ZAGREB, 14. siječnja 2004.(Hina) - ZAGREBPriključenje Hrvatske EU-u i NATO-u, odnosi sa susjedima, razvoj gospodarske diplomacije i promjena slike o Hrvatske u svijetu, pet je prioriteta hrvatskoga ministarstva vanjskih poslova, kako
ih je u srijedu u Zagrebu izložio novi ministar Miomir Žužul.
ZAGREB, 14. siječnja 2004.(Hina) - ZAGREB
Priključenje Hrvatske EU-u i NATO-u, odnosi sa susjedima,
razvoj gospodarske diplomacije i promjena slike o Hrvatske u svijetu,
pet je prioriteta hrvatskoga ministarstva vanjskih poslova, kako ih je
u srijedu u Zagrebu izložio novi ministar Miomir Žužul.#L#
Govoreći o planu Vlade da do lipnja ove godine dobije tzv. avis
Europske komisije koji bi joj omogućio i službenu kandidaturu za
članstvo u EU-u, Žužul je rekao da su izgledi realni, ali do onoga
"zadnjeg vagona ima još dosta prepreka".
Članstvo Hrvatske u NATO-u gotovo je neodvojivo povezano s članstvom
u EU-u, rekao je Žužul te izrazio mišljenje da je bivša vlada
ostvarila premalo aktivnosti usmjerenih prema tom članstvu za koje su
"politički kriteriji isti, a kriteriji prilagodbe nešto lakši".
Hrvatska želi dobre odnose sa svim susjedima. Odgovarajući na
novinarska pitanja ministar vanjskih poslova govorio je i o sastanku
koji će u petak u Zagrebu održati sa slovenskim ministrom vanjskih
poslova Dimitrijem Rupelom. Najavio je da će na tom sastanku "pokušati
smiriti situaciju, depolitizirati je i probleme svesti u realne
okvire".
Promjena slike Hrvatske u inozemstvu, peti prioritet u radu
ministarstva, nužna je jer se prečesto događa da se ljudi "po dolasku
u Hrvatsku ugodno iznenade", što znači da joj "imidž nije onakav kakav
zavređuje, kakav bi trebao biti", zaključio je.
LJUBLJANA
Mogućnosti za dogovor s Hrvatskom, pa makar i u ograničenom
opsegu, postoje, izjavio je u srijedu slovenski ministar vanjskih
poslova Dimitrij Rupel članovima vanjskopolitičkog odbora parlamenta
pred svoj posjet Zagrebu, gdje će se u petak sastati s hrvatskim
ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom, ne želeći podrobnije
iznositi svoja očekivanja od tog susreta.
Slovenski mediji koncentrirali su se ovih dana na mogućnost da se u
Zagrebu obnovi dijelog o graničnim pitanjima, u prvom redu na pitanje
ekološko-ribolovne zone i izlaska Slovenije na otvoreno more.
"Prvi susreti nisu prilika za velike rezultate i čuda", ocjena je
koju u komentaru iznosi ljubljanski "Dnevnik" koji od prvog susreta
Žužul - Rupel očekuje "izjave o spremnosti za dijalog".
ZAGREB
Uspostava kondominija (zajedničke vlasti) nad morskim koridorom
od Piranskog zaljeva do otvorenog mora, koju je kao rješenje
slovensko-hrvatskog graničnog spora predložio slovenski pomorski
stručnjak Mitja Gerbec, "lošije je rješenje od razgraničenja",
ocijenio je u srijedu profesor međunarodnog prava Vladimir Đuro
Degan.
"Kondominij je lošije rješenje od razgraničenja, tim više što
slovenski stručnjak predlaže kondominij na hrvatskom teritorijalnom
moru", izjavio je prof. Degan za Hinu.#L#
Najbolje rješenje u sporu bilo bi da se sredinom Piranskog zaljeva
uspostavi kondominij nad koridorom kojim bi Slovenija izlazila na
otvoreno more, kazao je Gerbec za list "Delo" od srijede.
Degan je prihvaljivijom ocijenio mogućnost da u kondominij uđe cijeli
Piranski zaljev.Degan je istodobno istaknuo da "pravo Slovenije na
teritorijalni pristup otvorenom moru", kako ga u "Delu" definira
Gerbec, ne postoji u međunarodnom pravu mora.
Glede zalaganja slovenskog stručnja za "ad-hoc" arbitražu, ukoliko se
do kraja godine ne riješi pitanje razgraničenja, Degan je mišljenja
kako prednost treba dati Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Haagu,
odnosno komisiji ili arbitrima izabranim među njegovih 15 sudaca.
Za "parafirani" sporazum Drnovšek-Račan (2001.) koji bi po Gerbecu
trebao biti "polazište" za arbitražu, Degan smatra da ne može biti
izvor prava jer se, prema Bečkoj konvenciji o pravu ugovora iz 1969.,
radi samo o nacrtu sporazuma koji nije čak ni u cijelosti parafiran
već su parafirane samo njegove stranice.
ZAGREB
Hrvatski premijer Ivo Sanader primio je u srijedu u radni posjet
voditelja Misije OESS u Republici Hrvatskoj veleposlanika Petera
Semnebya i obavijestio ga o programu i prioritetima djelovanja Vlade
RH, kao i rezultatima i sadržaju sastanka koje je imao u Europi
tijekom posljednjih desetak dana. #L#
Semneby je izložio prioritete djelovanja Misije OESS-a te izrazio
potporu programskim načelima Vlade i naporima koje ona čini u
kontekstu snažnijeg i bržeg integriranja u EU, priopćeno je iz Vlade.
ZAGREB
Stalno predstavništvo Republike Hrvatske pri Vijeću Europe iz
Strasbourga priopćilo je da je na sastanku Odbora ministarskih
zastupnika Vijeća Europe u srijedu glavni tajnik Vijeća Europe Walter
Schwimmer izvijestio o razgovoru s predsjednikom hrvatske vlade dr.
Ivom Sanaderom, ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom i
ministricom europskih integracija Kolindom Grabar Kitarović.#L#
Prema priopćenju, glavni tajnik Vijeća Europe je sastanak ocijenio
"vrlo pozitivnim i konstruktivnim" te je posebno pohvalio konkretne
mjere koje je u smislu poboljšanja položaja nacionalnih manjina
poduzela hrvatska vlada.
Potvrđena je spremnost Hrvatske na suradnju u svim aktivnostima Vijeća
Europe, te je izražena potpora Vijeća Europe predviđenom nastavku
reformi u Republici Hrvatskoj.
ZAGREB
Pomoćnik ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Razov
boravi u službenom posjetu Republici Hrvatskoj od 13. do 16.
siječnja 2004. u sklopu redovnih političkih konzultacija između dvaju
ministarstava vanjskih poslova.#L#
Budući da, kako se u priopćenju navodi, otvorenih političkih pitanja
između Republike Hrvatske i Ruske Federacije nema, težište posjeta
pomoćnika ministra Razova bilo je na gospodarskim temama. Rusku je
stranu zanimao stav nove hrvatske Vlade o projektu Družba-Adria,
gospodarska ulaganja u hrvatski turizam, zajednički projekti u
brodogradnji, energetici (nafta i plin), razminiranje kroz kliring i
suradnja u poljoprivredi i farmaciji. Osim gospodarskih tema,
razgovaralo se i o odnosima sa susjedima, stanju u regiji,
prioritetima hrvatske vanjske politike te međusobnoj suradnji u
multilateralnim organizacijama, navodi se u priopćenju.
DEN HAAG/ZAGREB
Prioriteti Haškog suda (ICTY) u 2004. su rad na
ispunjavanju ciljeva postavljenih rezolucijom Vijeća sigurnosti UN
1503 - završetak prvostupanjskih suđenja do 2008. a žalbenih postupaka
do 2010. godine, izjavio je u srijedu glasnogovornik ICTY-a Jim
Landale.#L#
Za postizanje tog cilja nužna je puna suradnja zemalja bivše
Jugoslavije na uhićenju i izručenju optuženih, posebno bivših čelnika
bosanskih Srba Radovana Karadžića i Ratka Mladića, kao i hrvatskog
generala Ante Gotovine, rekao je Landale na prvoj konferenciji za
novinare u ovoj godini.
Najavio je da će Haški sud nastaviti s radom na osposobljavanju
nacionalnih sudova za suđenja optuženima srednjeg i nižeg ranga,
kojima bi prepustio te predmete, dok će se sam posvetiti suđenjima
vojnim i političkim vođama.
BEOGRAD
Manjinska vlada G17 Plus Miroljuba Labusa, koalicije Srpskog
pokreta obnove Vuka Draškovića i Nove Srbije Velimira Ilića, te
Demokratske stranke Srbije (DSS), uz parlamentarnu podršku Demokratske
stranke Borisa Tadića i Zorana Živkovića, najviše je što DSS može
ponuditi, izjavio je u srijedu, nakon sjednice Glavnog odbora te
stranke, njen predsjednik Vojislav Koštunica.#L#
Uključivanje Demokratske stranke u buduću vladu, kazao je Koštunica,
bilo bi "ignoriranje volje birača, odnosno tjeranje inata s narodom".
Demokratska stranka, čiji čelnici još nisu komentirali zaključke
Demokratske stranke Srbije, već se ranije zauzela za formiranje
manjinske vlade, koju bi ona - bez ulaska u nju - podržala, ali će
konačnu odluku o tome donijeti Glavni odbor te stranke u nedjelju 18.
siječnja.
ZAGREB
Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je u srijedu
izaslanstvo Srbije i Crne Gore za unutarnje i ekonomske odnose,
priopćeno je iz Ureda predsjednika.#L#
Izaslanstvo je izvijestilo predsjednika Mesića o Ugovoru o slobodnoj
trgovini između državne zajednice Srbije i Crne Gore (SCIG) i Hrvatske
koji je u srijedu potpisan u Ministarstvu gospodarstva, dodaje se u
priopćenju.
TIKRIT
Osam je Iračana ubijeno, a jedan je ranjen u utorak u sukobu s
američkim vojnicima blizu Samare, sjeverno od Bagdada, izjavio je u
srijedu glasnogovornik američke vojske.#L#
U ponedjeljak je američka vojska objavila da je sedam Iračana, koji
su krali gorivo iz naftovoda, ubijeno nakon razmjene vatre s američkim
vojnicima južno od Samare.Kako se doznaje, američki vojnici su, kada
su se približili naftovodu, naišli na četrdesetak muškaraca naoružanih
kalašnjikovima.
WASHINGTON
Bivši irački predsjednik Saddam Hussein upozorio je u
dokumentu svoje pristaše da budu na oprezu s udruživanjem snaga s
arapskim borcima koji dolaze u Irak da se bore protiv Amerikanaca,
piše u srijedu The New York Times.#L#
NYT piše, pozivajući se na dužnosnike američke vlade, da je dokument
zapravo zapovijed vođama iračkog otpora napisana nakon što je Hussein
izgubio vlast u kojoj savjetuje da se ne približavaju previše borcima
islamskog džihada i drugim Arapima koji dolaze u okupirani Irak.
To je već drugi dokaz koji stavlja u pitanje tvrdnje vlade američkog
predsjednika Georgea W. Busha o uskoj suradnji režima Saddama Husseina
i terorista al Qaede što je bio jedan od razloga za napad na Irak. U
drugom slučaju CIA je već od uhićenih najvažnijih pripadnika al Qaede
dobila informacije da je prije američkog napada na Irak Osama bin
Laden odbio nagovor svojih pomoćnika da radi zajednički s Husseinom.
BAGDAD
Američke su snage početkom ovog tjedna uhitile dužnosnika
stranke Baath Khamisa Sirhana al Muhammada, 54. na listi najtraženijih
Iračana američke vojske koja broji 55 imena, izjavio je glasnogovornik
američke vojske u srijedu.#L#
On je bio poticatelj brojnih napada na Iračane i na koalicijske snage,
dodao je glasnogovornik.
Khamis Sirhane al Muhammad je bio šef stranke Baath za južno područje
Kerbale. Nakon njegova uhićenja u bijegu je još 13 osoba od 55 s
popisa najtraženijih Iračana.
BAGDAD
Pet je osoba poginulo u srijedu u atentatu izvedenom
automobilom-bombom na policijsku postaju u Baqubi, sjeverno od
Bagdada, najnoviji su podaci koje je objavio američki general Mark
Kimmitt.#L#
Kako je precizirao, u napadu su poginula dva civila, dvojica
policajca i jedan član civilne obrane. Prvobitno je bilo objavljeno
kako su u napadu poginule dvije osobe i 30-ak ih je bilo ranjeno.
LONDON
Jedan se Sudanac u srijedu provukao kroz strogo osiguranje
zračne luke Dulles u Washingtonu i s mecima u džepu sletio na
londonski aerodrom Heathrow, objavili su dužnosnici.#L#
Četrdesetpetogodišnji Sudanac na letu tvrtke Virgin broj VS022 bio je
u tranzitu i trebao se ukrcati na let za Dubai drugog zračnog
prijevoznika.
Uhićen je u 7.40 minuta po mjesnom vremenu, no nije zadržan prema
protuterorističkim zakonima. Policijski izvori kažu da nije riječ o
teroristu.
KOPENHAGEN
Trideset i šest minobacačkih granata koje su u subotu
pronašli danski vojnici u južnom dijelu Iraka ne sadrže neurotoksični
plin, rezultati su ispitivanja koje je na njima provela ekipa
američkih stručnjaka za naoružavanje a koje je u srijedu objavio
glavni stožer danske vojske.#L#
Glavni stožer, međutim, ne isključuje mogućnost da je tvar koja
izlazi iz nekih raketa borbeni kemijski agens. Rezultati tog dodatnog
ispitivanja bit će spremni za tri dana, dodaje se u priopćenju.
TIKRIT
Dva Pakistanca i Indijac ubijeni su u srijedu blizu Tikrita,
rodnog grada Sadama Husina, kada su nepoznati napadači zapucali na
njihovo vozilo, objavila je iračka policija.#L#
"Konvoj koji je prevozio namirnice koalicijskim snagama našao se pod
vatrom, pri čemu je poginulo troje ljudi, dva Pakistanca i Indijac",
rekao je zapovjednik policije Mekki Mohammad Mustafa.
SKOPLJE
NATO je u srijedu dramatično smanjio vojnu nazočnost u
Makedoniji, zadržavši samo 129 vojnika i pomoćnog osoblja u toj
državi.#L#
Gotovo tri godine od izbijanja albanske pobune 2001. godine, zapadni
vojni analitičari procjenjuju stanje u Makedoniji stabilnim, pa su
odlučili ograničiti mandat na manje timove za potporu reformama,
priopćio je NATO.
No, analitičari također ističu da je ostalo nekoliko sigurnosnih
rizika, među kojima je novoosnovana ilegalna albanska skupina u Crnoj
Gori i organizirani kriminal.
NATO snage došle su u Makedoniju u rujnu 2001. godine zbog nadgledanja
mirovnog sporazuma iz Ohrida, kojim je okončan sedmomjesečni sukob
između albanskih pobunjenika i vladinih snaga.
BEČ
Iran nastavlja pribavljati opremu potrebnu za proces obogaćivanja
urana a to znači da ograničeno tumači svoje obveze o prekidu
proizvodnje obogaćenog urana, javlja agencija France Presse u srijedu
pozivajući se na diplomatske izvore.#L#
Iran se obvezao u studenome prošle godine da će obustaviti svoj
program obogaćivanja urana kako bi dokazao IAEA-i da ne pokušava tajno
razvijati nuklearno oružje.
No, Teheran i IAEA ne tumače na jednak način obveze koje je Iran
preuzeo. Iran je prekinuo rad tvornice za obogaćivanje urana u
Natanzu, ali je nastavio pribavljati opremu za slučaj da opet obnovi
tu aktivnost, ocjenjuju diplomati.
BEČ
Libija je postala 109 država koja je ratificirala Opći sporazum o
zabrani nuklearnih pokusa (CTBT), kojemu je cilj spriječiti daljnji
razvoj nuklearnog oružja, objavljeno je u srijedu u Beču.#L#
Priopćenje organizacije CTBT-a slijedilo je nakon što je libijska
vlada prošloga mjeseca najavila da će obustaviti sve programe oružja
za masovno uništenje.
Vlada libijskog čelnika Moamara Gaddafija također je objavila da će
potpisati protokol Sporazuma o zabrani širenja nuklearnog oružja, koji
Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju omogućuje potpune i
nenajavljene kontrole libijskih nuklearnih postrojenja.
Palestinka, koja je u srijedu počinila samoubilački atentat i pritom
ubila četiri Izraelca, za sobom je ostavila dvoje djece, a na
pozdravnoj je videosnimci kazala da je htjela pretvoriti svoje tijelo
u šrapnel.
Smiješeći se na videosnimci, na kojoj nosi pušku, 22-godišnja Reem Al
Reyashi je kazala da je sanjala o tome da postane "mučenica" i pogine
za svoj narod još kad joj je bilo 13 godina.
Rayeshi, koja potječe iz trgovačke obitelji, raznijela se na
graničnom prijelazu između Izraela i pojasa Gaze, a odgovornost za
napad su zajednički preuzele skupine Hamas i Brigade mučenika al
Aqse.
LJUBLJANA
Dva člana vijeća slovenske Radio-Televizije podnijela su u
srijedu ostavke, negodujući zbog utjecaja politike na program te zbog
nagomilanih, sve većih gubitaka.#L#
Urednica Rosvita Pesek obrazložila je svoj potez nedavnim
izglasavanjem povjerenja dugogodišnjem predsjedniku vijeća Janezu
Kocijančiču i njegovom opstrukcijom da se riješi pitanje gubitaka
vezanih uz uključenje javne televizije u projekt Eutelsat.
Scenarist i redatelj Milan Dekleva svoj je potez ostavke u vijeću
obrazložio "miješanjem funkcija u vijeću s osobnim koristima" na
televiziji.
HAMBURG
Snažni vjetrovi i kišne oluje, koji su Njemačkom protutnjali u
noći s utorka na srijedu, poplavili su rijeke, čupali stabla i
izazvali odrone tla.#L#
Nevrijeme nazvano "Hanne" najviše je pogodilo južnu Njemačku, gdje su
nabujale rijeke i potoci blokirale prometnice i prisilile stanovnike
na evakuaciju iz svojih domova.
Meteorolozi kažu da su vjetrovi puhali brzinom 169 kilometara na sat.
U pokrajini Schwarzwald po četvornom je metru palo 150 litara kiše u
posljednjih 36 sati.
(Hina) sd