ZAGREB, 7. siječnja 2004. (Hina) - Krajem prošle godine Hrvati Gradišća, najistočnije austrijske regije, dobili su svoju gramatiku, piše Sueddeutsche Zeitung u srijedu i ističe kako su Hrvati najveća narodnosna skupina u Austriji koja
ne govori njemačkim jezikom, u vezi koje ima najmanje problema a u javnom životu Austrije ima začudno važnu ulogu.
ZAGREB, 7. siječnja 2004. (Hina) - Krajem prošle godine Hrvati
Gradišća, najistočnije austrijske regije, dobili su svoju gramatiku,
piše Sueddeutsche Zeitung u srijedu i ističe kako su Hrvati najveća
narodnosna skupina u Austriji koja ne govori njemačkim jezikom, u vezi
koje ima najmanje problema a u javnom životu Austrije ima začudno
važnu ulogu. #L#
"Stvar s gramatikom ima i drugi, za neke ponosne predstavnike
narodnosne skupine neugodan aspekt. Nacionalistički nastrojeni
'matični' Hrvati otkrili su Gradišće kao plemenitu škrinju hrvatske
kulture, kao Arkadiju nekrivotvorenog jezika. Još prije nekih 500
godina ti su se jezični otoci stvorili doseljavanjem, u izolaciji nisu
podlijegali promjenama i osuvremenjivanju velikog hrvatskog jezičnog
prostora. Jezični higijeničari u Zagrebu ljute se što je njihov
domovinski idiom 'onečišćen' ne samo srpskim jezikom. Još gore: da je
jedan dio suvremenog hrvatskog jezičnog blaga 'prošaran' turskim
utjecajima. Po njima se samo u Gradišću kao u jezičnom Edenskom vrtu
očuvao pravi hrvatski koji bi ponovno trebalo uvesti u domovini", piše
Sueddeutsche Zeitung. "Bi li ta gospoda rado čula kako stoji stvar s
prahrvatskom tamburicom?" pita list i napominje kako je obitelj koja u
Grdaišću svira žičane instrumente, potrebne za tradiciju pjesama i
plesova, "osmanskog porijekla".
(Hina) rpet akoz