ZAGREB/WASHINGTON,16. siječnja(Hina) - Voda bogata hranjivim tvarima oštećuje karipske koralje jer olakšava širenje infekcija, pokazala je studija.
ZAGREB/WASHINGTON,16. siječnja(Hina) - Voda bogata hranjivim tvarima
oštećuje karipske koralje jer olakšava širenje infekcija, pokazala je
studija.#L#
Riječ je o prvom eksperimentu u oceanu koji pokazuje kako
poljoprivredni otpad i kanalizacijska voda mogu uništiti koralje.
Rezultati studije, kako piše New Scientist, rasplamsat će raspravu o
tome prijeti li stočarski i otpad iz prerade šećerne trske u
Queenslandu relativno netaknutom Velikom koraljnom grebenu na kojemu
je gotovo petina svih svjetskih koraljnih grebena.
"Otkrili smo prilično uvjerljive dokaze djelovanja hranjivih tvari.
To je činjenica", rekao je voditelj studije dr. John Bruno sa
sveučilišta u Sjevernoj Karolini.
Hranjive tvari možda povećavaju težinu bolesti koraljnoga grebena,
ali glavni izvor epidemija i dalje je uglavnom nepoznat, kaže Bruno. U
zadnjih je 20 godina zbog bolesti nestalo gotovo 80 posto karipskih
koralja, ali to se dogodilo diljem svijeta, ne samo na mjestima gdje
je zagađenje problem.
Bruno i drugi istraživači promatrali su dvije česte bolesti
karipskoga koralja: aspergilozu, gljivičnu infekciju koja ubija mekane
koralje i tzv. "yellow band disease", bakterijsku infekciju koja ubija
tvrdi koralj koji gradi greben.
Vjerojatno se uzročnik bolesti hrani na višku hranjivih tvari kojih
inače u tropskim vodama nema previše.
Poremećaj u ravnoteži hranjivih tvari može koralju štetiti i na druge
načine. Na primjer, neki znanstvenici tvrde da hranjive tvari potiču
rast alga koje onda preuzmu prostorna kojem bi inače rastao koralj.
Clive Wilkinson, stručnjak za koralje s australskoga instituta za
znanost o moru u Townsvilleu izražava zabrinutost za budućnost
koraljnoga grebena.
"Ružan trio bolesti, klimatskih promjena i zagađenja zajedničkim
djelovanjem uništava koralje diljem svijeta. Na Velikom koraljnom
grebenu još nije došlo do opće uzbune, ali zabrinuti jesmo".
(Hina) vm dgk