HINA - Financijski servis
Prema svim pokazateljima 2005. godina je za hrvatsko tržište kapitala bila još uspješnija od rekordne 2004., no stope rasta, iako značajne, pokazuju da su prošlogodišnju euforiju ove godine zamijenili prvi znaci zrelosti tržišta.
S prošlogodišnjih 25 milijardi kuna, ove je godine promet na obje hrvatske burze povećan za više od 10 milijardi, postigavši tako novi rekord.
No, dok je 2004. u odnosu na prethodnu godinu promet gotovo udvostručen, Zagrebačka burza (ZSE) ove godine bilježi 38 postotni rast prometa, na oko 33 milijarde kuna, a Varaždinska (VSE) za 50 posto, na oko 2 milijarde kuna.
Slično je i s razinama burzovnih indeksa - Crobex indeks Zagrebačke burze ovu godinu završava jači za gotovo 30 posto u odnosu na lani, dok je VIN indeks Varaždinske burze ojačao za 40-tak posto. Crobex je tako ponovio rast iz 2004., no rast VIN-a u ovoj godini višestruko je manji od prošle godine dostignutih 127,28 posto.
Umjerenije stope rasta, iako se još uvijek radi o značajnom rušenju rekorda, bilježe se i kod tržišne kapitalizacije burzi. Nakon rasta za više od 70 posto u 2004., ove se godine ta stopa kreće oko 35 posto na obje burze.
No najbolji pokazatelj stabilizacije i sazrijevanja tržišta jesu cijene dionice, koje su prošle godine u nekim slučajevima rasle i za primjerice 17 puta. Jedina dva takva slučaja ove se godine mogu naći na VSE - Hotel Kompas (rast za 2.482 posto) i Solaris (1.068 posto), no riječ je o manje likvidnim dionicama.
Dapače, ove se godine najlikvidnija hrvatska dionica - povlaštena dionica Adris grupe, koje je samo na ZSE protrgovao za više od 950 milijuna kuna, na toj burzi našla i na listi dionica s najvećim padom cijene, istina za umjerenih 7 posto.
Slično je i s dionicom SN Holdinga, koja je na VSE zauzela treće mjesto po veličini prometa (s nešto manje od 100 milijuna kuna), ali je njena cijena pala za više od 8 posto.
Također za razliku od prošle godine, ova nije donijela niti značajnije promjene na listi najlikvidnijih dionica.
Taj naziv, uz Adris grupu, zadržavaju i dionice Plive, s prometom većim od 646 milijuna kuna, Ericssona Nikole Tesle (oko 620 milijuna kuna na obje burze) te Podravke (više od 455 milijuna kuna).
Uz njih, dobru su godinu ponovno imale i dionice brodarskih i građevinskih tvrtki, koje su u 2004. bile nove ulagačke zvijezde, ali i primjerice turističke dionice.
No, možda najbolji pokazatelj sazrijevanja domaćeg tržišta kapitala ipak su reakcije tržišta na dva vjerojatno najznačajnija politička događaja u ovoj godini - odgodu početka pregovora Hrvatske o priključenju Europskoj uniji u ožujku te odluku o početku pregovora u listopadu.
Očekivani početak pregovora u prvom je tromjesečju ove godine donio nastavak euforije iz 2004., da bi nakon odgode uslijedile značajne korekcije, od kojih tržište u nekim segmentima nije oporavilo niti do kraja godine.
Možda najbolji primjer za to je redovni promet dionicama na ZSE, koji je u prvom kvartalu ove godine bio veći od 1,8 milijardi kuna, da bi tek u zadnjem kvartalu (dakle od listopada) uspio dosegnuti milijardu kuna.
Listopad je pak donio nove rekordne vrijednosti burzovnih indeksa, koje su nadmašile i njihov prošlogodišnji strmoglavi rast.