ZAGREB, 15. siječnja 2004. (Hina) - Više od polovice hrvatskih građana, odnosno njih 53 posto, nije prošle godine koristilo godišnji odmor izvan mjesta stalnog boravka, dok ih je 47 posto otputovalo na odmor u trajanju od najmanje pet
dana.
titeljstvo
ZAGREB, 15. siječnja 2004. (Hina) - Više od polovice hrvatskih građana,
odnosno njih 53 posto, nije prošle godine koristilo godišnji odmor
izvan mjesta stalnog boravka, dok ih je 47 posto otputovalo na odmor u
trajanju od najmanje pet dana.#L#
U odnosu na godinu prije to je blagi pad odlazaka na višednevne
godišnje odmore, sa 49 posto u 2002. na njih 47 posto prošle godine,
pokazali su rezultati istraživanja zagrebačkog GfK Centra za
istraživanje tržišta o ponašanju domaćeg stanovništva vezano uz
godišnje odmore, odnosno osobna putovanja u trajanju od najmanje pet
dana.
Istraživanje, koje je GfK Centar proveo krajem prosinca prošle godine
na uzorku od 1000 stanovnika, pokazalo je i da od 60 posto građana
koji su planirali putovati prošle godine na godišnji odmor, njih 10
posto ipak nije putovalo izvan svog mjesta boravka.
Planovi za putovanja u ovoj su godini pak na istoj razini kao i
prošle, odnosno oko 60 posto ispitanih građana navelo je da planira
putovati na godišnje odmore izvan mjesta boravka.
Prošle su godine hrvatski građani, po rezultatima istraživanja,
zabilježili i blagi pad putovanja na odmore u više navrata, odnosno
njih 18 posto ih je putovalo dva i više puta, za razliku od 2002. kada
je tako putovalo 19 posto ispitanih građana.
Najviše su odlazaka na godišnje odmore prošle godine ili 74 posto
ostvarili građani iz Zagreba i okolice, te oni iz naselja sa više od
100 tisuća stanovnika - 71 posto.
Obzirom na dobnu strukturu najviše su na odmore prošle godine
putovali mladi od 15 do 24 godina - njih oko 66 posto, a slijede osobe
između 25 i 44 godine, kojih je putovalo 55 do 62 posto. Najmanje su
pak na odmore izvan mjesta boravka putovali stariji građani, u dobi od
65 i više godina, njih 18 posto.
Više su na odmor putovali i osobe koje nisu u braku, 62 posto, a s
obzirom na obrazovanje najviše su prošle godine putovali građani s
najvišim stupnjem obrazovanja - njih 61 posto, dok je onih sa najnižim
obrazovanjem putovalo 30-ak posto.
Isto tako, više su putovali i oni koji imaju veće prihode u
kućanstvima, pa je tako u kategoriji kućanstava sa prihodima višim od
6.000 kuna putovalo 75 posto građana, dok je u kategoriji sa 1.270
kuna prihoda po kućanstvu putovalo 24 posto građana.
(Hina) tam db