ZAGREB, 1. siječnja (Hina) - Od 1. siječnja, prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, u Hrvatskoj nedjeljom smiju raditi samo prodavaonice koje imaju do 200 četvornih metara neto prodajnog prostora i koje prodaju
pretežno prehrambene proizvode, te koje uz to imaju dozvolu nadležnog tijela za izdavanje dozvola za rad nedjeljom.
ZAGREB, 1. siječnja (Hina) - Od 1. siječnja, prema Zakonu o
izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, u Hrvatskoj nedjeljom smiju
raditi samo prodavaonice koje imaju do 200 četvornih metara neto
prodajnog prostora i koje prodaju pretežno prehrambene proizvode,
te koje uz to imaju dozvolu nadležnog tijela za izdavanje dozvola za
rad nedjeljom.#L#
Uz rad nedjeljom, ove odredbe važe i za dane državnih blagdana i
neradnih dana određenih posebnim zakonom.
Vlasnici prodavaonica koje zadovoljavaju uvjete za rad nedjeljom i
praznikom mogu raditi na osnovu zahtjeva koji odobravaju
poglavarstva gradova i općina. Pritom ova tijela moraju voditi
računa o tome da u jednom naselju radi jedna prodavaonica, a u većim
mjestima jedna prodavaonica na 5 tisuća stanovnika. Poglavarstva
gradova i općina dužna su, kaže zakon, svim prodavaonicama koje
zadovoljavaju uvjete i koje su podnijele zahtjev, omogućiti rad
ravnomjernim rasporedom.
S obzirom na odnos broja stanovnika i zakonom propisane mogućnosti
rada prodavaonica nedjeljom i blagdanom, u Hrvatskoj će nedjeljom
raditi oko 850 dežurnih prodavaonica, a od toga na području Zagreba
njih 156.
Te zakonske izmjene izazvale su različite reakcije trgovačkih
kuća, od kojih neke najavljuju otpuštanje dijela svojih
zaposlenika. Sedam velikih trgovinskih lanaca zatražilo i od
Ustavnog suda mišljenje o ustavnosti odredbi Zakona o zabrani rada
nedjeljom za velike trgovine.
Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja, razmatrajući moguće
negativne učinke selektivne zabrane rada nedjeljom na tržišno
natjecanje, ukazalo je početkom prosinca na potrebu preispitivanja
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini i s tim u vezi
uputilo pismo nadležnom ministarstvu i Vladi.
U tvrtki Hipermarketi Coop ocjenjuju kako bi zbog primjene Zakona o
trgovini mogli otpustiti oko 100 zaposlenika, što predstavlja 17
posto od ukupnog broja zaposlenih u tvrtki. Broj zaposlenika za
koje postoji rizik da će izgubiti posao zbog primjene spomenutog
Zakona Hipermarketi Coop na sve moguće načine nastoje smanjiti,
kazali su u toj tvrtki napominjući kako Ipercoop Jankomir nedjeljom
ostvaruje 15 posto prodaje.
U trgovačkom lancu Getro smatraju kako su posljednje izmjene Zakona
o trgovini, prema kojima bi se trebao regulirati rad trgovina
nedjeljom prvenstveno na osnovu njihovih površina, potpuno
neutemeljene, jer one, po njihovoj ocjeni potiču nelegalnu tržišnu
utakmicu između različitih trgovačkih subjekata i nanose direktnu
štetu poslovanju velikih trgovačkih centara.
Osim ograničavanja mogućnosti slobodnog poduzetništva, ove
izmjene stavljaju dio trgovaca u neravnopravan položaj, ocjenjuju
u Getrou. Dodali su kako se zalažu za regulaciju rada nedjeljom, ali
na način da spomenuti zakon sve trgovačke subjekte tretira jednako.
Provedbom ovakvog zakona i Getro će, kazali su u toj tvrtki,
najvjerojatnije biti primoran otpustiti značajan broj djelatnika,
no za sada ne govore o konkretnim brojevima.
Reakcija trgovačkog lanca Konzum dijelom se razlikuje od
prethodnih. Konzum, kaže predsjednik Uprave Drago Munjiza,
podržava inicijativu zabrane rada nedjeljom, zbog socijalnih
razloga. "Smatramo da je u redu da postoji dan u tjednu kada će
prodavači biti slobodni. Takva je praksa u obližnjih zemljama,
primjerice u Austriji i Njemačkoj", kaže Munjiza. Po njegovu
mišljenju, kratkoročno će nova regulativa rada nedjeljom donijeti
probleme jer će veliki broj dućana biti zatvoren, no dugoročno to
znači uvođenje reda u trgovinu. Promet će se, drži Munjiza, preliti
u druge dane pa ne bi trebalo biti većih gubitaka.
Nasuprot nekih trgovačkih lanaca, Sindikat trgovine Hrvatske i
Udruga trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) procjenjuju
da novi Zakon o trgovini ne bi trebao izazvati otpuštanja radnika u
trgovini ili će broj otkaza biti relativno mali. Tako Sindikat
trgovine Hrvatske smatra da su prijetnje otkazima neutemeljene jer
trgovinama, s obzirom na broj odrađenih prekovremenih sati,
nedostaje radnika. Po procjenama sindikata, radnici u trgovini
godišnje odrade 25 milijuna prekovremenih radnih sati, a bez
prekovremenog rada moglo bi se otvoriti 12.000 novih radnih
mjesta.
Udruga trgovine pri HUP-u drži da će broj otkaza kod članica HUP-a
zbog primjene novog zakona neće biti velik, procjenjujući da će
dvije članice HUP-a možda otpustiti najviše 200 radnika, a sve
hrvatske trgovine manje od 500.
Ceh trgovine pri Hrvatskoj gospodarskoj komori pozdravio je
izmjene Zakona o trgovini držeći da su one na tragu pozitivne
diskriminacije i da će bar malo pripomoći opstanku male trgovine i
njezinih radnih mjesta.
(Hina) tp/duk ds