ZAGREB, 19. siječnja 2004. (Hina) - "Skupina neodgovornih djeluje u suprotnosti sa svime što je srpska politička misao, a razdvajanje Srbije i Crne Gore značilo bi obesmisliti cijelu srpsku nacionalnu ideju i cijelu stvar s povijesnog
stajališta vratiti na početak", rekao je Slavenko Terzić, ravnatelj Instituta povijesti Srpske akademije nauka i umjetnosti, u razgovoru za Radio slobodnu Europu.
ZAGREB, 19. siječnja 2004. (Hina) - "Skupina neodgovornih djeluje u
suprotnosti sa svime što je srpska politička misao, a razdvajanje
Srbije i Crne Gore značilo bi obesmisliti cijelu srpsku nacionalnu
ideju i cijelu stvar s povijesnog stajališta vratiti na početak",
rekao je Slavenko Terzić, ravnatelj Instituta povijesti Srpske
akademije nauka i umjetnosti, u razgovoru za Radio slobodnu Europu. #L#
"Srbija je od Karađorđa do Vladana Batića, da učinim usporedbu koja se
ne može učiniti, bila nositelj ideje ujedinjenja srpskoga svijeta i
prvi puta se sada u Srbiji javljaju separatističke ideje", kaže Terzić
i uz ocjenu kako je riječ o "neprirodnim" idejama koje dolaze od
političara u Srbiji koji su "apsolutno ispod razine povijesne zadaće
ili povijesne situacije". Terzić smatra da je takva ideja nametnuta
razvojem događaja, odnosno "nakon događaja u republici srpskoj
Krajini, nakon događaja u Republici Srpskoj, nakon svih ovih suđenja u
Haagu i okolnih suđenja, nakon svega ovoga što se čuje u Crnoj Gori",
prenosi postaja. "Krajnje ružno je sve što se govorilo tijekom prošlih
godina o Srbiji i Srbima te nakon događaja na Kosovu i Metohiji ljudi
počinju razmišljati: 'Pa dobro, ako mi stvarno sve oko sebe
ugnjetavamo, hoćemo im nametnuti ovo, dobro, dajte konačno da ih
jednostavno oslobodimo našeg tutorstva. Neka konačno žive samostalno,
neka budu sretni, neka idu od nas'. Ali to je jedan iznuđeni korak. To
je korak u jednom, ako čak mogu tako reći, očajanju, jednom revoltu, a
nije izraz nekakvog svjesnog, dugoročnog, planiranog političkog
koncepta", ocjenjuje Terzić u razgovoru.
Terzić smatra da bi razdvajanje sa Srbijom u Crnoj Gori otvorilo
albanski problem i podsjeća na platformu koju je objavila Albanska
akademija nauka 1998. godine za rješavanje albanskog pitanja u kojoj
"ne skriva ono što smo kasnije vidjeli da rade oružane postrojbe na
terenu, ne skriva da sjeverne dijelove Crne Gore, Plav, Gusinje i
Rožaje smatra zapadnim Kosovom", prenosi postaja. "Naravno riječ je o
konstrukciji, ali oni smatraju da to zapadno Kosovo treba ući u
potpuno izmišljeno povijesno Kosovo sa središtem u Skoplju. Smatraju i
da područja naseljena albanskim življem u Tuzi, pa do Ulcinja, trebaju
imati administrativno teritorijalnu autonomiju u okvirima Crne Gore.
Dakle samostalna Crna Gora bi bila lakši plijen prije svega
velikoalbanskim težnjama na velik dio područja Crne Gore. Pojavio bi
se muslimanski problem u Crnoj Gori, to jest onog dijela Muslimana
koji žele zajedničku prirodnu komunikaciju s pripadnicima iste vjere s
druge strane granice", kaže Terzić za postaju.
"I naravno, ne bi trebalo potcijeniti, iako taj problem danas nije
nešto aktualan, ulogu hrvatskog čimbenika u Boki. Hrvati su
malobrojni, njih ima u Kotoru nekoliko posto, nešto veći postotak je u
Tivtu, nepunih dvadeset posto, ali je hrvatska propaganda prema tom
dijelu Boke vrlo jaka, težnje su nesporne. I to bi također dovelo, na
neki način i bez obzira na sva verbalna izjašnjavanja za mir, za
nemijenjanje granica i tako dalje, to bi na neki način pridonijelo
destabilizaciji Crne Gore", kaže Terzić u razgovoru i te ocjenjuje
"kako bi samostalna Crna Gora bila veliki rizik za svoju buduću
stabilnost i slobodan, normalan politički razvitak Crne Gore u
budućnosti".
(Hina) mkuz akoz