HINA - Financijski servis
a) Indeksi na najznačajnijim svjetskim burzama u 12:00
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE
--------------------------------------------------
New York/DJIA 10.784,82 10.796,26
Tokyo/NIKKEI 16.111,43 16.344,20
London/FTSE-100 5.604,20 5.638,30
Frankfurt/DAX 30 5.394,08 5.458,58
--------------------------------------------------
Prodaje dionica koje su ostvarile odličnu izvedbu tijekom 2005. u četvrtak su na američkim burzama rezultirale blagim padom vrijednosti tamošnjih burzovnih indeksa.
Njujorški Dow Jones oslabio je 0,11 posto, na 10.784 boda, svega 1,8 bodova iznad razine zabilježene krajem 2004. Tehnološki Nasdaq spustio se 0,5 posto, na 2.218 bodova.
Ponovni skok cijena nafte te prodaje dionica pred sam završetak godine kako bi se ubilježili profiti nakon njihova snažna ovogodišnjega rasta, većinu su trgovanja održavali vrijednosti najvažnijih američkih burzovnih indeksa u uskom rasponu.
Dionica računalne kompanije Apple Computers, koja je od početka godine dobila čak 130 posto na vrijednosti, oslabila je tri posto, povukavši naniže vrijednost Nasdaq indeksa. Dionica Intela, također jednog od velikih ovogodišnjih dobitnika na tržištima dionica, oslabila je 1,5 posto.
"Uz nizak obujam trgovanja i samo još jednim radnim danom do kraja godine, ulagači su odlučili konsolidirati neke od ovogodišnjih dobitaka prodajom nekih dionica", rekao je Michael Viracola, izvršni direktor trgovanja pri Adams Harknessu u Bostonu.
Cijena barela sirove nafte ponovno se vratila na 60 dolara, što je potaknulo korekciju cijena industrijskih i kompanija za proizvodnju potrošačkih roba. Pritom je Dionica United Technologiesa oslabila jedan posto.
Europske burze i dalje bilježe uzlet cijena dionica, tako da su burzovni indeksi na najvišim razinama u zadnje četiri i pol godine. Londonski Ftse indeks ojačao je 0,3 posto, na 5.638 bodova. Frankfurtski DAX dobio je 0,2 posto na vrijednosti, te je na završetku poslovanja iznosio 5.458 bodova.
Cijene europskih dionica u petak su, posljednjeg dana trgovanja u 2005., zabilježile veće gubitke pod utjecajem dobitonosnih prodaja, spustivši se ispod najviših razina u zadnje četiri i pol godine.
Londonski Ftse indeks do podneva se spustio 0,6 posto, na 5.604 bodova. Frankfurtski DAX indeks bio je na još i većem gubitku, od gotovo 1,2 posto, potonuvši na 5.394 bodova.
Najveća tržišta u Europi poput Njemačke i Velike Britanije rade skraćeno posljednjeg dana trgovanja u 2005. pa se očekuje malen obujam transakcija i diljem cijele Europe.
Cijene europskih dionica u ovoj su godini ostvarile prosječan rast od 23 posto, što predstavlja njihovu najbolju godinu od 1999.
Glavni pokretači njihova jačanja bili su rast dobiti dvostruko veći u odnosu na stopu projiciranu početkom godine, te procvat aktivnosti spajanja i akvizicija. Mnogi analitičari procjenjuju da će se zamah nastaviti početkom 2006.
Indeks Tokijske burze Nikkei potonuo je 1,4 posto, završivši 2005. na 16.111 bodova, na dobitku od čak 40,24 posto u odnosu na kraj 2004.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta u 12:00
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
-------------------------------------------------
Euro/USD 1,1853 1,1887 1,1831
USD/JPY 117,24 118,17 117,01
GBP/USD 1,7271 1,7294 1,7223
USD/CHF 1,3127 1,3155 1,3096
-------------------------------------------------
Tečaj dolara u petak je na svjetskim deviznim tržištima, zadnjeg dana trgovine u 2005., na putu da ostvari dobitak od gotovo 15 posto prema euru i jenu od početka godine.
Tečaj dolara ojačao je nekih 0,11 posto prema euru tijekom dana, pa se eurom trgovalo po 1,185 dolara. Dolar stoji i 117,24 jena, te 1,3127 švicarskih franaka.
Prema indeksu najvažnijih međunarodnih valuta 'zelena valuta' ove je godine poskupjela gotovo 13 posto, što je njezina najbolja izvedba u proteklih osam godina. Nadoknadila je tako dio gubitaka zabilježenih u protekle tri godine koji su dosegnuli 30 posto uslijed zabrinutosti ulagača sposobnošću SAD-a da financira svoje goleme strukturalne manjkove.
Katalizator oporavka dolara u 2005. bilo je podizanje američkih kamatnih stopa, koje su u prosincu dosegnule 4,25 posto, naprama 2,25 posto u eurozoni te gotovo nula posto u Japanu. Očekuje se da će u SAD-u biti nastavljeno podizanje kamatnih stopa mnogo brže nego u eurozoni i Japanu iduće godine, što dolaru daje podršku u kratkome roku.
Financijska tržišta u Londonu, New Yorku, Tokiju i Singapuru bit će zatvorena u ponedjeljak.
c) iznos LIBOR-a na dan:
----------------------------------------------------
jedan jedan tri šest
datum tip tjedan% mjesec% mjeseca% mjeseci%
----------------------------------------------------
30.12. USLIB 4,33 4,39 4,53 4,69
30.12. EULIB 2,37 2,40 2,49 2,64
----------------------------------------------------