ZAGREB, 9. siječnja 2004. (Hina) - Obećanjem da će 30. lipnja predati političku vlast u Iraku Iračanima, Washington je poslao korisnu poruku da želi smanjiti svoj utjecaj u toj zemlji i primorao Iračane da rade na ustavnom ustroju i
izbornom sustavu, ocjenjuje New York Times ali i upozorava da su time i "otvorena vrata radikalnim snagama koje se u nestabilnim stanjima i u kratkim rokovima često pokazuju najbolje organiziranima i s najjasnijim planovima".
omacija
ZAGREB, 9. siječnja 2004. (Hina) - Obećanjem da će 30. lipnja predati
političku vlast u Iraku Iračanima, Washington je poslao korisnu poruku
da želi smanjiti svoj utjecaj u toj zemlji i primorao Iračane da rade
na ustavnom ustroju i izbornom sustavu, ocjenjuje New York Times ali i
upozorava da su time i "otvorena vrata radikalnim snagama koje se u
nestabilnim stanjima i u kratkim rokovima često pokazuju najbolje
organiziranima i s najjasnijim planovima".#L#
Ključni izazov u Iraku predstavlja utvrđivanje opsega kurdske vlasti i
neovisnosti, ističe list. Kurdi od 1991. godine žive u autonomnoj
regiji na sjeveru Iraka, a "neki su se nadali da će se, nakon
svrgavanja režima Sadama Huseina, Kurdi odreći autonomije kako bi
ublažili zabrinutost drugih skupina u Iraku i iračkih susjeda", piše
list. "Taj bi zaokret bilo teško izvesti i u najboljim okolnostima.
Skraćeni rok čini ga neizvedivim. Kurdi sanjaju o odvojenoj državi.
Zadržavanje autonomije njihov je najmanji zahtjev", piše list.
To bi trebalo prihvatiti ali pod određenim uvjetima, nastavlja list i
napominje kako Kurdi naftna polja u Kirkuku smatraju svojima. No ta
polja nisu njihova već su dio nacionalne baštine te osnovni zakoni
koji trebaju biti doneseni krajem veljače moraju razjasniti da će
nafta biti pod saveznim nadzorom pri čemu će Kurdi imati svoj udio,
piše list te dodaje i kako bi 50.000 kurdskih vojnika trebalo postati
ogrankom iračke vojske pod federalnim zapovjedništvom, a prava drugih
manjina koje žive među Kurdima trebaju zakonom zaštiti i savezne i
regionalne vlasti.
"Kako bi se mogla prihvatiti kurdska autonomija a da se pri tome ne
potakne separatizam šijita koji čine 60 posto stanovništva zemlje?
Jedna od mogućnosti da se zacrta uspostava pokrajinskih vlada u svakoj
od postojećih 18 iračkih pokrajina. Pokrajinama bi se moglo dopustiti
da se spajaju. Tri kurdska područja bi to nedvojbeno učinila. I drugi
bi to mogli učiniti, no kako je njihovo stanovništvo izmiješanije to
bi davalo prednost zemljopisnoj autonomiji pred čisto etničkom", piše
list.
Bushova administracija na umu treba imati pouke prethodnih nastojanja
u izgradnji državnih sustava jer je malo vjerojatno da će se sustavi
uspostavljeni u početku izgradnje država kasnije drastično mijenjati,
piše list i ističe kako je to razlog da se na 30. lipnja više gleda na
kao na rok za određivanje smjera nego krajnji rok. "Ekstremistima se
ne smije dopustiti da određuju raspored", zaključuje se u uvodniku
lista.
(Hina) akoz