ZAGREB, 21. siječnja 2004. (Hina) - Tijekom prošle godine u Crnoj Gori neprekidno je bilo nelikvidno 3200 preduzeća u gospodarstvu koje ima oko 40 tisuća zaposlenih i preko 45 milijuna eura duga, kako je priopćila Centralna banka Crne
Gore, stoga ekonomisti upozoravaju da je opća nelikvidnost trenutno najveća opasnost za Crnu Goru i strahuju da je kasno za bilo kakvo učinkovito kratkoročno rešenje, objavljuje u utorak BBC.
sukobi/ratovi-Politika
ZAGREB, 21. siječnja 2004. (Hina) - Tijekom prošle godine u Crnoj Gori
neprekidno je bilo nelikvidno 3200 preduzeća u gospodarstvu koje ima
oko 40 tisuća zaposlenih i preko 45 milijuna eura duga, kako je
priopćila Centralna banka Crne Gore, stoga ekonomisti upozoravaju da
je opća nelikvidnost trenutno najveća opasnost za Crnu Goru i strahuju
da je kasno za bilo kakvo učinkovito kratkoročno rešenje, objavljuje u
utorak BBC. #L#
Slobodan Lakić sa ekonomskog fakulteta u Podgorici u izjavi za BBC
ocjenjuje da je privreda Crne Gore pred kolapsom. "Naravno, ne mislimo
samo na stečaj države, proračun i slično, nego i na uopće stečaj svih
ostalih privrednih subjekata. Sve u svemu, problem likvidnosti je
veoma izražen u Crnoj Gori i vjerojatno najizraženiji u cjelokupnoj
regiji. Bojim se da će ti problemi nelikvidnosti tek doći do izražaja
u ovoj godini", ističe Lakić.
Uza sve navedeno, direktor Centra za međunarodne studije Univerziteta
Crne Gore Milenko Popović u razgovoru za BBC ističe i loše proveden
proces privatizacije. "Činjenica je da je privatizacija, pogotovu
masovna vaučerska privatizacija, izvršena na katastrofalno loš način.
Ona je ta poduzeća učinila daleko gorim nego što su do tada bila.
Upravljačka struktura je pogoršana, a ne poboljšana. U mnogim
poduzećima i dalje sjede ljudi, koji su dio crnogorske vlasti", ističe
Popović.
Popović predviđa da će država intervenirati u raspodjeli kako bi
riješila problem nelikvidnosti, ali ne vidi da postoji spasonosno
rješenje za "gašenje požara koji bukti Crnom Gorom". Kao dugoročno
rješenje, on predlaže čitav niz mjera; pokušaj saniranja loših učinaka
privatizacije kroz programe prestrukturiranja poduzeća, izradu studije
o tome može li Crna Gora i dalje s eurom, te realizaciju
multilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini, jer je, kako kaže, za
Crnu Goru glavni limitirajući faktor razvoja definiranje izvozne
ideje. U međuvremenu treba preživjeti, naglašavaju ekonomisti i dodaju
da je Crnoj Gori neophodna inozemna pomoć da se izvuče iz krize,
primjećuje BBC.
(Hina) nper akoz