U HRVATSKOJ NA KRAJU 2003. GODINE 318,7 TISUĆA NEZAPOSLENIH U HRVATSKOJ NA KRAJU 2003. GODINE 318,7 TISUĆA NEZAPOSLENIH Hina- Financijski servisPotkraj prosinca 2003. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano
318.684 nezaposlenih osoba, što je za 1.732 osobe ili 0,5 posto više nego u mjesecu prije, a za 47.478 osoba ili 13 posto manje nego u prosincu 2002. Iz HZZ-a pritom napominju da je u prosincu priliv u registriranu nezaposlenost bio veći od odliva iz nezaposlenosti. U evidenciju nezaposlenih se, naime, prijavila 22.091 osoba, što je 23,9 posto više nego u istom mjesecu lani, dok je odliv iz evidencije iznosio 20.359. U ukupnom broju novoprijavljenih osoba 17,5 tisuća ili 79,2 posto imalo je prethodno radno iskustvo, a najveći broj je na evidenciju Zavoda došao iz prerađivačke industrije (4 tisuće ili 22,7 posto), trgovina na veliko i malo (3,3 tisuće ili 18,7 posto) i hotela i restorana (2,8 tisuća ili 15,8 posto). Pritom je 64,9 posto novoprijavljenih došlo na evidenciju iz zasposlenosti, a 63,7 posto dolazi direktno iz radnog odnosa, najčešće zbog isteka rada na određeno vrijeme, napominje se u Mjesečnom statističkom biltenu HZZ-a. Tijekom prosinca sa evidencije Zavoda zaposlile su se 8.702 osobe, što je 2,1 posto manje nego istog mjeseca prethodne godine. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme, njih 6,7 tisuća ili 77,1
U HRVATSKOJ NA KRAJU 2003. GODINE 318,7 TISUĆA NEZAPOSLENIH
Hina- Financijski servis
Potkraj prosinca 2003. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje
bilo je evidentirano 318.684 nezaposlenih osoba, što je za 1.732
osobe ili 0,5 posto više nego u mjesecu prije, a za 47.478 osoba ili
13 posto manje nego u prosincu 2002. Iz HZZ-a pritom napominju da je
u prosincu priliv u registriranu nezaposlenost bio veći od odliva
iz nezaposlenosti. U evidenciju nezaposlenih se, naime, prijavila
22.091 osoba, što je 23,9 posto više nego u istom mjesecu lani, dok
je odliv iz evidencije iznosio 20.359. U ukupnom broju
novoprijavljenih osoba 17,5 tisuća ili 79,2 posto imalo je
prethodno radno iskustvo, a najveći broj je na evidenciju Zavoda
došao iz prerađivačke industrije (4 tisuće ili 22,7 posto),
trgovina na veliko i malo (3,3 tisuće ili 18,7 posto) i hotela i
restorana (2,8 tisuća ili 15,8 posto). Pritom je 64,9 posto
novoprijavljenih došlo na evidenciju iz zasposlenosti, a 63,7
posto dolazi direktno iz radnog odnosa, najčešće zbog isteka rada
na određeno vrijeme, napominje se u Mjesečnom statističkom biltenu
HZZ-a. Tijekom prosinca sa evidencije Zavoda zaposlile su se 8.702
osobe, što je 2,1 posto manje nego istog mjeseca prethodne godine.
Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme, njih 6,7 tisuća ili 77,1
posto. Promatrano po djelatnostima najveći dio se zaposlio u
trgovini (2,3 tisuće ili 26,5 posto) i prerađivačkoj industriji
(1,9 tisuća ili 21,4 posto). Iz evidencije je pak zbog ostalih
razloga brisano 11.657 osoba, 6,5 posto manje nego u prosincu 2002.
Broj korisnika novčane naknade u prosincu 2003. smanjio se u odnosu
na prethodnu godinu za 6,9 tisuća osoba ili 9,1 posto, te sada
iznosi 68,6 tisuća, što je 21,5 posto od ukupnog broja
nezaposlenih. Tijekom prosinca 2003. HZZ-u je prijavljano ukupno
6,7 tisuća slobodnih radnih mjesta, 15,7 posto više nego u prosincu
2002. Udio žena u ukupnoj nezaposlenosti povećan je sa 56,3 posto u
prosincu 2002. na 58,5 posto u zadnjem mjesecu prošle godine, kada
je evidentirano 186,3 tisuće nazaposlenih žena. Relativno najveći
udio u registriranoj nezaposlenosti imaju osobe starije od 50
godine (18,7 posto), te potom osobe u dobi od 20 d 24 godine (15,3
posto). Struktura nezaposlenih po stručnoj spremi nije se značajno
promijenila u odnosu na prosinac 2002. Udio nezaposlenih osoba sa
KV i VKV spremom i dalje je najveći i ostao je na razini od 33,2
posto. Najmanji je udio osoba sa višom (3,1 posto) i visokom
stručnom spremom (3,5 posto). Na godišnjoj razini, u prosincu 2003.
u odnosu na prosinac 2002, smanjena je evidentirana nazaposlenost u
svim županijama, dok se u odnosu na prethodni mjesec nezaposlenost
povećala u 14 županija. Najveći pad na godišnjoj razini zabilježen
je u Zagrebačkoj, za 26,5 posto i Krapinsko-zagorskoj županiji, za
26,4 posto, a najmanji u Virovitičko-podravskoj, za 3,5 posto.
Najveći broj nezaposlenih među pojednim županijama na kraju prošle
godine imala je Splitsko-dalmatinska županija, sa 42.829 osoba,
što je 10,8 posto manje nego u godini prije . Tijekom prošle godine
Splitsko-dalmatinska županija po broju nezaposlenih 'preuzela' je
prvo mjesto od Grada Zagreba u kojem su u prosincu lani evidentirane
39.573 nezaposlene osobe, što je 14 posto manje nego godinu prije.