ZAGREB - Hrvatski sabor će u današnjem nastavku 17. sjednice nastaviti prošlog tjedna započetu raspravu o Vladinu prijedlogu da se pravobraniteljicom za djecu imenuje Ksenija Butorac. Saborski zastupnici bi trebali raspraviti i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o udžbenicima za osnovne i srednje škole, koji bi trebao uvesti red među nakladnicima, smanjiti broj udžbenika po nastavnom predmetu, povećati kvalitetu udžbenika, sniziti im cijene, te omogućiti da isti udžbenik koristi nekoliko naraštaja.
ZAGREB - Hrvatski je sabor sinoć na kraju jučerašnjeg zasjedanja donio niz novih zakonskih akata, a izmjenjen je i Zakon o Državnom sudbenom vijeću (DSV), koje će ubuduće pri imenovanju sudaca morati voditi računa i o zastupljenosti nacionalnih manjina. Većina saborskih zastupnika je, naime, prihvatila Vladin amandman po kojemu će DSV pri izboru sudaca morati primjenjivati Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, koji manjinama jamči određenu zastupljenost među sucima. Sabor je sinoć donio i novi Zakon o računovodstvu, kojim se uvode međunarodni računovodstveni standardi u financijsko izvještavanje hrvatskih poduzeća, uključujući i mala i srednja poduzeća, te Zakon o reviziji, po kojemu će rad revizorskih kuća nadzirati Hrvatska revizorska komora. Izmjenama Kaznenog zakona povišena je donja granica trajanja zatvorskih kazni za niz kaznenih djela.
ZAGREB - Predsjednik Vlade RH Ivo Sanader izjavio je jučer kako nema nikakvog sukoba na relaciji Pantovčak-Banski dvori. "Istup predsjednika države Stjepana Mesića ne vidim nipošto kao sukob i mi normalno komuniciramo i nastavit ćemo komunicirati kao i do sada u kreativnom ozračju", rekao je premijer Sanader , komentirajući, na novinarsko pitanje, Mesićevo obraćanju javnosti, u ponedjeljak navečer putem HTV-a, u kojem je izrazio neslaganje sa sporazumom o povratu imovine Nijemcima izbjeglima u Austriju nakon II. svjetskog rata. Taj je sporazum predsjednik Mesić ocijenio opasnim presedanom, čija bi provedba mogla ugroziti funkcioniranje države. Premijer Sanader kazao je također kako je predložio Predsjedniku Republike da ga o svemu podrobno informira ministrica pravosuđa. Ponovio je i kako je Hrvatska država vladavine prava u kojoj se poštuju odluke Ustavnog suda i zakoni koje je donio Hrvatski sabor. Podsjetio je da je riječ o poštivanju odluke Ustavnog suda iz 1999. nakon koje je Hrvatski sabor, na prijedlog bivše Vlade, donio zakon kojim je uređeno da se moraju obeštetiti i oni koji nisu hrvatski državljani, te da će se to učiniti bilateralnim sporazumima.
ZAGREB - Zastupnik austrijske i njemačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Nikola Mak izjavio je jučer da su Nijemci i Austrijanci u Hrvatskoj ogorčeni što ih je, kako je rekao, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić proglasio kolaboracionistima nacističkog režima i na taj način opravdao genocid koji je nad njima počinjen nakon 1944. "Tom svojom tvrdnjom grubo je povrijedio naša prava iz Ustava i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina", rekao je saborski zastupnik Mak ističući kako nema kolektivne krivnje. "Riječ je o primjeni hrvatskog zakona i u pitanju je samo je li Hrvatska pravna država ili ne", dodao je te ocijenio da Potsdam (mirovna konferencija 1945.) ili bivši njemački kancelar Willy Brandt, što spominje predsjednik Mesić, s time nemaju nikakve veze.
ZAGREB - Nakon jučerašnjeg obraćanja predsjednika Stjepana Mesića u kojem je kritizirao nacrt Sporazuma o obeštećenju Austrijanaca protjeranih nakon 1945., Ministarstvo pravosuđa jučer je objavilo kronologiju postupka, navodeći da prema tom nacrtu pravo na obeštećenje nemaju osobe koje su mogle biti obeštećene ili su na to imale pravo prema ranijim pravnim aktima. Nacrt Sporazuma u pravilu se odnosi na imovinu koja je moguće oduzeta Austrijancima nakon 1955., kada je tadašnja FNRJ potpisala državni Ugovor o uspostavi nezavisne i demokratske Austrije. Dakle, sva imovina oduzeta austrijskim fizičkim i pravnim osobama u vremenu do 1955., a koja se nalazila na teritoriju Hrvatske, ne potpada pod nacrt Sporazuma, navodi Ministarstvo i dodaje da se hrvatska Vlada u cijelosti pridržava ranije sklopljenih ugovora po bivšoj SFRJ te nema namjeru mijenjati ranije riješene odnose.
VINKOVCI - Službenici Odsjeka za ratne zločine Policijske uprave vukovarsko-srijemske počeli su jučer obavijesne razgovore s osobama za koje se pretpostavlja da raspolažu informacijama o ulozi sadašnjeg načelnika makedonske vojske generala Miroslava Stojanovskog u srpskoj agresiji na Vukovar 1991., potvrdio je glasnogovornik vukovarsko-srijemske policije Miroslav Janić. U izjavi za Hinu Janić nije želio reći o kojim osobama je riječ, rekavši kako policija postupa sukladno zahtjevu županijskog državnog odvjetnika Vukovarsko-srijemske županije Božidara Piljića o pokretanju predistražnih radnji u slučaju makedonskog generala Miroslava Stojanovskog o kojemu već desetak dana hrvatski tisak gotovo svakodnevno izvješćuje kao sudioniku srpske agresije na Vukovar 1991. "Osim obavljanja obavijesnih razgovora, prikupljamo i druge podatke i saznanja koji bi mogli biti korisni", rekao je Janić dodajući kako će prikupljene informacije i saznanja o ulozi generala Stojanovskog tijekom agresije na Vukovar 1991. godine policija proslijediti Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru.
ZAGREB - Šibensko tužiteljstvo zatražilo je od Županijskog suda pokretanje istrage protiv Dragana Vasiljkovića, poznatijeg po nadimku kapetan Dragan, zbog ratnih zločina protiv zarobljenika i civila, doznaje se jučer u Državnom odvjetništvu. Njega se tereti da je kao zapovjednik jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojba, odnosno zapovjednik nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije. Osumnjičen je da je u lipnju i srpnju 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te u veljači 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije. Tereti ga se i da je kao zapovjednik jedinica za posebne namjene u srpnju 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada i zauzimanja glinske policijske postaje, prigradsko naselje Jukinac te sela Gornji i Donji Viduševac. Tijekom tog napada su, protivno odredbama Ženevskih konvencija, oštećeni i uništeni civilni objekti, stanovništvo je natjerano na bijeg, opljačkana im je imovina, a ubijeni su i ranjeni civili među kojima i jedan strani novinar. Zbog posebno teških okolnosti kaznenih djela za koje ga se tereti te mogućnosti utjecaja na svjedoke protiv osumnjičenog je zatražen pritvor, a tužiteljstvo je zatražilo i izdavanje tjeralice.
ZAGREB - Iz poštanskog ureda u Branimirovoj ulici jučer su umirovljenicima na kućne adrese poslane prve obavijesti o povratu duga i obrazac s izjavom kojom se trebaju odlučiti žele li isplatu polovice duga u roku dvije godine ili cijelog iznosa u roku osam godina, s dvije godine počeka. Očekuje se da će prve obavijesti umirovljenici na kućne adrese primiti u četvrtak, 1. prosinca. Do 12. prosinca, kada je prema zakonu krajnji rok za dostavu, umirovljenicima bi trebalo biti uručeno svih 675.000 obavijesti, među kojima 430.000 umirovljenika koji ostvaruju pravo na povrat duga i trebaju se izjasniti o modelu obeštećenja. Po riječima voditelja opće dostave u Hrvatskoj pošti Maria Smokovića, u pripremi za slanje je prvih 250.000 pošiljki, među kojima i 10.000 za inozemstvo, a sve bi obavijesti iz pošte trebale biti poslane u roku 4 do 5 dana. Po primitku obavijesti, umirovljenicima počinje teći rok od 30 dana za izjašnjavanje o modelu povrata.
ZAGREB - Pet sindikata HŽ-a i Uprava uspješno su jučer završili postupak mirenja u sporu oko sklapanja Kolektivnog ugovora, tako da sindikati odustaju od štrajka upozorenja najavljenog za danas. Sindikat željezničara Hrvatske, Sindikat infrastrukture HŽ-a, Sindikat tehničkog pregleda vagona i vlakova HŽ-a, Sindikat hrvatskih željezničara i Nezavisni sindikat HŽ-a Ploče otkazali su dvosatni štrajk upozorenja nakon što je Uprava pristala produžiti važenje Kolektivnog ugovora do kraja svibnja 2006. Kolektivni ugovor kojim se reguliraju prava 14.000 zaposlenih u HŽ-u isticao je 1. prosinca, a Uprava je sindikatima nudila prijedlog Kolektivnog ugovora kojim se smanjuju radnička prava, izjavio je Hini predsjednik Sindikata željezničara Hrvatske Branko Kreš. No, nakon prijetnje pet sindikata prosvjednim akcijama dogovoreno je da će se u srijedu, 30. studenoga potpisati produljenje Kolektivni ugovor do 31. svibnja 2006., bez smanjenja radničkih prava i uz obvezu da pregovori o novom Kolektivnom ugovoru počnu najkasnije 10. siječnja 2006.
ZAGREB - Monografija o slikaru Jakovu Brataniću, autora povjesničara umjetnosti Tonka Maroevića, predstavljena je sinoć u Muzeju Mimara. Izdavač tog reprezentativnog izdanja je Naklada Zadro, koja je dosad objavila veći broj monografija i grafičkih mapa o vodećim hrvatskim slikarima. Jakov Bratanić (1912. - 2001.) poznati je hrvatski slikar autentičnog likovnog izraza i specifičnog kolorizma, a velik dio njegova opusa vezan je uz zavičajne motive i staru dalmatinsku sakralnu arhitekturu. Rođen je u Vrbanju na Hvaru, a intenzivno je slikao cijelu drugu polovicu 20. stoljeća iako je po vokaciji povjesničar umjetnosti i pravnik. Bratanić od 1950. izlaže na samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, a djela mu se nalaze u vodećim hrvatskim muzejima i galerijama, te u više privatnih galerija. Na hrvatskoj likovnoj sceni pojavljuje se 1955. samostalnom izložbom u Muzeju za umjetnost i obrt. Iako je bio autodidakt, kao povjesničar umjetnosti stvorio je vrlo zreli slikarski opus, koji su vrlo rano prepoznali ondašnji likovni kritičari u prvom redu Radoslav Putar, istaknula je likovna kritičarka Nada Beroš. Bratanićev slikarski opus prepoznatljiv je po starohrvatskim crkvama i temelji se na izvornoj hrvatskoj baštini.