ZAGREB, 6. siječnja (Hina) - Aktualni problemi stanja u robnim zalihama, koja je pokrenula nova hrvatska Vlada, pobudili su i zanimanje o zakonskim rješenjima te materije - počevši od toga što se sve smatra robnim zalihama, kako se
popunjavaju, gdje se drže, tko i kako njima upravlja.
ZAGREB, 6. siječnja (Hina) - Aktualni problemi stanja u robnim
zalihama, koja je pokrenula nova hrvatska Vlada, pobudili su i
zanimanje o zakonskim rješenjima te materije - počevši od toga što
se sve smatra robnim zalihama, kako se popunjavaju, gdje se drže,
tko i kako njima upravlja.#L#
Zakon o strateškim robnim zalihama, koji je hrvatski Sabor donio
11. srpnja 2002, propisao je 88 proizvoda svrstanih u 12
prehrambenih te 11 neprehrambenih kategorija koji mogu činiti
strateške robne zalihe, pri čemu je specificiran i način njihova
osiguranja - u novcu ili u robi. Dio robnih zaliha, naime, ne stvara
se u robi, već se za potrebe njihove nabave osiguravaju novčana
sredstva.
Strateške robne zalihe, stoji u zakonu, stvaraju se za osiguranje
osnovne opskrbe u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti
neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske, te
za slučaj velikih prirodnih nepogoda i katastrofa. Mogu se
koristiti i za upućivanje žurne pomoći drugim državama u slučaju
katastrofa, humanitarne pomoći, te sudjelovanja snaga RH u
mirovnim i humanitarnim operacijama u inozemstvu. Tako se i pitanje
zaliha aktualiziralo kada je Vlada premijera Ive Sanadera,
namjeravajući poslati pomoć potresom pogođenom Iranu, utvrdila da
pojedinih roba sa popisa nedostaje.
Robne zalihe čine osnovni proizvodi koji su nužno potrebni za život
ljudi, naftni derivati te materijali i sirovine potrebni za
proizvodnju značajnu za obranu zemlje i zbrinjavanje stanovništva
u slučaju velikih prirodnih nepogoda ili katastrofa.
Popis roba koje mogu činiti robne zalihe sastavni je dio Zakona o
strateškim robnim zalihama, a sadrži ukupno 88 proizvoda svrstanih
u kategorije - žitarice i njihove prerađevine, meso i mesne
konzerve, mlijeko i mliječne prerađevine, biljne i životinjske
masnoće, zaslađivači, sol i začini, konzervirano povrće, voćna
marmelada, kava, koncentrati juhe, jaja, ostalo, naftni derivati,
antifriz, građevinski materijali, bijeli lim, proizvodi od
plastičnih masa, papir i karton, duhanski proizvodi, akumulatori i
elektroliti, vozila, agregati i pumpe, oprema i roba za opskrbu,
smještaj i zdravstveno zbrinjavanje stanovništva te sredstva za
asanaciju.
Popis roba nema količinskih odrednica (to se utvrđuje bilancom i
godišnjim programom), a predviđa se da se dio zaliha ne stvara u
robi, već se za potrebe njihove nabave osiguravaju novčana
sredstva. Riječ je o robama koja se u slučaju potrebe može u kratkom
roku kupiti od proizvođača ili iz trgovačke mreže kao i o lako
pokvarljivoj robi.
Tako je iz popisa razvidno da se dio prehrambenih proizvoda
osigurava u cijelosti ili u robama ili u novcu, a jedino se mlijeko u
prahu osigurava i dijelom u robi i dijelom u novcu (50 naprama 50
posto). U robi se pak u zalihama moraju osigurati pšenica, kukuruz,
meso, mesne i riblje konzerve, šećer, kuhinjska sol i cjelodnevni
suhi obroci, dok se u novcu osiguravaju robe kao što su npr. riža i
tjestenina, sirevi, mlijeko, masti, med, začini, juhe, jaja, kava,
voćne marmelade, konzerviranio povrće, dječja voćna i dječja
mliječna hrana.
Kod neprehramenih roba u omjeru 50 posto u novcu, a 50 posto u robama
osiguravaju se jastuci, jastučnice, deke i plahte, kompleti za jelo
i piće te sredstva za dezinfekciju vode i prostora, sredstva za
dezinsekciju, odnosno deratizaciju.
Naftni derivati i antifriz isključivo se osiguravaju u robi, kao i
vozila, agregati i pumpe (npr. reanimobil, plovila, višenamjenske
cisterne, i sl.), a u robi se uglavnom osiguravaju i roba za
opskrbu, smještaj i zdravstveno zbrinjavanje (dok se već navedene
robe kao što su jastuci, deke i sl. trebaju osigurati pola u robi,
pola u novcu).
Isključivo u novcu se osigurava potreba za građevinskim
materijalom, proizvodima od plastičnih masa, proizvodima od papira
i kartona, duhanskim proizvodima, higijensko-kozmetičkim
proizvodima, kao što su pelene, deterdženti, higijenski ulošci i
sl.
Zakonom je određeno da robnim zalihama upravlja Vlada koja jednom
godišnje izvješćuje Saboru o njihovom stanju i upravljanju.
Vlada donosi i Bilancu i Godišnji program robnih zaliha. U Bilanci
se određuje vrsta, naziv i količine robe, te osnovni teritorijalni
razmještaj robnih zaliha, koji je pak državna tajna. Godišnjim
programom, uz ostalo, određuje se robe koje se nabavljaju i
obnavljaju, količine pojedinih vrsta roba koje moraju biti stalno
na raspolaganju, dio robnih zaliha koje se ne stvaraju u robi već se
za nabavu osiguravaju novčana sredstva.
Upravne, stručne i gospodarske poslove u poslovanju s robnim
zalihama obavlja Državno ravnateljstvo za robne zalihe, a nadzor
obavlja Savjet za robne zalihe kojega imenuje Sabor.
Sredstva za stvaranje, uporabu i obnavljanje zaliha osiguravaju se
u državnom proračunu, od zakupnine skladišta i najma opreme robnih
zaliha te od viška prihoda ostvarenog iz poslovanja robnim zalihama
prethodnih godina.
(Hina) duk/db bn