ZAGREB, 5. siječnja 2004. (Hina) - Uspjeh Šešeljevih radikala na izborima u Srbiji "treba sagledati kroz kontekst parlamentarnih izbora u državama šire regije", a pri tom ne treba polaziti od "najcrnjih prognoza" kako će se izborna
pobjeda ultranacionalista u Srbiji i Crnoj Gori odraziti negativno na stabilnost u regiji, što je zaključila većina zapadnih analitičara, piše komentator banjalučkih Nezavisnih novina.
ri
ZAGREB, 5. siječnja 2004. (Hina) - Uspjeh Šešeljevih radikala na
izborima u Srbiji "treba sagledati kroz kontekst parlamentarnih izbora
u državama šire regije", a pri tom ne treba polaziti od "najcrnjih
prognoza" kako će se izborna pobjeda ultranacionalista u Srbiji i
Crnoj Gori odraziti negativno na stabilnost u regiji, što je
zaključila većina zapadnih analitičara, piše komentator banjalučkih
Nezavisnih novina.#L#
Raščlambe i komentari stranih analitičara slično su intonirane, poput
onih iz britanskoga Guardiana koji kažu da bi "sudbonosni izbori mogli
uvesti Srbiju u razdoblje akutne nestabilnosti s lančanim učinkom u
cijeloj balkanskoj regiji", primjećuje komentator. Pobjeda radikala
možda će i ojačat, kako piše "Guardian", protusrpske stavove kosovskih
Albanaca i potaknuti crnogorsku vladu na raskid državne zajednice, te
povećati nestabilnost u Bosni i Hercegovini i ojačati "protusrpske
nacionaliste" koji su se upravo vratili na vlast u Hrvatskoj, ali,
unatoč izjava Šešeljeva zamjenika Tomislava Nikolića kako njegova
stranka nije odustala od stvaranja velike Srbije, do nekih
radikalnijih poteza u smislu novoga prekrajanja granica bilo koje od
spomenutih država u narednom razdoblju neće doći", smatra komentator.
"Jednostavno, drugačiji je odnos snaga na političkoj i vojnoj razini,
tako da bi takav ishod za SCG bio pogubniji nego prilikom prijašnjega
sličnog pokušaja. Izbori u Srbiji i Crnoj Gori, odnosno pobjeda
nacionalista, slično kao i hrvatski zaokret udesno od prije mjesec
dana, te prošlogodišnji bosanskohercegovački povratak na nacionalni
trolist HDZ-SDS-SDA, ukazuje na to da nacionalno pitanje u tim
državama nije do kraja riješeno i da se međunarodna zajednica ozbiljno
treba pozabaviti tim pitanjem bez obzira koliko retrogradno u 21.
stoljeću bilo njegovo potezanje. Uostalom, isto je (neriješeno)
pitanje početkom devedesetih dovelo do rata u spomenutim državama,
tako da se međunarodna zajednica ne smije više olakotno postavljati
prema njemu, jer, očito je, balkanski narodi ne mogu preći preko
njega", zaključuje se u komentaru.
(Hina) nper akoz