HONG KONG, 13. siječnja (Hina/AFP) - Od SARS-a do ptičje groznice, zdravstveni stručnjaci teško mogu protumačiti najnovije haranje virusa u Aziji i samo iznose nagađanja, među kojima su bolji sanitarni nadzor i češći dodir sa
životinjama koje žive u Aziji.
HONG KONG, 13. siječnja (Hina/AFP) - Od SARS-a do ptičje groznice,
zdravstveni stručnjaci teško mogu protumačiti najnovije haranje
virusa u Aziji i samo iznose nagađanja, među kojima su bolji
sanitarni nadzor i češći dodir sa životinjama koje žive u Aziji.
#L#
Uz atipičnu upalu pluća, lani se u Južnoj Koreji i u Vijetnamu
pojavio virus H5N1 ptičje gripe od koje je u Vijetnamu od listopada
umrlo troje ljudi, Maleziju i Kinu pogodila je zloćudna gripa iz
Fujiana, a Hong Kong denge groznica i japanski encefalitis.
Richard Brown, epidemiolog iz područnog sjedišta Svjetske
zdravstvene organizacije (WHO) u Manilli misli da je virus SARS-a
prisutan već godinama, ali se o njemu nije govorilo zbog malog broja
oboljelih. Ta je bolest, po njegovu mišljenju, poprimila razmjere
epidemije zbog novog fenomena: pokretljivosti ljudi, koji putuju u
mjesta gdje još nisu bili i dolaze u dodir s novim bakterijama i
virusima. Zatim se opet sele i nose virus sa sobom.
Drugi je razlog što u Aziji, a napose u Kini ljudi vole jesti svježe
meso pa kupuju žive životinje. To nažalost znači da su na sajmovima
trgovci, kupci i ostali u dodiru sa živim životinjama, dok u drugim
kulturama samo stočari dolaze u takvu priliku. Problem na jugu Kine
pogoršava i popularnost divljači koja je najvjerojatnije izvor
većine tih virusa.
Napokon, treći je razlog industrijalizacija poljodjelstva: kao što
je promjena u hranidbi goveda u Europi izazvala takozvanu krizu
kravljeg ludila, moguće je da prenatrpanost kaveza kod uzgoja
pilića potiče širenje ptičje gripe u velikim razmjerima.
(Hina) vrad dgk