LJUBLJANA,14. siječnja(Hina) - Oporbeni prvak Janez Janša politički je centar koji generira ksenofobiju u Slovenaca, a predsjednik države Janez Drnovšek u svojim reakcijama kasni, kao što je kasnio i kao premijer kad je o problemu
"izbrisanih neslovenaca" bio obaviješten, ocjenjuje komentator ljubljanskog "Dnevnika" Vlado Miheljak u osvrtu na pitanje 18.000 "izbrisanih" iz registra stalnog stanovništva Slovenije i protivljenje izgradnje prve džamije u Sloveniji.
LJUBLJANA,14. siječnja(Hina) - Oporbeni prvak Janez Janša politički je
centar koji generira ksenofobiju u Slovenaca, a predsjednik države
Janez Drnovšek u svojim reakcijama kasni, kao što je kasnio i kao
premijer kad je o problemu "izbrisanih neslovenaca" bio obaviješten,
ocjenjuje komentator ljubljanskog "Dnevnika" Vlado Miheljak u osvrtu
na pitanje 18.000 "izbrisanih" iz registra stalnog stanovništva
Slovenije i protivljenje izgradnje prve džamije u Sloveniji.#L#
"Janša djeluje spretno, po načelu trgovca drogom koji nabavi sirovinu,
a njeno rasturanje prepušta uličnim preprodavačima. S jedne se strane
sastaje s naivnim muftijom Đogićem, a s druge članovi njegove stranke
nastupaju kao prodavači netolerancije. Kad je riječ o izbrisanima,
Janša je manje oprezan i prijeti državnim službenicima koji bi
izbrisanima izdavali rješenja da će ih kazneno goniti zbog
prekoračenja ovlasti. Treba razmisliti o stranci koja bi došla na
vlast, a nema demokratske i pravne kulture", piše Miheljak. Autor
također tvrdi da je ministar unutarnjih poslova Rado Bohinc zbog
kontroverznih izjava oko "izbrisanih" zreo za davanje ostavke, a
kritičan je i prema predsjedniku države Janezu Drnovšeku.
"Taktikom odgađanja problema Drnovšek je postigao mnoge pobjede, ali
ponekad i pogoršao stvari za koje je bio suodgovoran. Tako je kao
predsjednik Jugoslavije bio inertan prema događajima na Kosovu. Nije
ih sam skrivio, ali ih je mogao spriječiti da im se aktivnije
suprotstavio. Slično je i sa izbrisanima i netolerancijom. Od prvih
upozorenja pravnika Ljube Bavcona iz 1994. godine, pa do prvog
pravorijeka ustavnog suda 1999. proteklo je mnogo vremena. Drnovšeku
se nije činilo vrijednim da reagira ni kao premijer ni kao predsjednik
države. A kad ga je pučki pravobranitelj izazvao i pozvao da reagira,
onda je umjesto da se uhvati problema pravobranitelja kritizirao i
rekao mu neka se bavi svojim poslom - ljudskim pravima. Sada, kada su
se ksenofobija i netolerancija otele uzdama, probudio se je i došao do
zaključaka na koje su ga dugo upozoravali. Naime, referendum o
izbrisanima bio bi zapravo referendum protiv izbrisanih, protiv
ljudskih prava i protiv izvršenja odluke ustavnog suda", piše u
komentaru Miheljak.
(Hina) fl akoz