DNEVNI PREGLED, PETAK, 02. SIJEČNJA 2004.

ZAGREB, 2. siječnja 2004.(Hina) - Regija/Europa ============= Oslobođenje/Sarajevo - Široka ofenziva desnice u Europi i na Balkanu Događaji u Srbiji zbivaju se u okviru široke ofenzive desnice u Europi i njezinom napredovanju na prostorima zapadnog Balkana, piše "Oslobođenje". Nakon pada Alijanse u BiH, poraza Račanove koalicije u Hrvatskoj i prodora nacionalista i ultranacionalista u Srbiji, uvjerljivo zvuči tvrdnja da tranzicijske vlasti na Balkanu samo ljuljaju klatno razočaranja, komentira sarajevski list. Proeuropske stranke u Srbiji mogle su, nakon pada Miloševića, raditi što su htjele, nastavlja list, no one su više snage potrošile na "međusobno obaranje ruku", ponašajući se kao da će vlast zauvijek ostati u njihovim rukama. Nisu donijele preokret u borbi protiv korupcije, ni u ekonomskom razvoju, "i uklopile su Srbiju u balkanski apsurd u kojem svi tvrde da ima kriminala, ali nitko ne kažnjava kriminalce", komentira "Oslobođenje", napominjući da "nestabilnost nije moguće lokalizirati". "Zapad bi trebao priznati neuspjeh svoje politike prema Srbiji", ističe list, tumačeći da je srpski ultranacionalizam previše vezivan uz ime Slobodana Miloševića i njegov režim, a premalo uz svoje povijesne i aktualne korijene". The Guardian/London - Je li Papa zatražio ukidanje UN-a? Zahtjev za uspostavom novog svjetskog poretka koji bi zamijenio sadašnji, nastao nakon Drugog svjetskog rata, predstavlja jednu od najvažnijih diplomatskih inicijativa u dugogodišnjem pontifikatu Ivana Pavla II, bilježi The Guardian. Iako Papa nije ponudio javnosti detaljni plan, "činilo se da njegove riječi očituju želju da UN bude zamijenjen s obzirom da nije uspio blokirati američku primjenu silu u Iraku", ocjenjuje londonski list, dodajući da je Sveti Otac otišao puno dalje od prošlomjesečnih zahtjeva za reformom međunarodnih institucija, "odnoseći se prema UN-u kao da je već dio prošlosti". Uz Papu, misu povodom Svjetskog dana mira koji katolička crkva obilježava 1. siječnja, koncelebrirala su njegova dva najviša međunarodna predstavnika, vatikanski državni tajnik kardinal Angelo Sodano i predsjednik Papinskog vijeća za pravdu i mir kardinal Renato Martino, "koji je prošlog mjeseca razljutio mnoge Amerikabce izražavajući 'sažaljenje' i 'sućut' za uhvaćenog Sadama Huseina", primjećuje The Guardian. Glavnim problemom Vatikan smatra slabljenje pozicije pomno konstruiranog sustava međunarodnog prava koje je Washington ignorirao tijekom svog "rata protiv terora". Papa je priznao da važeći međunarodni propisi ne reguliraju na primjeren način borbu protiv pobunjenika i terorista pa je zatražio nove sporazume i reformu UN-a, "ali jučerašnji zahtjev odnosio se na sveobuhvatnu veću promjenu", ističe londonski list. Viši pripadnici Katoličke crkve Engleske i Valesa složili su se s Papinim komentarima ali su izrazili sumnju da je Ivan Pavao II zapravo htio reći da je UN-ova povijesna uloga završena i da ta organizacija treba biti zamijenjena, prenosi The Guardian. LAT/Los Angeles - Washington bi se trebao zamisliti nad rezultatima izbora u Srbiji Američki predsjednik George Bush objavio je u studenom da Sjedinjene Države predvode "globalnu demokratsku revoluciju" - što učiniti kada radikali zloupotrijebe demokraciju kako bi ostvarili vlastite antidemokratske ciljeve, pita Los Angeles Times. Prijevremeni izbori za srpski parlament, na kojima su nacionalisti dobili najviše glasova, najnoviji su primjer kako je teško stvoriti stabilno demokratsko društvo. "Dok god ultranacionalizam ostaje ozbiljna snaga, međunarodne korporacije bit će suzdržane pri ulaganjima u Srbiju, a mogući ulazak zemlje u EU bit će usporen", upozorava list. Bushova administracija morala bi se zamisliti nad rezultatima u Srbiji, nastavlja LAT, citirajući riječi Fareeda Zakarije, autora bestselera "Budućnost slobode", koji kaže kako "uznemirujuća pojava neliberalne demokracije cvjeta po cijelom svijetu". Zakarija pritom navodi primjer Rusije, gdje je Putin osvojio izbore neustavnim metodama, uključujući manipulaciju tiskom. U Iraku bi većinski Šijti mogli iskoristiti izbore da uspostave autoritarnu vlast a u Saudijskoj Arabiji muslimanski radikali mogli bi posredstvom izbora uspostaviti teokraciju, upozorava list. "Nitko ne može reći Srbima kako da glasuju, ali uspostava djelotvorne demokracije ovisi o stvarima koje se u Americi uzimaju zdravo za gotovo - o opskrbi sudova pravnom literaturom, o pomoći pri razvoju sindikata, o priključivanju škola za Internet. I u Srbiji i u Iraku mukotrpan posao stvaranja demokratskih stranaka, nadgledanja izbora i podučavanja stanovništva zahtijeva strpljenje", zaključuje LAT. Le Monde/Pariz - Francuski predsjednik "zaboravio" Europu u novogodišnjem govoru Novogodišnja čestitka francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca obilovala je novim najavama i optimističnim izjavama u pogledu 2004. godine, piše "Le Monde". Predsjednik je u svom odlučnom i jasnom govoru, u kojemu je gotovo svaka točka bila isplanirana, umanjio postojeće teškoće i zaboravio podjele, ističući zajedničke teme, ističe list. Međutim, postoji nesklad između njegovih obećanja za 2004. i stvarnosti u 2003., ponajprije stoga što je u Predsjednikovu govoru, u času kada svaka nacionalna ambicija mora počivati na viziji svijeta, bilo naglašeno zatvaranje u nacionalne granice, upozorava list. Chirac je istaknuo da francuska nacija mora ponovno "ojačati", dok je Europu spomenuo tek usput, i to kao objektivnu prisilu, a ne kao zajedničku težnju, što je skopčano s izborima u 2004., prenosi list. Iznenađuje također činjenica da je Chirac kao najvažniju zadaću u ovoj godini istaknuo zapošljavanje, pa je tako borba protiv nezaposlenosti sada zamijenila borbu za sigurnost i za reforme, dok o socijalnoj sigurnosti, reformi državne uprave i uštedama u proračunu, koje inače uporno zahtijeva, nije rekao puno, primjećuje list. FR/Frankfurt - Zaštita od terorističkih napada ne smije biti predmet političke manipulacije Njemačka javnost vjerojatno nikada neće saznati jesu li mjere protiv mogućeg terorističkog napada na vojnu bolnicu u Hamburgu bile pretjerane ili sasvim opravdane, konstatira Frankfurter Rundschau (po Deutsche Welle-u). U svakom slučaju, javnost ima pravo minimalno na dvije stvari: na maksimalnu moguću zaštitu od terora i na minimalnu moguću političku instrumentalizaciju opasnosti od terora, upozorava frankfurtski list. Zato javnost postaje sumnjičava kada hamburški pročelnik za sigurnosna pitanja odmah nakon policijske akcije iznosi zahtjev za bržom repatrijacijom kandidata za azil. Sumnja se javlja i kada bavarski ministar unutrašnjih poslova najavljuje pojačane mjere sigurnosti tek kada se pokaže da aktualna upozorenja o mogućem terorističkom napadu predstavljaju sjajan materijal za sukob s vladajućom koalicijom, tumači list, zaključujući da se političke manipulacije moraju izbjeći, kada je u pitanju zaštita od terorističkih napada. SZ/Muenchen - Strah je u Hamburgu donio prevagu terorizmu Nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001. i uzbune koju je izazvala vijest o navodnim planiranim terorističkim napadima na vojnu bolnicu u Hamburgu, i Nijemci su - poput Amerikanaca - suočeni s određenim dilemama koje djeluju na njihove živce, konstatira muenchenski Sueddeutsche Zeitung (po Deutsche Welle-u). Možda su mjere protiv mogućeg atentata na vojnu bolnicu u Hamburgu zaista bile opravdane ali histerija koja ih je pratila prizivala je usporedbe sa SAD-om, upozorava muenchenski list, podsjećajući da se njemačke vlasti obično mirnije nose s opasnošću što je dobra strategija budući da javna eksploatacija prijetnje daleko brže blokira društvo pa mu time nanosi i veću političku štetu. U SAD-u već uviđaju da će strogi uvjeti za izdavanje viza odvesti zemlju u izolaciju - studenti, posjetitelji, poslovni partneri zazirat će od torture koju sa sobom donosi dodjela viza pa se nazire i promjena sustava a Amerika će izgubiti reputaciju otvorene zemlje. Zato bi i zbivanja u Hamburgu trebala biti opomena: "Strag se može premijeti na građane ali to neće spriječiti teror. Naprotiv, ako je cilj terorizma širenje straha i uništavanje slobode, ta je strategija u Hamburgu polučila željeni cilj", zaključuje SZ. TAZ/Berlin - Socijalna prevencija - važna sigurnosno-politička tema u borbi protiv terorizma? Jednog dana islamistički teror stići će i u Europu koja bi svoje pripreme trebala proširiti i izvan sfere obavještajnih službi i kriminalistike, upozorava berlinski Die Tageszeitung. Čelnik Al Qa'ide Abu al-Sarkawi najavio je da bi mogući ciljevi napada mogle biti Njemačka i Francuska pa su uslijedile vježbe za slučaj napada otrovnim plinom i otkazivanje službenih novogodišnjih proslava na otvorenom. Europa postaje nervozna, zaključuje TAZ. Rasprave o preventivi i primjerenim reakcijama na napade ograničene su na suradnju obavještajnih službi, nadzor zračnih luka i američkih institucija dok je socijalno-politička prevencija potpuno zaboravljena, upozorava berlinski list, tumačeći da bi eventualni napad vjerojatno izazvao erupcije rasizma u njemačkom društvu a nitko ne razmišlja o metodama njihova sprečavanja. Nije teško zamisliti ni potonje reakcije zajednica koje bi dijelile etničku pripadnost s napadačima - povlačenje u geta, predviđa TAZ, upozoravajući da bi u tom slučaju ionako popularna dijagnoza o "paralelnim društvima" konačno postala razumljiva svima. Zato bi razmatranja o podređenoj društvenoj poziciji imigrantske djece trebala postati i sigurnosno-političkom temom, upozorava list. AFP/Pariz - Nakon godine reformi njemački kanclear Schroeder sučeljen s novim izazovima Nakon što je 2003. pretvorio u "godinu reforma", socijaldemokratski kancelar Gerhard Schroeder tvrdi da Njemačka mora i dalje ići tim putem, ali bi mu četrnaest izbora planiranih u 2004. mogli otežati zadaću, analizira AFP. Zadovoljan provedbom "najambicioznijeg programa reforma u poslijeratnoj njemačkoj povijesti", kancelar sada obećava da će u 2004. nastaviti strukturne reforme na području mirovinskog sustava, inovacija, školstva, obitelji i federalizma, piše agencija. Velik dio SPD-ova biračkog tijela teško prihvaća reforme kao što je mogućnost lakšeg otpuštanja u malim poduzećima i novi propisi po kojima će nezaposleni morati prihvatiti slabije plaćen posao nego što je utvrđeno kolektivnim ugovorom i na temelju kojih će se socijalna pomoć stopiti s pomoći za dugotrajnu nezaposlenost, dodaje agencija. Ni oporba ni SPD neće u ovoj godini biti spremni da započnu nove nepopularne reforme, prenosi agencija pisanje tjednika "Der Spiegel" koji tvrdi da će 2004. biti "godina razočaranja" i velikih obećanja bez budućnosti. VOA/Washington - Godina 2003. protekla je u znaku američko-europskih nesuglasica Prošla je godina za Europljane protekla u znaku neslaganja sa Sjedinjenim Državama u pitanju rata u Iraku koje je unijelo razdor i među same članice Europske unije, konstatira Glas Amerike u analizi europsko-američkih odnosa. Različita stajališta izbila su na površinu i u vezi s ambicijama da Unija jednog dana preraste u ekonomskog i političkog suparnika Sjedinjenih Država, napominje VOA. "Prije samo godinu dana Europa je bila u zamahu: uvedena je jedinstvena valuta, a postignut je i konačni dogovor o prijemu deset novih zemalja članica u 2004. godini", bilježi postaja, dodajući da su se uskoro počele javljati i poteškoće - "lika složne i vesele europske obitelji narušena je američkim planovima o invaziji Iraka", podsjeća VOA. I dok mnogi Europljani optužuju Sjedinjene Države za unilateralizam, Amerikanci dovode u pitanje europsku spremnost na sučeljavanje s novim opasnostima 21. stoljeća, prenosi postaja. Prema mišljenju povjerenika Europske unije za pravosuđe Antonija Vitorina, među Europljanima i Amerikancima postoji temeljni nesporazum o tome kako stati na put opasnostima, koje su rezultirale iz terorističkih napada od 11. rujna 2001. godine: "Amerikanci misle da mi Europljani podcjenjujemo terorizam i nove opasnosti", napominje Vitorino, dodajući da istodobno "značajan dio europskog društva" smatra da SAD pretjeruje u svojim reakcijama na opasnost od terorizma, dovodeći u pitanje neke od temeljnih vrijednosti vezanih za građanskih prava i sloboda, prenosi postaja Vitorinijeve riječi. Američki stručnjak za transatlantske odnose Jeffrey Gedmin, direktor Instituta Aspen u Berlinu, tvrdi da ekonomski i trgovinski odnosi Sjedinjenih Država i Europe i dalje bilježe uzlazni trend. No, europsko-američko strateško partnerstvo, koje je izgrađeno tijekom Hladnog rata, prolazi kroz promjene, s tim što je SAD više globalno orijentiran budući da je jedina svjetska supersila. Europa nije irelevantna ali u usporedbi s ostalim područjima gubi na značenju, ističe Gedmin u razgovoru za VOA-u. NYT/New York - Gospodin Kucinich ide u Washington Dennis Kuchinich, sudionik u predizbornoj utrci za status predsjedničkog kandidata Demokratske stranke, rano je zaplivao političkim vodama pa je već u dobi od 33 godina istjeran iz ureda gradonačelnika Clevelanda, piše The New York Times u reportaži o američkom političaru podrijetlom iz okolice Čabra (po Glasu Amerike). Njegov grad nije podmirivao svoje financijske obveze pa je Kucinicheva politička karijera bila naizgled uništena, a osobni bankovni račun opasno nizak. Nije uspijevao pronaći posao ? čak ni u lokalnim radio-postajama, bilježi newyorški list. Tako je Kuchinich napustio Cleveland i otišao u pustinjske krajeve New Mexica, potražio duhovnog savjetnika, pisao, čitao i mislio, ističe NYT, prenoseći objašnjenje samog političara da je u tom razdoblju otkrio "da rat nije neizbježan". Gotovo dvadesetak godina kasnije, Kuchinich se na velika vrata vratio u politiku. Mnogi su ostali zaprepašteni njegovom pobjedom na parlamentarnim izborima ? 1996. izabran je za zastupnika u Zastupničkom domu, primjećuje newyorški list. "Osim što se neumorno zalaže za radničku klasu, njegovi govori jako nalikuju temama iz stihova Johna Lennona", komentira NYT. Za Bijelu se kuću Kuchinich stavom da nenasilje treba biti temeljno načelo organizacije čitavog društva. Vrlo je popularan među mirovnim aktivistima i holivudskim liberalima ali nema potporu u široj javnosti, ističe list, dodajući da je mogući motiv Kucinichevog pohoda na Bijelu Kuću možda upravo duboka potreba da se izdigne nad vlastite korijene. Tema dana: proširenje EU-a i irsko predsjedateljstvo ==================================================== Der Standard/Beč - 2004. bit će godina rizika za Europsku Uniju Godina 2004. donosi velike rizike za Europsku uniju pa bi se njezini političari trebali usredotočiti na rješavanje konkretnih političkih i gospodarskih problema, upozorava bečki Der Standard. Neuspjeh pregovora o europskom ustavu pokazao je da je EU previše nekoherentan da bi prihvatio skup čvrstih pravila "koji bi zaista zaslužio naziv ustava Unije", tumači list, podsjećajući da su Francuska i Njemačka protekle jeseni odbacile čak i Pakt o stabilnosti eura. Takav razvoj događaja vjerojatno će prouzročiti dublju političku krizu, spekulira Der Standard, predviđajući da će spor oko raspodjele moći u EU-u biti pojačan čarkama oko novog proračuna za razdoblje od 2007. do 2013. g. kao što su već signalizirale zemlje koje uplaćuju netto priloge u bruxellesku blagajnu, zatraživši zamrzavanje financijskih priloga na postojećoj razini. U 2004. godini politički život u Europi znatno će obilježiti i prijevremeni izbori budući da će početkom svibnja biti raspušten aktualni saziv Europskog parlamenta a neposredno nakon toga bit će imenovan i nasljednik sadašnjeg predsjednika Europskog povjerenstva Romana Prodija, podsjeća Der Standard. Takav raspored neće ostaviti europskim čelnicima vremena za iluzije a najvažnije zadaće trebaju biti kreiranje vjerodostojne sigurnosne politike i normalizacija odnosa sa SAD-om. Budu li uspješno obavljene, 2004. mogla bi biti i sasvim dobra godina, zaključuje bečki list. FT/London - EU nema jasnu perspektivu preustroja uoči proširenja na 10 novih članica Nakon neuspjelog pokušaja usvajanja ustava, EU više nema jasnu perspektivu preustroja koji bi je pripremio za prijem 10 novih članica, upozorava The Financial Times. Iako sam ustav ne bi promijenio situaciju na kratki rok budući da bi ključne reforme institucija morale biti odgođene do 2009. g., uspjeh na summitu u Bruxellesu pokazao bi put u djelotvorniju i vjerodostojniju budućnost, ističe londonski list. Naime, uzbuđenje zbog neuspjeha potisnulo je u drugi plan široki europski konsenzus o ostalim hitno potrebnim reformama u EU-u - u urasponu od radikalnog pojednostavljenja složenog sustava za provedbu odluka, snažnijeg uključivanja nacionalnih parlamenata u zakonodavni sustav EU-a i snažnije uloge Eu-a u rješavanju transgraničnih sigurnosnih problema poput ilegalnog useljavanja i međunarodnog organiziranog kriminala, ističe FT. Odnosi među članicama osjetno su pogoršani a protekle je godine zabilježen i pad potpore javnosti EU-u, ističe list. Uz prve nagovještaje spora oko financijskog okvira EU-a za razdoblje od 2007. do 2013. g., i predstojeće izbore za Europski parlament i imenovanje novih povjerenika EU-a, EU se zaista suočava s teškim razdobljem pa valja još pričekati manje introspektivnu i globalno djelotvorniju ulogu Europe na međunarodnoj pozornici, zaključuje The Financial Times. Le Monde/Pariz - Uspjeh proširenja ovisi o uvjetima ulaska istočnih zemalja u područje eura Proširenje Europske unije na deset novih zemalja neće samo po sebi imati veće gospodarske posljedice jer su gospodarski sustavi sadašnjih i budućih članica već sada isprepleteni i 68 posto izvoza potonjih već odlazi u Uniju, piše "Le Monde". Uz to, euro neće odmah biti uveden u nove članice koje prvo moraju provesti dvije godine u Europskom valutnom sustavu (MCE II) u kojemu tečaj može varirati oko 15 posto naspram eura, tumači pariški list. Prisiljene na velika ulaganja u obnovu i na velike socijalne troškove uzrokovane gospodarskim promjenama, te države "muku muče" s glasovitim propisom o ograničavanju javnog deficita koji ne smije biti veći od tri posto bruto domaćeg proizvoda, podsjeća "Le Monde". Prema istraživanju Središta za prospektivna istraživanja i za međunarodno obavješćivanje (CEPII) objavljenom u travnju 2003., proširenje će imati slabe i različite posljedice za gospodarstva na Zapadu, dok će, naprotiv, zbog širenja tržišta i financijskog poslovanja povoljno djelovati na istočna, među kojima su baltičke zemlje u lošijem položaju, prenosi list. Premda je predsjednik Europskog povjerenstva Romano Prodi prošle godine izjavio da će proširenje svima donijeti korist, stručnjaci drže da će obračunski tečaj koji će na koncu biti utvrđen pri uvođenju eura biti presudan za uspjeh tog obrasca "bez gubitnika": ne smije biti prejak kako ne bi poništio konkurentnost zemalja koje ulaze u Europu, a ni preslab kako bi sačuvao njihovu kupovnu moć, tumači "Le Monde". Le Figaro/Pariz - Irsko predsjedateljstvo EU-a očituje skromne ambicije Dva tjedna nakon neuspjeha susreta na vrhu u Bruxellesu na kojemu je trebao biti utvrđen novi europski ustav, irska je vlada nakon službenog preuzimanja predsjedateljske dužnosti u EU-u očitovala skromne diplomatske ambicije što se tiče ustanova, piše "Le Figaro". Uz proširenje Unije, Irska će se zauzimati za mir i za obnovu prekoatlantskih veza, dok bi EU-u trebala pripasti "svjetska uloga" u rješavanju izraelsko-palestinskog sukoba i u uspostavi stabilnosti u Iraku, prenosi list riječi premijera Bertieja Aherna. Potonji je opetovao svoju nesklonost stvaranju "dvobrzinske Europe", aludirajući otvoreno na prijedlog o "pionirskoj skupini" kojemu je sklon francuski predsjednik Jacques Chirac, dodaje list, napominjući da bi Irska na području pravosuđa i oporezivanja mogla pristati uz Veliku Britaniju i odbaciti bilo kakve promjene u svezi s pravom veta. Irska nije potpisnica Schengenskog sporazuma a na gospodarskom je polju sklona "nacionalizmu", pa se europski diplomati već pribojavaju da će Dublin biti politički dvojnik Londona, prenosi "Le Figaro". BBC/London - Uspješnim mandatom Irska će se odužiti Europskoj Uniji Za razliku od većih članica EU-a, malena Irska, koja će predsjedati EU-om u vrijeme njezina širenja na 10 novih članica, uživa ugled "pouzdane i dobre" članice europske zajednice, primjećuje BBC. Međutim, nastavlja postaja, dosadašnja predsjedateljica Italija, ostavila joj je u naslijeđe vrlo škakljiv posao dovršavanja europskog Ustava. Osim toga, u lipnju će biti održani izbori za novi sastav europskog parlamenta i vlade će početi s izborim novih europskih povjerenika komesara a prvog svibnja Irska će biti domaćin takozvanim "danima dobrodošlice" za deset novih članica Unije, najavljuje postaja. Za zemlju poput Irske, koja broji jedva četiri milijuna stanovnika, dužnost predsjedateljice EU-a predstavlja veliki izazov i poduhvat. No, Irska je imala velike koristi i od samog članstva budući da je prije trideset godina, u vrijeme priključivanja europskoj zajednici, bila jedna od njenih najsiromašnijih članica. Sada je pak pri vrhu europske lige imućnih, odmah iza Luksemburga. Zato će se Irska na neki način odužiti Uniji ukoliko njezin mandat bude uspješan, zaključuje BBC. DNN/Dresden - Keltski tigrovi žele biti primjer ostalima u Europi Godina 2004. mogla bi biti presudna za Europsku uniju, komentira Dresdener Neueste Nachrichten irsko preuzimanje šestomjesečnog predsjedateljskog mandata u Vijeću EU-a (po Deutsche Welle-u). Na dnevnom redu u Bruxellesu naći će se proširenje EU-a, izbori za Europski parlament, mandat novog Povjerenstva EU-a i rješavanje mnogih pitanja iz područja financija i ustava, tumači dresdenski list. Premijer irske vlade i predsjedatelj Vijeća EU-a Bertie Ahern zna da preuzima mandat u kritičnim trenucima. Možda je to i prilika da njegova mala zemlja preuzme maksimalnu odgovornost, zaključuje DNN, prenoseći uvjerenje Iraca da dobro poznaju probleme zajednice. (Hina) gple