NEW YORK, 2. siječnja (Hina) - Tajnoviti proteini poznati pod nazivom prioni, koji se mogu pojaviti u dva oblika, možda pridonose čuvanju sjećanja, pretpostavljaju američki znanstvenici dodajući kako to otkriće baca posve novo svjetlo
na ulogu proteina.
NEW YORK, 2. siječnja (Hina) - Tajnoviti proteini poznati pod
nazivom prioni, koji se mogu pojaviti u dva oblika, možda pridonose
čuvanju sjećanja, pretpostavljaju američki znanstvenici dodajući
kako to otkriće baca posve novo svjetlo na ulogu proteina. #L#
Prioni su vrlo neobični u svijetu proteina: kada poprime jedan od
svojih oblika, mogu se umnožavati i pretvarati druge proteine u
svoje kopije. To repliciranje priona često je štetno: mogu se
nakupljati u mozgu stoke oboljele od kravljeg ludila ili u ljudi
oboljelih od varijante Creutzfeldt-Jakobove bolesti (vCJD).
Znanstvenici pod vodstvom Erica Kandela sa Sveučilišta Columbia u
New Yorku otkrili su da protein sličan prionu koji je nazvan CPEB
pomaže živčanim stanicama u 'spremanju' sjećanja. Kratak
električni signal u mozgu može pretvoriti CPEB u njegov prionski
oblik, kažu znanstvenici, i tako pridonijeti stvaranju trajnoga
sjećanja.
To otkriće pokazuje da bi i drugi proteini slični prionima mogli
imati brojne temeljne biološke funkcije. "Mislim da ih ima vrlo
mnogo", rekla je Susan Lindquist iz Whitehead Instituta u
Massachusettsu.
Prioni koji uključuju i isključuju gene u stanici mogu se prenijeti
na druge, slično kao što DNK prenosi nasljedne osobine. "Mislim da
je riječ o posebnom aspektu biologije proteina koji vjerojatno
oduvijek postoji", dodala je Susan Lindquist.
CPEB je protein koji se u morskih puževa nalazi na mjestima gdje se
povezuju živčane stanice, odnosno na sinapsama. Kad je aktivan,
potiče proizvodnju drugih proteina omogućujući živčanoj stanici da
izgradi i očuva nove, snažnije veze sa susjednim neuronom. Taj je
proces temelj pamćenja.
Kandel i njegovi kolege ispitali su aktivnost CPEB-a ubacujući ga u
stanice kvasca. Otkrili su da se CPEB pretvara u prionski oblik koji
se umnožava i koji nasljeđuju druge stanice. "Ponaša se baš kao
prion", rekao je Kandel.
Zahvaljujući tom otkriću uspjeli su razviti model nastajanja
sjećanja. Iskustvo šalje električni signal do živčane stanice i
pokreće rad određenih sinapsi. To CPEB može pretvoriti u njegov
aktivan prionski oblik, pretpostavlja Kandel.
Prioni se umnožavaju i zajedno učvršćuju veze sa susjednim živčanim
stanicama. Taj je proces znanstvenicima vrlo zanimljiv.
Ovaj model, upozoravaju, još nije dokazan jer još nije potvrđen ni u
morskih puževa, a pogotovo ne u ljudi. No, ljudi i drugi sisavci
imaju verziju CPEB-a i "bit će vrlo zanimljivo otkriti kako se
ponaša kod njih", ističu znanstvenici.
(Hina) bcav dgk