DP: STRATEGIJA ALBANSKIH POLITIČKIH STRANAKA U CRNOJ GORI

ika-Politika ZAGREB, 15. siječnja 2004. (Hina) - Osnivanje Nastavničkog fakulteta na albanskom jeziku, osnivanje općine Malesija s mjesnim centrom Tuzi, proporcionalna zastupljenost pripadnika albanske nacionalne zajednice u svim tijelima državne uprave i suštinska lokalna autonomija za općinu Ulcinj su zahtjevi oko kojih se slažu sve tri političke stranke Albanaca u Crnoj Gori kojih prema zadnjem popisu ima oko sedam posto, objavljuje Deutsche Welle. #L# No iako su te stranke službeno okupljene u koaliciji Albanci zajedno, one nisu uspjele sastaviti jedinstvenu političku platformu za rješavanje statusa Albanaca u Crnoj Gori, primjećuje postaja. Demokratska unija Albanaca traži da crnogorska skupština uvede drugi dom kojeg bi činili predstavnici manjina, Demokratski savez u Crnoj Gori se zalaže za široku lokalnu autonomiju za ona područja na kojima Albanci čine većinu stanovništva, dok iz Partije demokratskog prosperiteta najavljuju prijedlogom koji bi uključivao i mogućnost regionalizacije Crne Gore, prenosi DW. Ali činjenica je da albanske nacionalne stranke od 1997. godine sjede u crnogorskoj zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, kao i da je zbog političkog interesa vladajuće koalicije 1996. godine uspostavljena takozvana albanska izborna jedinica u kojoj se sada biraju četiri zastupnika za republičku skupštinu, objavljuje DW, te je "time praktično na mala vrata uvedena etnička regionalizacija Crne Gore". Direktor Centra za međuetničke odnose Pax iz Ulcinja Džemal Perović tvrdi za DW da Albanci u Crnoj Gori ne pomišljaju na priključenje albanskoj državi, a za priču o regionalizaciji tvrdi da je za sada vrlo neozbiljna no da tom pitanju treba ozbiljno pristupiti. Međutim novi zakon o manjinama koji bi se trebao usvojiti u prvoj polovici godine, "mogao da značajno unaprijediti prava manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori", smatra Perović. (Hina) mkuz akoz