ZAGREB, 13. siječnja 2004. (Hina) - Unutar Europskog parlamenta jača fronta za ustavnu reformu BiH, pa se u europskom parlamentu može očekivati i rasprava na tu temu, a javlja se i Europska inicijativa za stabilnost (ESI) koja
predlaže ukidanje entiteta i uspostavu federalne BiH s 12 kantona, piše sarajevsko Oslobođenje u utorak.
ediji-Kriminal/zakonodavstvo/pravosuđe-Politika
ZAGREB, 13. siječnja 2004. (Hina) - Unutar Europskog parlamenta jača
fronta za ustavnu reformu BiH, pa se u europskom parlamentu može
očekivati i rasprava na tu temu, a javlja se i Europska inicijativa za
stabilnost (ESI) koja predlaže ukidanje entiteta i uspostavu federalne
BiH s 12 kantona, piše sarajevsko Oslobođenje u utorak.#L#
"Zašto mijenjati? Ustav BiH je učinio državu političko-pravnim
križancem bez presedana, s asimetričnom unutrašnjom organizacijom
(jedna republika, jedna federacija, deset kantona, distrikt Brčko,
brojne općine), slabašnom središnjom vlašću, složenim i sporim
sustavom odlučivanja. Strani pokretači ustavnih promjena posebno
ističu neučinkovitost vlasti koja pri tome pojede oko 70 posto
proračuna. No uz to Daytonskim sporazumom i Ustavom BiH je
konsolidiran negativan politički kontekst. Naime svim ratnim
čimbenicima ostavljena je mogućnost da djeluju na političkoj
pozornici, time i u vlasti, i da tako nastave u drugim okolnostima rad
koji je doveo do agresije na BiH, genocida u njoj i posvemašnjeg
razaranja i pljačke zemlje", piše list.
"Sam Ustav BiH (re)producira konfliktno međuetničko stanje uspostavom
jednog entiteta sa srpskom odrednicom (iako Srbi čak nisu ni
najbrojniji narod BiH) i drugog predodređenog za trajne prijepore
između Bošnjaka i Hrvata, te načinom biranja najviših organa po
trodiobnom nacionalnom ključu. Što mijenjati? ESI bi želio da se sve
završi ukidanjem entiteta koji jesu političko-pravna besmislica. RS i
distrikt Brčko bili bi novi kantoni. To bi pojednostavilo i
pojeftinilo sustav vlasti, značilo ukidanje segregacijske RS, ali i
očuvanje njene teritorijalne, nažalost i etničke, kompaktnosti",
komentira list.
Nio i kantoni su skupi i profilirani kao državice, upozorava list te
ocjenjuje kako BiH treba biti država konstitutivnih građana i ljudskih
prava i sloboda, koji podrazumijevaju i nacionalnu i vjersku
ravnopravnost, s razvijenom lokalnom samoupravom uvezanom u regije
(mogu biti i kantoni), te funkcionalnom i odgovornom središnjom (a ne
unitarnom) vlašću sposobnom za međunarodnu komunikaciju i
integraciju.
"Sudjelovanje međunarodnih autoriteta u preustroju države BiH je
njihova moralna, ali i političko-pravna obaveza jer su priznali BiH i
potom izbjegli primjenu Povelje UN-a o obavezi njene i vojne zaštite,
jer su dozvolili posvemašnje razaranje države i društva BiH-a, jer su
priznali učinke agresije i genocida, jer nisu učinili što su mogli na
provedbi Daytonskog sporazuma u njegovim ključnim točkama. Red je da
koliko, toliko vrate dug BiH", smatra komentator sarajevskog lista.
(Hina) mkuz akoz