ZAGREB, 3. siječnja (Hina) - Poznato je da novac nije dovoljan za uspjeh na izborima, a hrvatski umirovljenici dokazali su da je on moguć gotovo bez uložene kune i uz izostanak medijske potpore.
ZAGREB, 3. siječnja (Hina) - Poznato je da novac nije dovoljan za
uspjeh na izborima, a hrvatski umirovljenici dokazali su da je on
moguć gotovo bez uložene kune i uz izostanak medijske potpore.#L#
Hrvatska stranka umirovljenika (HSU), najveće iznenađenje izbora
održanih 23. studenoga, osvojila je tri mandata u parlamentu a da
nije platila ni jednu televizijsku promidžbenu poruku.
I ne samo to. O aktivnostima te stranke HTV nije izvijestio ni u
jednoj informativnoj emisiji, stoji u izvješću Hrvatskog
helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) o rezultatima
istraživanja "Mediji i izbori 2003".
Isti slučaj je i s Hrvatskom demokratskom seljačkom strankom (HDSS)
na čijoj je listi u Hrvatski sabor ušao Ivo Lončar. Razlika je u tome
što je Lončar svoju promidžbu imao prilike voditi i zadnje četiri
godine kao saborski zastupnik.
S druge strane, od onih koji nisu ušli u Hrvatski sabor najviše je
potrošila koalicija Hrvatskog bloka (HB) i Hrvatskog istinskog
preporoda (HIP) koja je platila 100 promidžbenih poruka na
televiziji.
Također, HSU i HDSS su u ukupnom broju priloga objavljenih u tisku
četiri puta bili manje zastupljeni od koalicije HB-HIP, koju su
predvodili Ivić Pašalić i Miroslav Tuđman.
Od nezavisnih lista u televizijsku promidžbu su najviše utrošili
povratnik iz SAD-a Boris Mikšić i donedavni SDP-ovac Zdravko Tomac,
ali im to nije i osiguralo ulazak u Hrvatski sabor, stoji u
istraživanju koje je HHO proveo uz potporu Misije OESS-a u
Hrvatskoj.
Istraživanje je obuhvatilo dvije nacionalne televizijske postaje
(HTV i Nova TV), Hrvatski i Obiteljski radio, te šest dnevnih novina
prije i za vrijeme službene izborne promidžbe. U razdoblju koje je
HHO pratio emitirana su 1622 priloga ili više od 32 sata
televizijskog programa.
Pobjednica izbora, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), je na
reklame na HRT-u za kampanje potrošio 5,1 milijun kuna, odnosno 1,6
milijuna kuna više nego što je najavljivala. Socijaldemokratska
partija (SDP), donedavno vladajuća a sada najjača oporbena
stranka, potrošila je dva i pol puta manje - 2,1 milijun kuna.
Najviše vremena na televiziji kupio je HDZ (37 posto), zatim SDP
koji je bio u raznim koalicijama s još tri stranke (16 posto), sa 10
posto slijedi ih Hrvatska narodna stranka, koja je bila u
koalicijama s još dvije stranke, HSS sa 8 posto, koalicija HSLS-a i
DC-a 6 posto i HSP sa 2,7 posto.
I na Novoj TV i na HTV-u najviše tzv. uredničkih priloga odnosilo se
na SDP i njegove koalicijske partnere, a ta je prednost ostvarena
izvještavanjem o radu dužnosnika Vlade. Od 43 priloga emitiranih na
HTV-u o toj koaliciji, 29 je bilo o radu Vlade. Na Novoj TV se u 40 od
78 priloga izvještavalo o radu ministara koalicije.
Na obje televizije najzastupljenije teme bile su ekonomija i
stranačke izborne borbe.
SDP i njegovi koalicijski partneri bili su po broju priloga
najzastupljeniji u programu Hrvatskog i Obiteljskog radija, no po
broju sekundi izravnog govora SDP i HDZ su bili podjednaki.
Helsinški odbor ocjenjuje u izvješću da su dnevni tisak i
nacionalni elektronički mediji uglavnom korektno i neutralno
pratili izbornu promidžbu.
Kampanja na obje televizije izgledala je vrlo pristojno, a u
najvećem broju priloga izvještavalo se neutralno. Izborna je
utakmica bila poštena, no i potpuno neatraktivna zbog pravila o
praćenju izborne promidžbe koja je Sabor propisao za elektroničke
medije s nacionalnom koncesijom. Tih se pravila Nova TV nije
pridržavala, iako je i Državno izborno povjerenstvo dalo mišljenje
da je na to obvezna.
Dnevni je tisak, po ocjeni HHO-a, korektno pratio kampanju. U
vrijeme službene izborne kampanje stranke vladajuće koalicije i
stranke oporbe bile su podjednako prisutne u tisku, no ipak su se po
broju priloga izdvojili HDZ i SDP. Površina tih priloga je pak bila
dvostruko veća u korist HDZ-a.
Glas Slavonije i Večernji list prednjačili su s negativnim
prilozima o sada već bivšoj vladajućoj koaliciji SDP-a, Libre, LS-a
i IDS-a, dok su Novi list, Slobodna Dalmacija i Vjesnik objavili
najviše priloga u kojima je negativno označen HDZ.
Izbori su bili najzastupljenija tema u tisku, a potom slijede
gospodarstvo, međustranački odnosi, unutarnja i vanjska politika,
školstvo, kultura i znanost, dok su gotovo sasvim nestale tzv.
državotvorne teme, te teme o Domovinskom ratu i Haškom sudu.
(Hina) so vl