Pred 17-članim Velikim vijećem Europskog suda stranke su danas usmeno obrazložile argumente koje su ranije iznijele u pisanim podnescima a konačna odluka suda najavljena je do kraja godine.Hrvatsku su u raspravi zastupali predstojnica vladina Ureda za suradnju s Europskim sudom Štefica Stažnik i britanski odvjetnik lord Antony Lester.
"Zastupnici RH ponovili su dosadašnje argumente glede dopuštenosti i osnovanosti zahtjeva i pozvali Veliko vijeće da odbaci zahtjev ili da utvrdi da nije došlo do povrede prava gđe Blečić. Istaknuli su da je njoj stanarsko pravo otkazano u korektnom sudskom postupku u kojem su utvrđene sve mjerodavne činjenice i pravilno primijenjeno tada važeće materijalno pravo", priopćeno je iz Ministarstva pravosuđa .
Ujedno je istaknuto da institut stanarskog prava u RH nikada nije imalo obilježje vlasništva, te da se u ovom predmetu stoga ne može raditi o povredi prava na mirno uživanje vlasništva.
Toni Vukičević, odvjetnik Kristine Blečić (79), izjavio je u telefonskom razgovoru iz Strasbourga da je glede izgleda na uspjeh u sporu ohrabren raspravom i pitanjima koje su postavljali suci, jer su ona dijelom opravdavala konstatacije njihove strane.
"Najviše smo raspravljali o dopustivosti zahtjeva u odnosu na ratifikaciju Europske konvencije o ljudskim pravima, jer su sve odluke osim one Ustavnog suda datirane prije te ratifikacije. Bilo je govora i o međuodnosu prema postupku za ometanje posjeda, upravnom postupku kod stambenih komisija i drugo", kazao je Vukičević.
Ukazano je i na kršenje međunarodnog humanitarnog prava u slučaju Blečić, kazao je odvjetnik, navodeći da se prema Konvenciji UN-a o izbjeglicama, "ne može prisiliti civila da iz mirnodopskih uvjeta ide u ratne kako bi sačuvao svoju nekretninu".
Kristina Blečić se na početku rata 1991. iz Zadra sklonila kod kćeri u Rim, a u njezin stan se nasilno uselio branitelj s obitelji. Općinski sud u Zadru presudio je da joj je stanarsko pravo zakonito otkazano jer dulje od šest mjeseci nije boravila u stanu. Županijski sud zauzeo je stajalište da kod odlučivanja nisu uzete u obzir ratne okolnosti i zdravstveno stanje tužiteljice, no Vrhovni sud ukinuo je presudu utvrdivši da ratne okolnosti nisu priječile njezino korištenje stana i povratak u Zadar, što je potvrdio i Ustavni sud RH.
Nakon što je iscrpila sve pravne lijekove u Hrvatskoj, Blečić se 2000. godine obratila Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Sud je u srpnju 2004. godine presudio u korist Hrvatske, utvrdivši da otkaz stanarskog prava Kristini Blečić predstavlja legitimno miješanje u njezino pravo na dom, koje je proporcionalno cilju radi kojeg je poduzeto. Sud se tada složio sa stavom RH da je bitan aspekt stanarskog prava bilo faktično korištenje stana za stanovanje, pa je stoga institut otkaza stanarskog prava radi nekorištenja stana u razdoblju od šest mjeseci predstavljao legitimnu mjeru protiv zlouporabe tog prava. Ukoliko Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava nakon današnje rasprave izmijeni presudu i odluči u prilog zahtjeva Kristine Blečić, ta bi odluka bila značajan presedan za desetke tisuća osoba koje su stanarska prava izgubile tijekom ratnih zbivanjima na prostoru bivše Jugoslavije.