), snižena je u listopadu na 1,70 posto pod utjecajem smanjenja kamatne stope na kratkoročno oročene depozite. Mjere HNB-a usmjerene na zaustavljanje rasta plasmana u 2003. utjecale su na zaustavljanje trenda pada aktivnih (i pasivnih) kamatnih stopa poslovnih banaka u 2003.g. Na restriktivniju monetarnu politiku, u trećem tromjesečju su reagirale prvenstveno kamatne stope na novčanom tržištu, što je također djelovalo na zaustavljanje pada kamatnih stopa poslovnih banaka, navode analitičari RBA. 13. Potpisan sporazum HBOR-a i LT Gospodarske banke Sarajevo Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) potpisala je u četvrtak s LT Gospodarskom bankom d.d. Sarajevo, Okvirni sporazum o financiranju izvoznih poslova, vrijedan 2 milijuna eura, prvi sporazum takve vrste potpisan između HBOR-a i neke inozemne banke. Okvirni su sporazum potpisali predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev i generalni direktor LT Gospodarske banke d.d. Sarajevo Mijo Mišić. HBOR je uveo novi Program kreditiranja izvoza okvirnim kreditnim linijama bankama inozemnih kupaca, čija je značajka utvrđivanje procedura i dokumentacije vezane za kreditiranje s poslovnom bankom inozemnih kupaca prije zaključenja izvoznih ugovora između izvoznika i kupaca. Na taj se način, napominju u HBOR-u, znatno skraćuje i pojednostavljuje proces obrade zahtjeva. Takva kreditna linija omogućuje kreditiranje banaka inozemnih kupaca pri kupovini kapitalnih dobara, kvazi-kapitalnih dobara, dijelova i komponenti koje se ugrađuju u kapitalna dobra te potrošnih i trajnih potrošnih dobara, pod uvjetima određenim pravilima Bernske Unije. Okvirna kreditna linija zaključena je na maksimalni iznos kredita od 2 milijuna eura, uz rok valjanosti Sporazuma od 2 godine, s mogućnošću produljenja. Minimalni iznos pojedinačnih izvoznih poslova koji se mogu financirati iznosi 50.000 eura. Prema podacima dobivenim od hrvatskih izvoznika, taj će način kreditiranja koristiti proizvođači električnih strojeva i opreme, strojeva za drvnu industriju i trgovačka društva vezana uz graditeljstvo i opremanje građevinskih objekata. LT Gospodarska banka d.d. Sarajevo uključena je u razvojne projekte Federacije BiH te surađuje s međunarodnim institucijama, kao što su njemačka razvojna banka KfW, USAID i Svjetska banka, u praćenju malih i srednjih trgovačkih društava kojima je dosad odobrila preko 1200 kredita. Aktiva Banke u 2003. godini iznosila je preko 100 milijuna konvertibilnih maraka (KM). Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Bosne i Hercegovine u prvih deset mjeseci 2003. godine dostigla je 923 milijuna USD što u odnosu na isto razdoblje prethodne godine predstavlja porast od 28 posto. Od toga izvoz u BiH iznosi 739 milijuna USD, a uvoz 184 milijuna USD. BiH je iza Italije Hrvatskoj najveći izvozni partner. Potpisani Sporazum, uz Sporazum o suradnji potpisan 2002. godine između HBOR-a i bosanskohercegovačke izvozne agencije Investment Guarantee Agency (IGA), predstavlja dodatni poticaj izvoznicima iz Hrvatske za nastup na tržištu BiH te potporu jačanju gospodarske suradnje između dvije susjedne zemlje. Zaključivanjem takvih Sporazuma, povoljnim uvjetima kreditiranja, HBOR će nastaviti poticati inozemne banke na promidžbu programa kod svojih komitenata te time utjecati na snažniju potražnju za hrvatskim robama i uslugama u inozemstvu, doznaje se iz HBOR-a. 14. Autotransport Šibenik u JDD kotaciji Varaždinske burze Dionice Autotransporta d.d. Šibenik uvrštene su u petak u kotaciju Javnih dioničkih društava (JDD) Varaždinske burze, a trgovina spomenutim dionicama započela je od ponedjeljka, 19. siječnja, pod burzovnim simbolom AUTR-R-A. Temeljni kapital tvrtke iznosi 40.540.500 kuna i podijeljen je na 135.135 dionica, nominalne vrijednosti 300 kuna po dionici. Kako su izvijestili sa Burze, dionicama Autotransporta do sada se trgovalo u kotaciji Slobodno tržište, po cijeni od 43,07 kuna pri čemu je vlasnika promijenila tek 21 dionica. Na javnoj dražbi održanoj u veljači prošle godine prodano je 18,25 posto temeljnog kapitala po cijeni od 75 Prava, a na dražbi održanoj u ožujku dodatnih 0,07 posto dionica po istoj cijeni. 15. Završeno testiranje sustava SETT na Tržištu novca Tržište novca Zagreb u suradnji sa Središnjom depozitarnom agencijom izradilo je Sustav elektroničkog trgovanja Tržišta novca Zagreb (Sustav SETT). Testiranje Sustava SETT započelo je u srpnju 2003. godine i završilo u siječnju 2004., a u testiranju je sudjelovalo deset banaka, izvijestili su s Tržišta . Sustav SETT planira s radom započeti 9. veljače 2004. Sustavom SETT unapređuje se sadašnje poslovanje i modernizira način rada sa sudionicima Tržišta novca. Na suvremen i brz način omogućeno je istodobno elektroničko trgovanje različitim instrumentima novčanog tržišta, elektronička razmjena informacija potrebnih za trgovanje i ostalih informacija između sudionika. Kod trgovanja kratkoročnim vrijednosnicama Sustav SETT pruža posebnu prednost koja podrazumijeva automatski prijenos ugovorenih transakcija u sustav prijeboja i namire Središnje depozitarne agencije, u skladu s Pravilima i Uputama Agencije. Prednost novoga sustava je transparentnost i brzina ugovaranja transakcija. Korisnicima Sustava SETT bit će na zaslonu računala razvidna ponuda i potražnja različitih instrumenata novčanog tržišta sa svim uvjetima i karakteristikama, a transakcije će se moći ugovarati u realnom vremenu. U svakom trenutku na zaslonu će se vidjeti aktualni pokazatelji o trgovanju instrumentima novčanog tržišta i svim ostalim kretanjima na Tržištu novca. 16. U Hrvatskoj u 3. tromjesečju 2003. prihod od turizma veći od 4 milijarde USD-a Hrvatska je u trećem tromjesečju prošle godine (srpanj-rujan) od turizma i putovanja ostvarila 4,025 milijardi američkih dolara prihoda, što je za 71,3 posto više nego u istom tromjesečju 2002. godine, a ukupno je za devet mjeseci (siječanj-rujan) 2003. ostvareno 5,67 milijardi dolara prihoda od turizma, što je pak 69,5 posto više nego u istom razdoblju 2002. O tim je podacima, dobivenim iz Hrvatske narodne banke, u četvrtak izvijestio državni tajnik za turizam pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka Zdenko Mičić. Ako se uzme u obzir pad tečaja dolara prošle godine od oko 20 posto tada je efektivni porast deviznih prihoda od putovanja i turizma u 2003. bio nešto manji, oko 50 posto, što je, naglašava Mićič, vrlo visok porast. Takve rezultate u ukupnom hrvatskom turizmu Mičić pojašnjava, uz rast cijena osnovnih usluga i zaokretom turističke politike prema repozicioniranju usluga ka većoj kvaliteti. Također je na te rezultate, kaže, utjecaja imala i djelomice prošle godine promijenjena struktura hrvatskih gostiju-stranaca koji su u glavnoj sezoni (srpanj-rujan) u većoj mjeri dolazili individualno nego organizirano preko agencija. Individualni strani gosti, naime, plaćaju punu cijenu smještaja u hotelima i kampovima, kao i drugih usluga u turizmu, a koja je viša nego za "organizirane" goste budući za njih postoji nulta stopa PDV-a. Isto tako, ističe Mičić, primjetno je prošle godine u špici sezone bilo povećanje individualnih gostiju sa francuskog, nizozemskog, švicarskog i skandinavskog odnosno tržišta zapadne Europe, a koji, dodaje, više troše. Općenito, naglašava Mičić, s tim najnovijim podacima HNB-a svi mogu biti zadovoljni, a posebno turistička struka, kojoj to može i treba svakako biti poticaj za nastavak poboljšavanja kvalitete usluga i ponude u turizmu. 17. Statistika U Hrvatskoj na kraju 2003. godine 318,7 tisuća nezaposlenih - Potkraj prosinca 2003. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 318.684 nezaposlenih osoba, što je za 1.732 osobe ili 0,5 posto više nego u mjesecu prije, a za 47.478 osoba ili 13 posto manje nego u prosincu 2002. Iz HZZ-a pritom napominju da je u prosincu priliv u registriranu nezaposlenost bio veći od odliva iz nezaposlenosti. U evidenciju nezaposlenih se, naime, prijavila 22.091 osoba, što je 23,9 posto više nego u istom mjesecu lani, dok je odliv iz evidencije iznosio 20.359. U ukupnom broju novoprijavljenih osoba 17,5 tisuća ili 79,2 posto imalo je prethodno radno iskustvo, a najveći broj je na evidenciju Zavoda došao iz prerađivačke industrije (4 tisuće ili 22,7 posto), trgovina na veliko i malo (3,3 tisuće ili 18,7 posto) i hotela i restorana (2,8 tisuća ili 15,8 posto). Pritom je 64,9 posto novoprijavljenih došlo na evidenciju iz zaposlenosti, a 63,7 posto dolazi direktno iz radnog odnosa, najčešće zbog isteka rada na određeno vrijeme, napominje se u Mjesečnom statističkom biltenu HZZ-a. Tijekom prosinca sa evidencije Zavoda zaposlile su se 8.702 osobe, što je 2,1 posto manje nego istog mjeseca prethodne godine. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme, njih 6,7 tisuća ili 77,1 posto. Promatrano po djelatnostima najveći dio se zaposlio u trgovini (2,3 tisuće ili 26,5 posto) i prerađivačkoj industriji (1,9 tisuća ili 21,4 posto). Iz evidencije je pak zbog ostalih razloga brisano 11.657 osoba, 6,5 posto manje nego u prosincu 2002. Broj korisnika novčane naknade u prosincu 2003. smanjio se u odnosu na prethodnu godinu za 6,9 tisuća osoba ili 9,1 posto, te sada iznosi 68,6 tisuća, što je 21,5 posto od ukupnog broja nezaposlenih. Tijekom prosinca 2003. HZZ-u je prijavljano ukupno 6,7 tisuća slobodnih radnih mjesta, 15,7 posto više nego u prosincu 2002. Udio žena u ukupnoj nezaposlenosti povećan je sa 56,3 posto u prosincu 2002. na 58,5 posto u zadnjem mjesecu prošle godine, kada je evidentirano 186,3 tisuće nazaposlenih žena. Relativno najveći udio u registriranoj nezaposlenosti imaju osobe starije od 50 godine (18,7 posto), te potom osobe u dobi od 20 d 24 godine (15,3 posto). Struktura nezaposlenih po stručnoj spremi nije se značajno promijenila u odnosu na prosinac 2002. Udio nezaposlenih osoba sa KV i VKV spremom i dalje je najveći i ostao je na razini od 33,2 posto. Najmanji je udio osoba sa višom (3,1 posto) i visokom stručnom spremom (3,5 posto). Na godišnjoj razini, u prosincu 2003. u odnosu na prosinac 2002, smanjena je evidentirana nezaposlenost u svim županijama, dok se u odnosu na prethodni mjesec nezaposlenost povećala u 14 županija. Najveći pad na godišnjoj razini zabilježen je u Zagrebačkoj, za 26,5 posto i Krapinsko-zagorskoj županiji, za 26,4 posto, a najmanji u Virovitičko-podravskoj, za 3,5 posto. Najveći broj nezaposlenih među pojedenim županijama na kraju prošle godine imala je Splitsko-dalmatinska županija, sa 42.829 osoba, što je 10,8 posto manje nego u godini prije . Tijekom prošle godine Splitsko-dalmatinska županija po broju nezaposlenih 'preuzela' je prvo mjesto od Grada Zagreba u kojem su u prosincu lani evidentirane 39.573 nezaposlene osobe, što je 14 posto manje nego godinu prije. Industrijska proizvodnja lani za 4,1 posto veća nego 2002. - Ukupna industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u prosincu prošle godine bila je veća za 2,3 posto u usporedbi s prosincem 2002. godine, dok je u cijeloj 2003. godini industrijska proizvodnja u odnosu na prethodnu godinu povećana za 4,1 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. To je najniža stopa rasta industrijske proizvodnje u zadnje tri godine. Tako je usporavanje koje se bilježi zadnjih mjeseci utjecalo da je ukupna godišnja stopa u 2003. niža nego u godinama prije. U 2002. industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj povećana za 5,4 posto u odnosu godinu prije, dok je rast u 2001. iznosio 6 posto. Stopa rasta industrijske proizvodnje u prošlogodišnjem prosincu, pak, na razini je one iz listopada te predstavlja najnižu stopu rasta u 2003. godini. U usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2002., industrijska proizvodnja u prosincu prošle godine bila je veća za 4,3 posto. Promatrano prema pojedinim grupacijama, u 2003. u odnosu na 2002. godinu proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju povećana je za najvećih 7 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 5,3 posto, intermedijarnih proizvoda, osim energije za 4,1 posto, a energije za 2,5 posto. Istodobno je proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena za 1,6 posto. Među pojedinim djelatnostima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, najveći rast bilježi prerađivačka industrija, za 4,4 posto. Slijedi 3,3 postotno povećanje proizvodnje u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom te najmanji, 2,3 postotni rast u rudarstvu i vađenju. U sklopu prerađivačke industrije, koja predstavlja 82,98 posto industrijske aktivnosti u Hrvatskoj, u prošloj je godini u odnosu na 2002. najveći rast ostvaren u izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti i umnožavanju snimljenih zapisa i iznosio je 21,7 posto, dok je nešto manjih 20,1 posto povećana proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme. Najveći, 31,1 postotni pad proizvodnje istodobno je zabilježen u proizvodnji uredskih strojeva i računala, dok je proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda lani smanjena prema 2002. za 9,2 posto.