ZAGREB, 10. siječnja (Hina) BERLIN - Hrvatska je zainteresirana za jačanje i dinamiziranje suradnje sa Crnom Gorom, izjavio je u subotu u Berlinu hrvatski premijer Ivo Sanader nakon sastanka s crnogorskim kolegom Milom Đukanovićem.
"Mi smo zainteresirani za dinamiziranje odnosa s Crnom Gorom, za nastavak gospodarske suradnje i njezino jačanje jer mislimo da je to područje na kojem se može puno više napraviti", izjavio je Sanader. Sanader je dodao Hrvatska želi nastaviti s izgradnjom jadransko-jonske autoceste, "jer je to projekt od zajedničkog interesa i Hrvatske i Crne Gore". Dodao je također da Hrvatska podupire europske ambicije Crne Gore jer je zainteresirana za političku i gospodarsku stabilnost u svome susjedstvu. Crnogorski premijer Đukanović je rekao da se sa svojim sugovornikom složio oko potrebe nastavka političkog dijaloga. U tom okviru već je i dogovoren sastanak ministara vanjskih poslova na kojem bi se trebala definirati platforma za ukupnu suradnju. LJUBLJANA - Podtajnik u talijanskom ministarstvu vanjskih poslova Roberto Antonione izjavio je za subotnje izdanje mariborskog lista "Večer" da je potrebno napraviti sve kako skoro širenje Europske unije ne bi pogodilo ržave koje su u posljednjem krugu ostale izvan
ZAGREB, 10. siječnja (Hina)
BERLIN - Hrvatska je zainteresirana za jačanje i dinamiziranje
suradnje sa Crnom Gorom, izjavio je u subotu u Berlinu hrvatski
premijer Ivo Sanader nakon sastanka s crnogorskim kolegom Milom
Đukanovićem. "Mi smo zainteresirani za dinamiziranje odnosa s
Crnom Gorom, za nastavak gospodarske suradnje i njezino jačanje jer
mislimo da je to područje na kojem se može puno više napraviti",
izjavio je Sanader. Sanader je dodao Hrvatska želi nastaviti s
izgradnjom jadransko-jonske autoceste, "jer je to projekt od
zajedničkog interesa i Hrvatske i Crne Gore". Dodao je također da
Hrvatska podupire europske ambicije Crne Gore jer je
zainteresirana za političku i gospodarsku stabilnost u svome
susjedstvu. Crnogorski premijer Đukanović je rekao da se sa svojim
sugovornikom složio oko potrebe nastavka političkog dijaloga. U
tom okviru već je i dogovoren sastanak ministara vanjskih poslova
na kojem bi se trebala definirati platforma za ukupnu suradnju.
LJUBLJANA - Podtajnik u talijanskom ministarstvu vanjskih poslova
Roberto Antonione izjavio je za subotnje izdanje mariborskog lista
"Večer" da je potrebno napraviti sve kako skoro širenje Europske
unije ne bi pogodilo ržave koje su u posljednjem krugu ostale izvan
procesa širenja, a pritom je posebno naglasio Hrvatsku. "S tim
zemljama moramo razviti posebne vrste suradnje, a tu posebice
mislim na Hrvatsku koja dobija ulogu Uniji susjedne države", rekao
je Antonione koji je, kako navodi list, u vladi premijera Silvija
Belusconija zadužen za Sloveniju i zemlje "zapadnog Balkana".
Antonione je ponovio i kritičan stav talijanske vlade prema odluci
hrvatskog sabora o proglašenju ekološko-ribolovne zone u Jadranu.
"Tu se naši pogledi slažu sa slovenskima. Riječ je o inicijativi
koja nije prihvatljiva. Nadam se da će novi hrvatski premijer Ivo
Sanader prihvatiti zamisao da te probleme moraju rješavati zajedno
sve obalne države, dakle Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina,
Crna Gora, Albanija i Italija. Ako bi Zagreb inzistirao na
ekološko-ribolovnom pojasu, izgubio bi druge koristi i ne bi
postigao željeni rezultat", rekao je Antonione u razgovoru za
"Večer".
BRUXELLES - Zamjenik belgijskog premijera Patrick Dewal izjavio je
u subotu da bi i njegova zemlja trebala usvojiti zakon o zabrani
isticanja vjerskih simbola na sudovima, u školama i javnim
ustanovama te podržao sličan zakon koji se priprema u Francuskoj.
Taj francuski zakon, o kojem će se sljedećeg mjeseca raspravljati u
parlamentu, već je izazvao brojne kontroverze i gnjev među
muslimanskom zajednicom u Francuskoj, posebice u dijelu koji se
odnosi na zabranu nošenja feredži u školama."I mi bismo trebali
učiniti isto. Vlada mora biti neutralna u svim okolnostima. To
znači da nema vjerskih simbola ili feredži u školama, na sudovima, u
državnoj administraciji, policiji..itd", rekao je Dewel,
belgijski vicepremijer i ministar unutarnjih poslova. Takav bi
potez predstavljao rizik za razbuktavanje etničkih napetosti u
Belgiji, zemlji u kojoj također živi velika imigrantska
zajednica.
KABUL - Aktualni afganistanski predsjednik Hamid Karzai najavio je
u subotu da će se kandidirati na predsjedničkim izborima ovoga
lipnja. Afganistanska velika skupština (loja džirga) prošloga je
tjedna usvojila ustav koji omogućuje održavanje prvih općih izbora
u povijesti te zemlje. "Naravno da sam kandidat", izjavio je Karzai
novinarima upitan namjerava li se natjecati na predsjedničkim
izborima. "Ako me narod želi, glasovat će za mene, a ako ne, odbit će
me", dodao je. Karzai je rekao da namjerava organizirati izbore
unatoč upozorenjima međunarodne zajednice i Ujedinjenih naroda da
bi se oni mogli održati u nesigurnim prilikama. Afganistanski
predsjednik je istaknuo da ga nasilje neće odvratiti od nastojanja
da obnovi i ujedini Afganistan, opustošen dugogodišnjom ruskom
invazijom, građanskim ratom i talibanskom vladavinom.
NAIROBI - Kenijsko ministarstvo obrazovanja i najveće tamošnje
sirotište za djecu zaraženu virusom HIV-a postigli su sporazum
prema kojem će ta djeca moći pohađati javne škole, objavljeno je u
subotu. Kenijske osnovne škole će tako u prvo vrijeme primiti 72
djece iz Doma Nyumbani, najvećeg i najstarijeg kenijskog sirotišta
za djecu zaraženu HIV-om. "Ovaj sporazum je pobjeda života, slobode
i pravde nad predrasudama, stigmama i strahom", izjavio je
predstavnik sirotišta. Početkom ove godine nekoliko škola u
Nairobiju odbilo je upisati djecu iz Nyumbanija jer su HIV
pozitivna. Spor je riješen nakon što je sirotište zaprijetilo
sudskom tužbom jer tamošnji zakon jamči slobodno osnovno
školovanje za svu djecu bez iznimke.
NIKOZIJA - Ciparski vojni zapovjednici osramoćeni su u tamošnjoj
javnosti nakon što su u petak na odlagalištu smeća pronađeni
povjerljivi vojni dokumenti. Vlasti su pokrenule istragu kako su se
vojni planovi našli na smetlištu, gdje ih je u petak otkrio vozač
kamiona, a potom se potrudio i izvijestiti državnu televiziju.
Lokalni mediji prenose da su u dokumentima sadržane mnoge
pojedinosti, od tehničkih podataka o mjestima za lansiranje
raketa, do slabih točaka u zidovima stražarskih postaja
postavljenih uzduž dobro čuvane linije razdvajanja na tome otoku.
Vojni dužnosnici pokušali su ublažiti incident. "Dokumenti nisu
tako važni", rekao je ministar obrane Kulis Mavronikolas. No, čini
se predsjednik Tasos Papandopulos ne dijeli to mišljenje. "To je
žalosno, ako je istinito", rekao je ciparski predsjednik. Cipar je
podijeljen nakon turske invazije 1974. godine, koja je uslijedila
poslije državnog udara ciparskih Grka, a vlasti su otada pridavale
veliku pozornost zaštiti državnih tajni.
(Hina) dj dj