KRŠKO, 20. siječnja 2004. (Hina) - Nuklearna elektrana Krško prošlu je godinu poslovala uspješno, što se tiče sigurnosnih i ekonomskih pokazatelja, a suradnja u svim tijelima upravljanja bila je konstruktivna, istaknuli su predsjednik
i zamjenik predsjednika Uprave NE Krško Stane Rožman i Vladimir Jelavić na današnjem susretu s novinarima hrvatskih redakcija.
KRŠKO, 20. siječnja 2004. (Hina) - Nuklearna elektrana Krško prošlu je
godinu poslovala uspješno, što se tiče sigurnosnih i ekonomskih
pokazatelja, a suradnja u svim tijelima upravljanja bila je
konstruktivna, istaknuli su predsjednik i zamjenik predsjednika Uprave
NE Krško Stane Rožman i Vladimir Jelavić na današnjem susretu s
novinarima hrvatskih redakcija. #L#
Nuklearka je prošle godine proizvela ukupno 4.963 gigavatsata (GWh)
električne energije, a od 19. travnja kada je Hrvatska počela
preuzimati struju iz Krškog u hrvatski je elektroenergetski sustav
isporučeno 1.622,5 GWh, što je, kaže Jelavić, 10 posto hrvatske
potrošnje struje.
Investicije su u prošloj godini iznosile 17 milijuna dolara, a
ostvaren je i pozitivan financijski rezultat od 7 milijuna dolara.
Kako nuklearka posluje na načelu pokrivanja troškova proizvodnje, a ne
na bazi profita, pozitivan rezultat znači i manju cijenu struje iz
nuklearke i vraćanje dobiti suvlasnicima, napominje Jelavić.
Čelnici nuklearke ističu da je prošle godine, nakon primjene
međudržavnog sporazuma, suradnja u svim tijelima upravljanja nuklearke
bila dobra. Suradnja u svim tijelima upravljanja bila je konstruktivna
s visokim stupnjem odgovornosti svih članova, kazao je Rožman. Jelavić
ističe da uspostavljeni mehanizam upravljanja daje mogućnost dobrog
funkcioniranja i izdvajanja od pitanja političkog karaktera.
Osim pitanja iz prijašnjih razdoblja nije bilo novih pitanja koja bi
se otvarala, kazao je. Kao od ranije otvorena pitanja spomenuo je
pitanje financijske pozicije elektrane, pitanja iz dodatka 3. (načela
o uređenju financijskih odnosa) međudržavnog ugovora pri čemu je
utvrđena razlika od 12 milijuna dolara, što je vezano i za pitanje
revalorizacije i metodologije izračuna dobiti i gubitka. To je pitanje
na međudržavnom povjerenstvu, rekao je Jelavić, dodajući da je drugo
pitanje izvan nadležnosti same nuklearke i pitanje naknade Hrvatskoj
za neisporučenu električnu energiju (od 1. srpnja 2002. do 19. travnja
2003.).
Prema riječima čelnika nuklearke, poslovni plan za ovu godinu
predviđa nešto veću proizvodnju, investicije od oko 17,5 milijuna
dolara, a pripremit će se i studija opravdanosti produženja radnog
vijeka nuklearke (sada je to 2023., ali životni bi se vijek mogao
produžiti još 10 do 20 godina).
Produženje radnog vijeka nuklearki u svijetu je danas rutina, slična
filozofija vjerojatno će biti primijenjena i za NEK, jer nema razloga
da bude drugačije, kazao je Rožman. Vlasnicima će se na osnovu
elaborata, sigurnosnih i ekonomskih pokazatelja, predložiti
produljenje radnog vijeka, rekao je Rožman koji se nada i da će
vlasnici nuklearke u predviđenom roku od deset godina pronaći i trajno
rješenje za zbrinjavanje srednje i nisko radioaktivnog otpada i
istrošenog goriva.
Upitan za nedavne napise u slovenskim medijima o gradnji novog bloka
u Krškom, Rožman je rekao da u Sloveniji za sada nema nikakvih
službenih planova o tomu. Na razini državnih dokumenata nema planova o
izgradnji drugog bloka u Krškom, kazao je, dodajući da su nedavni
napisi špekulacije.
(Hina) bn/duk ds