ZAGREB, 16. siječnja 2004.(Hina) - ZAGREB - Hrvatski veleposlanik u Sloveniji Celestin Sardelić podnio je u četvrtak neopozivu ostavku na svoju dužnost, objavio je "Večernji list" od petka. Sardelić je ostavku u pismenoj formi podnio
predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću, navodeći da su se u javnosti pojavili brojni napisi u kojima se daju neutemeljene ocjene njegova rada, a da istodobno nema nikakvih javnih ograda, piše list. "Gotovo sam isključen iz normalne komunikacije s Ministarstvom vanjskih poslova, a ne poziva me se ni na susret dvojice šefova diplomacija Miomira Žužula i Dimitrija Rupela u petak u Zagrebu", stoji u Sardelićevu pismu, čije dijelove prenosi Večernji list. "Smatram da mi jedino ostaje da dam ostavku s današnjim danom, kao moralni čin i izraz profesionalnog i ljudskog dostojanstva", nastavlja Sardelić. On će tehnički nastavljati obavljati svoj posao dok se po zakonu na njegovu dužnost ne imenuje druga osoba. Predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku Ivica Maštruko potvrdio je Večernjem listu da je Mesić primio Sardelićevo pismo i najavio da će reagirati u skladu sa zakonom.ZAGREB - Veleposlanik ima pravo tražiti razrješenje s dužnosti, ali ne može davati jednostrane ostavke, navodi se u službenoj reakciji Ministarstva vanjskih poslova (MVP) na ostavku hrvatskog veleposlanika u Ljubljani Celestina Sardelića, te se njegovo ponašanje, dan uoči
ZAGREB, 16. siječnja 2004.(Hina) - ZAGREB - Hrvatski veleposlanik u Sloveniji
Celestin Sardelić podnio je
u četvrtak neopozivu ostavku na svoju dužnost, objavio je "Večernji
list" od petka. Sardelić je ostavku u pismenoj formi podnio
predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću, navodeći da su se u javnosti
pojavili brojni napisi u kojima se daju neutemeljene ocjene njegova
rada, a da istodobno nema nikakvih javnih ograda, piše list. "Gotovo
sam isključen iz normalne komunikacije s Ministarstvom vanjskih
poslova, a ne poziva me se ni na susret dvojice šefova diplomacija
Miomira Žužula i Dimitrija Rupela u petak u Zagrebu", stoji u
Sardelićevu pismu, čije dijelove prenosi Večernji list. "Smatram da mi
jedino ostaje da dam ostavku s današnjim danom, kao moralni čin i
izraz profesionalnog i ljudskog dostojanstva", nastavlja Sardelić. On
će tehnički nastavljati obavljati svoj posao dok se po zakonu na
njegovu dužnost ne imenuje druga osoba. Predsjednikov savjetnik za
vanjsku politiku Ivica Maštruko potvrdio je Večernjem listu da je
Mesić primio Sardelićevo pismo i najavio da će reagirati u skladu sa
zakonom.
ZAGREB - Veleposlanik ima pravo tražiti razrješenje s dužnosti, ali ne
može davati jednostrane ostavke, navodi se u službenoj reakciji
Ministarstva vanjskih poslova (MVP) na ostavku hrvatskog veleposlanika
u Ljubljani Celestina Sardelića, te se njegovo ponašanje, dan uoči
sastanka šefova diplomacija Hrvatske i Slovenije, ocjenjuje
neopravdanim i neodgovornim. Sardelić je uputio pismenu ostavku
Predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću, navodeći da je isključen iz
normalne komunikacije s hrvatskim ministarstvom vanjskih poslova, da
nije pozvan na susret dvojice šefova diplomacija Miomira Žužula i
Dimitrija Rupela u petak u Zagrebu i da se u javnosti pojavljuju
neutemeljene ocjene njegova rada, od kojih se, kako kaže, nitko ne
ograđuje. MVP u priopćenju tvrdi da su Sardelićeve izjave
neutemeljene. "Veleposlanik Celestin Sardelić sudjelovao je u
pripremama za hrvatsko-slovenski ministarski susret u Zagrebu i bio je
uključen u sastav hrvatskog izaslanstva za razgovore sa slovenskim
izaslanstvom", stoji u priopćenju. Dodaje se da Ministarstvo nije
davalo nikakve ocjene rada veleposlanika Sardelića, a komunikacija s
Ministarstvom, bila je intenzivna upravo u pripremi sutrašnjeg
sastanka. "Ponašanje veleposlanika Sardelića ne možemo smatrati niti
opravdanim ni odgovornim dan prije važnog susreta hrvatskog i
slovenskog ministra vanjskih poslova i MVP ne može snositi odgovornost
za njegovu odluku", zaključuje se u priopćenju.
LJUBLJANA - Zbog međunarodnih okolnosti i skorog ulaska Slovenije u
EU, Hrvatska bi za pregovaračkim stolom trebala biti "elastičnija nego
ranije", navodi ljubljansko "Delo" u svom broju od petka, uoči prvog
sastanka ministara vanjskih poslova Miomira Žužula i Dimitrija Rupela
u Zagrebu.
Ne bude li sporazum Hrvatske o stabilizaciji i pridruživanju s EU
(SSP) ratificiran u svim zemljama članicama Unije do 1. svibnja, kada
u EU ulazi 10 novih članica, a među njima i Slovenija, to će značiti
da će SSP trebati ratificirati i sve nove članice, uključujući i
Sloveniju, piše "Delo". "To bi pak", dodaje u članku zagrebački
dopisnik lista Peter Žerjavič, "početak pregovora o članstvu Hrvatske
u EU još više vremenski udaljilo".
DEN HAAG/ZAGREB - Svjedok optužbe Ante Marković u četvrtak je na
haškom suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću rekao da
je u lipnju 1991. vrh JNA imao plan uhićenja vodstva Hrvatske i
Slovenije, uz podršku optuženog. "Ministar obrane Veljko Kadijević mi
je došao s planom glavnog stožera JNA da se uhite rukovodstva Hrvatske
i Slovenije i da se to učini mimo Predsjedništva SFRJ", rekao je
Marković, posljednji premijer SFRJ, kojeg je danas protuispitivao
optuženi. Marković je glavni iskaz pred Haškim sudom dao u listopadu
2003. Prema Kadijevićevu planu, trebalo je uhititi predsjednike Franju
Tuđmana i Milana Kučana i njihove suradnike a njemu je ponuđeno da
privremeno preuzme vođenje države, ispričao je Marković. Rekao je da
je plan odbio i pitao ga što je s uhićenjem Miloševića. Milošević je
negirao svoju umiješanost u taj plan, kao i u druge tada ključne
događaje od Karađorđeva do raketiranja Banskih dvora. Marković je
ponovio navode iz glavnog iskaza, da su mu Milošević i Tuđman u
odvojenim razgovorima rekli da su u Karađorđevu dogovorili podjelu
BiH, što je Milošević nazvao "apsolutnom laži". Milošević je veliki
trud posvetio dokazivanju da JNA u listopadu 1991. nije raketirala
Banske dvore, dok je u njima trajao sastanak Tuđmana, Markovića i
Stipe Mesića, člana Predsjedništva SFRJ. Pritom je citirao jedan
intervju Stipe Šuvara i napis iz njegovog lista "Hrvatska ljevica",
prema kojima je napad insceniran.
ZAGREB/BEČ - Udruga medija jugoistočne Europe (SEEMO) izrazila je u
četvrtak "duboku zabrinutost" zbog verbalnih prijetnji urednicima i
novinarima "Hrvatske riječi", časopisa hrvatske manjine koji izlazi u
Subotici. Taj je časopis 13. siječnja primio tri prijeteća telefonska
poziva, koja su bila u protuhrvatskom kontekstu, stoji u priopćenju
SEEMO-a, udruge urednika, medijskih dužnosnika i novinara JI Europe i
članice Međunarodnog novinarskog instituta. SEEMO poziva srbijanske i
lokalne vojvođanske vlasti da provedu hitnu istragu i odgovorne
privedu pravdi, ističe se u priopćenju.
SARAJEVO - NATO neće napustiti Bosnu i Hercegovinu a mogući prijenos
zapovjednih ovlasti nad stabilizacijskim snagama u toj zemlji (SFOR)
na Europsku uniju bit će obavljen krajnje pozorno i neće dovesti u
pitanje dostignutu razinu sigurnosti, izjavio je u četvrtak u Sarajevu
glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jaap de Hoop Scheffer. Na
konferenciji za novinstvo održanoj tijekom jednodnevnog službenog
posjeta BiH, de Hoop Scheffer je kazao kako tu zemlju nije slučajno
odabrao kao odredište svog prvog putovanja u inozemstvo u ulozi
glavnog tajnika NATO-a što ju je preuzeo prije nepuna dva tjedna. On
je ocijenio kako je poratna BiH najbolji dokaz da su obnova i
pomirenje mogući. "NATO sigurno neće zaboraviti BiH niti će iz nje
pobjeći no nadam se da ćemo uskoro ući u novu fazu naših odnosa s ovom
zemljom koju će predstavljati njeno priključenje programu 'Partnerstvo
za mir'", kazao je De Hoop Scheffer.
MOSTAR - Sveučilište u Mostaru najavilo je u četvrtak utemeljenje
Hrvatske akademije za znanost i umjetnost BiH. U tu svrhu Sveučilište
je utemeljilo i posebno Povjerenstvo koje trenutačno priprema
prijedlog Statuta i Pravilnika o radu buduće Hrvatske akademije za
znanost i umjetnost BiH, objavljeno je u sjedištu Sveučilišta u
Mostaru, jedine visokoškolske ustanove na hrvatskom jeziku u BiH. U
pripreme za osnutak ove Akademije uključeno je i Hrvatsko društvo za
znanost iz Sarajeva, koje djeluje pri Hrvatskom kulturnom društvu
Napredak. Pripremne aktivnosti za utemeljenje Hrvatske akademije za
znanost i umjetnost BiH trebale bi biti završene do kraja ožujka ove
godine, rekli su profesori Sveučilišta u Mostaru angažirani na osnutku
ove Akademije.
WASHINGTON - Američki civilni upravitelj u Iraku Paul Bremer vraća se
u Washington ovog tjedna na konzultacije za koje SAD tvrde da su
redovne, ali se održavaju u vrijeme kada Amerika razbija glavu oko
toga kako predati vlast Iračanima ovog ljeta. Administracija
predsjednika Georgea W. Busha trenutačno razmatra kako će nova iračka
prijelazna vlada biti izabrana nakon što je vodeći šiitski svećenik
zatražio da taj proces bude otvoreniji i demokratičniji. Bremer će
nazočiti ključnom sastanku u New Yorku o budućoj ulozi Ujedinjenih
naroda u Bagdadu, izjavili su u četvrtak diplomati UN-a. Glavni tajnik
UN-a Kofi Annan povukao je sve međunarodne djelatnike iz Iraka u
listopadu nakon napada na humanitarne djelatnike i sjedište UN-a u
Bagdadu 19. kolovoza u kojem su poginule 22 osobe, uključujući šefa
misije Sergia Vieiru de Melloa.
WASHINGTON - Kandidati za nominaciju demokratske stranke za američke
predsjedničke izbore sve žešće napadaju jedan drugoga posljednjih
dana, što se povezuje sa smanjivanjem razlike u popularnosti među
kandidatima i približavanjem prvih stranačkih predizbora na razini
saveznih država. Istraživanja javnoga mnijenja pokazuju da utrka za
demokratsku nominaciju postaje sve neizvjesnija, a kandidati sve
izjednačeniji. Za četiri dana održavaju se demokratski predizbori u
saveznoj državi Iowi, a potom za dvanaest dana u New Hampshireu, gdje
pobjeda može bitno utjecati na izglede za konačnu nominaciju.
TIKRIT - Saveznička koalicija počela je razbijati otpor pristaša
bivšeg iračkog predsjednika Sadama Huseina, ali dalje postoji
prijetnja stranih boraca, nacionalista i islamskih radikala, izjavio
je u četvrtak zapovjednik četvrte američke pješačke divizije, general
Ray Odeirno. General Odierno, čija je postrojba uhitila Sadama
Huseina, smatra da bi uhićenje nekadašnjeg "drugog čovjeka" iračkog
režima Izzata Ibrahima bilo veliki uspjeh. "Njegovo uhićenje bi
označilo završetak otpora bivšeg režima", izjavio je Odierno u glavnoj
bazi svoje postrojbe u Tikritu.
BERLIN - Njemačka, koja se oštro protivila ratu u Iraku, pridonijet će
obnovi te zemlje tako što će uvježbavati iračke policajce u
Ujedinjenim arapskim emiratima (UAE), objavio je u četvrtak vladin
izvor. Ministar unutarnjih poslova Otto Schily otputovat će u UAE
ovoga tjedna kako bi dogovorio detalje uvježbavanja, koje će se
provoditi u suradnji s Japanom i Francuskom, rekao je izvor. Kancelar
Gerhard Schroeder prošloga je rujna ponudio slanje policijskih trenera
u Irak, umjesto njemačkih vojnika, što je vlada odbila. Taj potez
Njemačke pridonijet će postupnom otopljavanju odnosa s Washingtonom,
koji su ozbiljno uzdrmani nakon što se Njemačka zajedno s Francuskom i
Rusijom oštro usprotivila američkom napadu na Irak.
(Hina) dgk