Predsjednik Hrvatske udruge za ukapljeni naftni plin Zlatan Vavro kazao je na tiskovnoj konferenciji kako je to danas ekološki i ekonomski najprihvatljiviji energent kojeg se u Hrvatskoj proizvede 380.000 tona godišnje.
Hrvatska ima 200.000 tona više ukapljenog naftnog plina nego što ga može potrošiti u ovom trenutku, odnosno trećinu potroši, a dvije trećine se izvozi, najviše u Italiju, Njemačku, Albaniju i Bugarsku. Na će se skupu razmotriti mogućnost korištenja tog energenta u svim segmentima društva. Cilj je povećati proizvodnju, ali i potrošnju u Hrvatskoj, rekao je Vavro.
Damir Štambuk iz Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva istaknuo je kako je plinofikacija jedan od prioritetnih razvojnih projekata Hrvatske.
Trenutačno se radi na dovršenju plinovoda Pula-Karlovac, a nakon toga slijedi plinofikacija Dalmacije i izgradnja magistralnog plinovoda do Dubrovnika. U pripremi je i novi zakon o tržištu plina, kazao je Štambuk.
Miljenko Šunjić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, napomenuo je da će Hrvatska uložiti milijardu dolara u projekt plinofikacije, a da gradovi i županije moraju napraviti svoje plinske mreže.
Dodao je kako je plinofikacija izuzetno važna za turistička područja, gdje je potrošnja struje danas izuzetno velika, te kako su u pripremi dosad najviše napravile Vodice u Šibensko-kninskoj županiji.
Konferencija se održava u organizaciji Hrvatske udruge za ukapljeni naftni plin i "LPG autoplin magazina", a pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva,
Na skupu u "Solarisu" otvorena je i izložba opreme i uređaja na ukapljeni naftni plin te plovila i vozila na plin.