ZAGREB, 5. siječnja (Hina) - Tragovi kulta Asklepija (Eskulapa), starogrčkog, kasnije starorimskog boga liječništva, mogu se i danas pronaći na dubrovačkom području, pa tako, naravno, i u samom Dubrovniku.
ZAGREB, 5. siječnja (Hina) - Tragovi kulta Asklepija (Eskulapa),
starogrčkog, kasnije starorimskog boga liječništva, mogu se i
danas pronaći na dubrovačkom području, pa tako, naravno, i u samom
Dubrovniku. #L#
Asklepije se prema mitu rodio u XII. stoljeću prije Krista u
Epidauru na obali Argolide, a bio je prvi pravi liječnik. Bjaše sin
Apolonov, te, među ostalim, otac Higijeje - boginje higijene, i
Panakeje, boginje terapije. Asklepiju su bili posvećeni brojni
hramovi - asklepioni. Kult mu se proširio kasnije na područje Rima
gdje je nazivan Eskulapom, stoji u ogledu dr. Vladimira Dugačkog u
'Liječničkim Novinama'. Znamenje mu je bilo zmija ovijena oko štapa
što je i danas simbol medicine.
Jedna od grčkih kolonija koja je slavila Asklepija bila je već u IV.
stokljeću p.n.e. Epidaur (današnji Cavtat) koja je i dobila ime po
Asklepijevu rodnom gradu. Među ostalim, na brdu Snježnici kod
Cavtata nalazi se pećina Šipun, u narodu poznata kao Eskulapova
špilja. Dubrovački kulturni povjesnik F. M. Appendini dao je na
ulazu u špilju uklesati natpis: Pećinski stan zmaja Eskulapova,
1801.
U samom gradu Dubrovniku na najjužnijem kapitelu trijema Kneževa
dvora nalazi se Asklepijev (Eskulapov) lik. Na stupu s Eskulapovim
kapitelom nalaze se latinski stihovi u heksametru posvećeni
Eskulapu humaniste Ciraca d'Ancona, a koje je prepjevao povjesnik
medicine Vladimir Bazala.
(Hina) ld ld