ZAGREB, 7. siječnja 2004. (Hina) - Rasim Delić, bivši zapovjednik Armije BiH, i sadašnji savjetnik člana Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića za vojna pitanja, u interviewu za banjalučke Nezavisne Novine, najavljuje kako funkciju
ministra obrane BiH najvjerojatnije neće prihvatiti, ali ističe da razlog tome nije eventualna optužnica Haaškog suda.
ZAGREB, 7. siječnja 2004. (Hina) - Rasim Delić, bivši zapovjednik
Armije BiH, i sadašnji savjetnik člana Predsjedništva BiH Sulejmana
Tihića za vojna pitanja, u interviewu za banjalučke Nezavisne Novine,
najavljuje kako funkciju ministra obrane BiH najvjerojatnije neće
prihvatiti, ali ističe da razlog tome nije eventualna optužnica
Haaškog suda. #L#
"Uvijek sam te ponude odbijao. Smatram da sam u vojnoj karijeri
postigao maksimum i nisam imao, niti danas imam, ambicija da budem
ministar obrane", objasnio je Delić svoje odbijanje funkcije ministra
obrane. "Tu funkciju nikad ne bih prihvatio samo zbog ambicija, jer ih
i nemam u ovom smislu. Ali, ukoliko bi me netko uvjerio da tu funkciju
moram preuzeti zbog dobrobiti ove zemlje, razmislio bih o tome. Kad je
riječ o Haaškom sudu, nikad se nisam bojao niti se sad bojim bilo
kakvih optužnica", odgovorio je Delić na pitanje je li bojazan da bi
Haaški sud mogao protiv njega podignuti optužnicu razlog radi kojeg ne
želi biti ministar obrane.
Delić ističe i kako bi umjesto optužnice Haškog tribunala trebao
dobiti priznanje za doprinos zaštiti civilnog stanovništva u ratu, a
na pitanje kako komentira najave sekretarijata vlade RS za suradnju sa
Haaškim sudom da posjeduje dovoljno dokaza za podizanje optužnice
protiv njega, pri čemu se spominje zapovijed o neselektivnom
granatiranju Doboja i Modriče, Delić odgovara kako je takvu izjavu
"mogao dati samo čovjek koji je potpuno nepismen kada je o vojsci
riječ".
Na pitanje je li u sukobu generalom Atifom Dudakovićem, zapovjednikom
Zajedničke komande Vojske FBiH, Delić odgovara: "Nisam, niti je među
nama bilo kada bilo sukoba. On je mene naslijedio i s moje strane nema
nikakvih antagonizama". "Kada je riječ o Dudakoviću, postoje norme.
Svi mi moramo razmišljati o tome koliko vremena trebamo ostati. Dakle,
postoje norme, odnosno prirodna granica kada čovjek treba otići.
Recimo, skoro svugdje u svijetu takve funkcije se obnašaju od dvije do
četiri godine. Svatko od nas koji smo bili i koji će biti nakon
Dudakovića treba razmišljati kada je vrijeme da ode, jer je to priroda
stvari", dodao je Delić.
Na ponovljeno pitanje Nezavisnih Novina znači li to da general Atif
Dudaković treba otići, Delić kaže: "To je odluka onih koji odlučuju o
tome, odnosno, u ovom slučaju, Predsjedništva BiH. U ovom trenutku
stvorene su pretpostavke za prijevremeno umirovljenje, kao što je to u
Vojsci FBiH bilo 2000. godine".
(Hina) nper akoz