Šesti sastanak zemalja stranaka tzv. Ottawske konvencije prvi se put održava u nekoj europskoj zemlji, a da nije u Ženevi, što također pokazuje da se uloga Hrvatske u protuminskome djelovanju cijeni, rečeno je na konferenciji za novinare povodom otvorenja sastanka.
Odgovornost i suradnja ključne su riječi, rekla je ministrica, "što znači da zemlje moraju nastojati same, svojim snagama rješavati problem mina, a one druge zemlje, koje to mogu, moraju im pružiti pomoć".
Univerzalizacija Ottawske konvencije iz 1997., uništavanje zaliha protupješačkih mina, razminiranje i pomoć žrtvama mina, glavne su zadaće idućega razdoblja, kaže se u Zagrebačkome izvještaju o napretku što su ga Austrija i Hrvatska zajedno sastavile uoči zagrebačkoga sastanka.
Prema riječima ministrice Grabar Kitarović, Zagrebačko izvješće o napretku što će biti usvojeno u petak, zadnjega dana konferencije, bavi se procjenom napretka ostvarenoga od Prve pregledne konferencije Ottawske konvencije održale 2004. u Nairobiju i određivanjem smjernica daljnjega rada.
"Konferencija se prvi put održava u Europi izvan Ženeve, i prirodno je da je to u nekoj zemlji jugoistočnoj Europi koja je zagađena minama", rekla je ministrica i naglasila kako su sve zemlje regije i potpisnice Ottawske konvencije.
U skladu s Konvencijom koju je ratificirala 1999., Hrvatska ima obvezu do 2009. biti posve očišćena od mina.
Prema riječima ministrice Kitarović, Hrvatska ulaže velike napore da ostvari ciljeve Konvencije i postala je neka vrsta mosta između zemalja donatora i zemalja koje trebaju pomoć jer više od 80 posto protuminskoga djelovanja, što uz razminiranje obuhvaća i uništavanje zaliha mina, edukaciju o opasnostima od mina i pomoć žrtvama, financira sama, a 15 posto pomoću donacija.
Pitanje miniranosti neće utjecati na pristupne pregovore s Europskom unijom jer se u screeningu govori o prihvaćanju pravne stečevine Unije, ali "razminiranje je prepoznato kao razvojno pitanje", rekla je ministrica vanjskih poslova i europskih integracija.
Wolfgang Petritsch, koji je bio predsjedatelj prve pregledne konferencije Ottawske konvencije lani u Nairobiju, rekao je kako je važno da Zagrebačko izvješće o napretku bude prihvaćeno i primijenjeno. "Napredak će ovisiti o trajnoj suradnji s civilnim društvom, organizacijama poput Crvenoga Križa i Međunarodne kampanje za zabranu protupješačkih mina", rekao je.
Bosna i Hercegovina među najugroženijim je zemljama kad su mine u pitanju, rekao je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić i objasnio kako se procjenjuje da je ondje još šesto tisuća mina na oko dvije tisuće četvornih kilometara minski sumnjive površine.
"BiH je u ovoj godini uložila 23 milijuna eura u protuminsko djelovanje, od toga trećinu vlastitih sredstava i dvije trećine iz donacija", rekao je i na novinarsko pitanje o razminiranju pograničnoga područja prema Hrvatskoj odgovorio kako je to razminiranje već počelo, a u idućoj će godini biti prioritetno.
Jacques Forster, potpredsjednik Međunarodnoga odbora Crvenoga križa (ICRC) rekao je kako je "primjena odredaba iz Konvencije dugoročan proces, usporediv s maratonom, i zato je važno održati sadašnju razinu, čak i pojačati napore" i sada kad pitanje mina više nije u središtu zanimanja kao što je bilo prije nekoliko godina.
ICRC će se i dalje zalagati u području pomaganja žrtvama mina i educiranju o opasnostima od mina, najavio je.
Tri velike zemlje, SAD, Rusija i Kina nisu potpisnice Konvencije, ali, rekla je dobitnica Nobelove nagrade za mir 1997. i veleposlanica Međunarodne kampanje za zabranu protupješačkih mina Jody Williams, među njima postoje razlike. "Rusija upotrebljava protupješačke mine i to je za svaku osudu", rekla je.
Kina, iako ispočetka nije uopće reagirala na tu inicijativu, s vremenom je počela raditi na tome i "ne bih se začudila", rekla je Williams, "da Kina bude prva od tih triju velikih zemalja koja će potpisati Konvenciju".
Sjedinjene Države, iako nisu prihvatile Konvenciju, "ne upotrebljavaju protupješačke mine još od prvoga Zaljevskoga rata 1991. (...) a od 1992. su, prije svih drugih zemalja, zabranile izvoz tih mina", rekla je Jody Williams i dodala kako "bi bilo nepojmljivo da sadašnji režim u mojoj zemlji, koji potkopava međunarodno pravo, potpiše ovu Konvenciju".
SAD je uništio i tri milijuna mina iz zaliha, a daje milijune dolara za protuminsko djelovanje pa većina građana SAD-a misli da je njihova zemlja zapravo stranka Ottawske konvencije, dodala je Jody Williams.
Na konferenciji će sudjelovati oko 700 predstavnika nevladinih organizacija, civilnoga društva iz stručnjaka za protuminsko djelovanje iz cijeloga svijeta.