ZAGREB, 9. siječnja (Hina) -WASHINGTON - Nova hrvatska Vlada treba staviti povratak izbjeglih Srba i pitanje odgovornosti za ratne zločine na vrh popisa svojih političkih prioriteta, priopćila je u četvrtak američka organizacija za
zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW). "Ključna pitanja ljudskih prava koja određuju put Hrvatske prema Europi su povratak izbjeglica i rješavanje odgovornosti za ratne zločine", rekla je Rachel Denber, vršitelj dužnosti direktora HRW-ova Odjela za Središnju Aziju i Europu. Ustvrdivši kako "postoji prilična zabrinutost" oko vjerodostojnosti nove HDZ-ove vlade glede ljudskih prava Denber je rekla kako ona to može popraviti punim poštivanjem standarda EU-a na ta dva područja. Ta organizacija sa sjedištem u New Yorku, ocjenjuje pozitivnim što je premijer Ivo Sanader opetovano pozivao izbjegle Srbe da se vrate u Hrvatsku i obećao pomoć u tom procesu.LJUBLJANA - Glavna tema prvog službenog sastanka hrvatskih i slovenskih dužnosnika, odnosno najavljenog susreta dvojice šefova diplomacija Dimitrija Rupela i Miomira Žužula, trebalo bi biti pitanje bilateralnog ugovora o granici, piše u broju od petka vodeći slovenski dnevnik "Delo". Slovenski list pritom iznosi tezu da bi Rupel morao ustrajati na rješenjima iz "parafiranog sporazuma
ZAGREB, 9. siječnja (Hina) -
WASHINGTON - Nova hrvatska Vlada treba staviti povratak izbjeglih
Srba i pitanje odgovornosti za ratne zločine na vrh popisa svojih
političkih prioriteta, priopćila je u četvrtak američka
organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW).
"Ključna pitanja ljudskih prava koja određuju put Hrvatske prema
Europi su povratak izbjeglica i rješavanje odgovornosti za ratne
zločine", rekla je Rachel Denber, vršitelj dužnosti direktora HRW-
ova Odjela za Središnju Aziju i Europu. Ustvrdivši kako "postoji
prilična zabrinutost" oko vjerodostojnosti nove HDZ-ove vlade
glede ljudskih prava Denber je rekla kako ona to može popraviti
punim poštivanjem standarda EU-a na ta dva područja. Ta
organizacija sa sjedištem u New Yorku, ocjenjuje pozitivnim što je
premijer Ivo Sanader opetovano pozivao izbjegle Srbe da se vrate u
Hrvatsku i obećao pomoć u tom procesu.
LJUBLJANA - Glavna tema prvog službenog sastanka hrvatskih i
slovenskih dužnosnika, odnosno najavljenog susreta dvojice šefova
diplomacija Dimitrija Rupela i Miomira Žužula, trebalo bi biti
pitanje bilateralnog ugovora o granici, piše u broju od petka
vodeći slovenski dnevnik "Delo". Slovenski list pritom iznosi tezu
da bi Rupel morao ustrajati na rješenjima iz "parafiranog sporazuma
Drnovšek-Račan" iz 2001. godine. "Za Zagreb bi novi početak
pregovora o granici bio najpovoljniji jer je hrvatska javnost
uvjerena da je sporazum Drnovšek-Račan bio u suprotnosti s njezinim
nacionalnim interesima, a po takvoj bi logici svako novo rješenje
trebalo biti povoljnije za Hrvatsku, a nepovoljnije za Sloveniju",
piše Delo. No, Slovenija nema mnogo manevarskog prostora i za nju bi
novi pregovori bili uspješni samo ukoliko kapitalizira prednosti
svog bitno boljeg međunarodnog položaja", piše u svojoj ocjeni
dopisnik "Dela" iz Zagreba Peter Žerjavič. Inače, Dimitrij Rupel će
u petak održati konferenciju za novinare i vjeruje se da će tom
prigodom dati i procjene u povodu skorašnjeg sastanka s hrvatskim
ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom.
ZAGREB - Hrvatska će uskoro poduzeti konkretne mjere kako bi svoje
sudstvo učinila vjerodostojnijim i učinkovitijim, izjavila je u
četvrtak u razgovoru za Reuters nova hrvatska ministrica pravosuđa
Vesna Škare-Ožbolt. "Reforma sudstva je glavno pitanje, neophodno
za ispunjenje kriterija Europske unije, privlačenje stranog
ulaganja i porast povjerenja naših vlastitih građana u pravni
sustav države", rekla je Škare-Ožbolt. Objasnila je da je sudstvo
opterećeno s 1,5 milijuna neriješenih slučajeva od kojih su neki
stari i 20 godina. Tim su problemom posebice opterećeni trgovački
sudovi, što direktno utječe na odluke o ulaganju, dodala je.
Odgovarajući na pitanje o Haškom sudu (ICTY), Škare-Ožbolt je rekla
da on polako gubi političku dimenziju. Izrazila je očekivanje u
dobru suradnju sa Sudom. "Haški sud u narodu nije više neki veliki
problem. Želimo da ICTY postane pravno a ne političko pitanje, i
želimo apsolutno dobru i korektnu suradnju", rekla je Škare-
Ožbolt.
BEOGRAD - Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji (HOPS)
prosvjedovao je u četvrtak zbog "radikalizacije" odnosa prema
manjinama u Srbiji, a posebice hrvatskoj. HOPS u priopćenju navodi
da je u Subotici na Badnju večer srušena bista Matije Gupca pred
istoimenom školom, a da su prije toga u Novom Sadu "masovno
skrnavljena katolička groblja". "Ovakve poruke hrvatskoj manjini u
Srbiji štete i procesu normalizacije srpske manjine u Hrvatskoj,
čiji se položaj znatno poboljšao", navodi se u priopćenju. Dodaje
se da su izvanredni parlamentarni izbori "ogolili realnu sliku
Srbije i atmosferu u društvu koju karakterizira izražen trend
samoizolacije".
BEOGRAD - Predstavnici izbjegličkih udruga hrvatskih Srba u SCG
ocijenili su u četvrtak da su najave nove hrvatske Vlade da će
poboljšati položaj srpske manjine u Hrvatskoj "dobar politički
potez, ali zasad samo deklarativni čin". Predsjednik
Dokumentacijsko-informacijskog centra "Veritas" Savo Štrbac
izjavio je agenciji Beta da su obećanja novog hrvatskog premijera
Ive Sanadera o poboljšanju statusa Srba u Hrvatskoj "više
marketinška gesta mudrog političara, nego izraz istinske želje"
premijera i njegove stranke da se angažiraju na rješavanju tih
problema. Predsjednik Udruženja za pomoć izbjeglicama i
prognanicima u SCG Milorad Muratović rekao je Beti da izjave novog
hrvatskog premijera nagovješćuju novu orijentaciju" hrvatske
Vlade prema problemima izbjeglih i srpske nacionalne manjine u
Hrvatskoj, dodajući da je dobro što su, prvi puta nakon ratnih
sukoba u bivšoj SFRJ, službeni predstavnici hrvatske vlasti
posjetili predstavnike Srba i drugih manjina u Hrvatskoj. "Ali ne
treba zaboraviti 190 tisuća izbjeglih iz Hrvatske u Srbiji koji
nisu riješili nijedan svoj problem, niti više od 60 tisuća
stambenih jedinica u Hrvatskoj koje nisu vraćene Srbima", rekao je
Muratović, dodajući da bi hrvatske vlasti Srbima trebale najprije
vratiti privatnu imovinu, stanarska prava, te osigurati naknadu za
uništenu imovinu izbjeglih.
WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush odlikovao je
načelnika Glavnog stožera OSRH generala Josipa Lucića visokim
odličjem, Legijom za zasluge, za reformu Hrvatske vojske na putu
prema NATO-u, doprinos u borbi protiv globalnog terorizma,
posebice u Afganistanu, te za konstruktivne odnose hrvatske i
američke vojske, objavljeno je u četvrtak. Generalu Luciću, koji
boravi u sedmodnevnom službenom posjetu Sjedinjenim Državama,
odličje je u četvrtak uručio zapovjednik združenog stožera
američkih oružanih snaga general Richard Myers prigodom svečanog
dočeka u Fort Myeru, u predgrađu Washingtona. U obrazloženju
priznanja navodi se da je generala Lucić dao značajan doprinos
reformi i reorganizaciji HV-a uz istodobno "održavanje trajnih i
konstruktivnih odnosa između oružanih snaga Hrvatske i Sjedinjenih
Država". Obrazloženje navodi da su pod Lucićevim vodstvom hrvatske
oružane snage značajno pridonijele borbi protiv globalnog
terorizma u okviru operacije Trajna sloboda.
BEOGRAD - Čelnici stranaka demokratskog bloka koje su ušle u novi
saziv srbijanskog parlamenta održat će u subotu, 10. siječnja,
zajednički sastanak o formiranju buduće srbijanske vlade, izjavio
je u četvrtak novinarima zamjenik predsjednika Demokratske stranke
(DS) i aktualni srbijanski premijer Zoran Živković. Međutim, još
nije jasno da li će vlada biti manjinska ili će u nju, osim
Demokratske stranke Srbije (DSS) Vojislava Koštunice, G17 Plus
Miroljuba Labusa, te koalicije Srpskog pokreta obnove Vuka
Draškovića i Nove Srbije Velimira Ilića, ući i DS, s obzirom na
Živkovićevu izjavu da je ta stranka "i dalje bliža varijanti da ne
uđe u vladu, ali da podrži vladu ostale četiri stranke demokratskog
bloka".
LONDON - Velika Britanija je u četvrtak objavila listu zračnih
kompanija kojima, navodeći sigurnosne razloge, zabranjuje ulazak u
svoj zračni prostor. Britanski ministar prometa Tony McNulty je
priopćio da je Britanija na spomenutu listu stavila zračne
kompanije iz Ekvatorijalne Gvineje, Gambije, Liberije i
Tadžikistana. Svoj je zračni prostor zatvorila i za kompaniju
Central Air Express iz DR Konga. Zbog ostalih razloga, od tehničkih
problema do neplaćanja pristojbi i neprimjerene imigracijske
kontrole, u zračni prostor Velike Britanije neće više smjeti ući
zrakoplovi Cameroon Airlinesa, Albanian Airlinesa te Star Aira i
Air Universala iz Sijera Leonea.
BRUXELLES - Luksemburški zračni prijevoznik Luxair u četvrtak je
objavio da je zbog zrakoplovne nesreće u studenom 2002., kada je
poginulo 20 ljudi, otpustio pilota i četiri viša dužnosnika
kompanije. U službenoj istrazi o nesreći, u kojoj su preživjele
samo dvije osobe, zaključeno je da posada nije bila spremna
prizemljiti zrakoplov. Pilot je tada pretrpio teške ali ne i po
život opasne ozljede. Luxair u priopćenju navodi da je odluku o
otpuštanju donio kako bi se "u svakom trenutku mogla jamčiti
maksimalna sigurnost" letova.
LE HAVRE - Carinici u francuskom Le Havreu zaplijenili su oko sedam
tona krijumčarenih cigareta pristiglih u iz Egipta, objavili su u
četvrtak francuski carinici. Radilo se o cigaretama marke
Sovereign i Dorchester, čija je vrijednost procjenjena na 1,75
milijuna eura, a vjerojatno su proizvedene u jugoistočnoj Aziji.
Čini se da su bile namijenjene britanskom tržištu. Uhićeni su i
zadržani po jedan Poljak i Britanac. Zaplijena cigareta u Le Havreu
gotovo je redovita pojava. Tamošnji su carinici samo prošle godine
zaplijenili 32 tone krijumčarenih cigareta namijenjenih Velikoj
Britaniji gdje su porezi jako visoki, a time je i prodaja
krijumčarene robe isplativa.
(Hina) nz/dj nz