ZAGREB, 16. siječnja 2004. (Hina) - Dužnosnici EU-a ne prikrivaju činjenicu da će istovremeno primanje Češke, Slovačke, Slovenije, Litve, Letonije, Estonije i mediteranskih otoka Cipra i Malte u Uniju prouzročiti goleme političke,
gospodarske i strukturne probleme, stoji analizi agencije UPI koju prenosi Washington Times.
bava
ZAGREB, 16. siječnja 2004. (Hina) - Dužnosnici EU-a ne prikrivaju
činjenicu da će istovremeno primanje Češke, Slovačke, Slovenije,
Litve, Letonije, Estonije i mediteranskih otoka Cipra i Malte u Uniju
prouzročiti goleme političke, gospodarske i strukturne probleme, stoji
analizi agencije UPI koju prenosi Washington Times.#L#
U Europi se, međutim, manje pozornosti obraća na kulturni udar na EU
koji će donijeti ovo proširenje, jer "s iznimkom Malte i Cipra,
novopridošli su prva skupina iz bivšeg sovjetskog bloka koja će se
pridružiti EU-u, s novim nadolazećim (Rumunjska, Bugarska, Hrvatska
itd...) u idućih nekoliko godina, a tri baltičke države bile su
izravno dio bivšeg Sovjetskog Saveza", primjećuje se u analizi.
"Jedan europski diplomat u Washingtonu kaže kako su nakon sastanka u
Ateni na kojem potvrđeno proširenje neki zapadni dužnosnici osjetili
nelagodu kad su novopridošlice međusobno pričali na ruskom, njima
najbližem zajedničkom jeziku", nastavlja agencija te primjećuje kako u
EU-u postoji bojazan da će istočnoeuropljani unijeti u zapadne
institucije novu kulturu koja je obilježena s pedeset godina života
pod komunizmom. Postojale su bojazni da bi stara podjela istok-zapad
iz hladnog rata mogla postojati i u EU, no to ne izgleda vjerojatno
nakon što su se Poljska i Španjolska udružile u blokadi ratifikacije
novog ustava, dodaje UPI.
Na operativnom nivou EU dužnosnici do sada zadržali stanovitu distancu
od kolega iz 10 novih zemalja, iako istočnoeuropski diplomati nastoje
održavati redovite mjesečne sastanke u svakoj od 15 zemalja sadašnje
Unije, primjećuje se u analizi. "Rezultat je, tvrdi pouzdani izvor
koji je prisustvovao nekolicini tih sastanaka, da su razgovori manje
otvoreni nego prije", a isti izvor pojašnjava kako postoji prešutni
dogovor da se o nekim osjetljivim pitanjima ne raspravlja ispred
novopridošlih, prenosi agencija.
Promjena motrišta i prioriteta u Europi izgleda neizbježna kad
proširenje pomakne gravitacijski centar EU-a prema istoku, ocjenjuje
agencija i završava objašnjenjem koje je bivši zapadnonjemački
kancelar Helmut Schmidt dao Amerikancima o tome kako Europljani
zemljovid Europe različito čitaju, pa tako zapadni Europljani počinju
s lijeva videći Britaniju kao prvu, zatim Francusku i daljnji slijed
zemalja s Poljskom i Rusijom kao najdaljima, dok istočni Europljani
počinju zdesna, s Rusijom, zatim Poljskom, dok su London i Pariz bili
udaljeni. "Baš kao i Bruxelles", završava analiza.
(Hina) nper akoz