BERN - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte izjavila je u četvrtak u Bernu da Hrvatska nije ostvarila dovoljan napredak u traganju za odbjeglim generalom Antom Gotovinom, da provedba Akcijskog plana teče presporo i bez dovoljne odlučnosti te da ona i dalja ima indikacije da je Gotovina u regiji. Jučerašnje uhićenje Hrvoja Petrača ocijenila je "pozitivnim razvojem u kojem je Hrvatska odigrala ulogu no nije bila sama". Kazala je da je, kao i kod uhićenja Milana Lukića u kolovozu u Argentini, Petračevo uhićenje "dobar primjer međunarodne suradnje među obavještajnim službama i drugim nadležnim tijelima". Pritom je posebno pohvalila djelotovornost grčke policije. Del Ponte je kazala da Hrvatska ima još nekoliko tjedana da locira i uhiti Gotovinu, prije nego me iz EU budu pitali surađuje li Hrvatska u potpunosti". Na izravno pitanje kako bi odgovorila danas, kazala je da bi odgovor bio negativan.
NEWPORT - Ministri vanjskih poslova 25 zemalja članica Europske unije okupili su se u četvrtak poslije podne u Newportu u Walesu na dvodnevnom neformalnom sastanku na kojem će jedna od glavnih tema biti proširenje. Očekuje se da će šefovi diplomacija zemalja članica najviše vremena posvetiti Turskoj, dok se o Hrvatskoj ne očekuje šira rasprava. Izvori iz Vijeća EU-a rekli su kako se "ne očekuje veća rasprava" o Hrvatskoj te da je malo vjerojatno da će se razgovarati o najnovijim ocjenama glavne haške tužiteljice Carle del Ponte, koje je iznijela u četvrtak u Bernu. Isti izvor rekao je da će se hrvatskom suradnjom s Haškim sudom baviti radna skupina EU-a, koja će se sastati sredinom ovoga mjeseca najvjerojatnije na razini političkih direktora.
NEWPORT - Premijeri osam zemalja članica Europske unije, iz redova demokršćanskih i konzervativnih stranaka, traže da se pristupni pregovori s Hrvatskom otvore još ovoga mjeseca. "Došlo je vrijeme da se otvore pristupni pregovori s Hrvatskom. Uvjereni smo da ispunjenje Akcijskog plana hrvatske Vlade, a koji se odnosi na odluku Vijeća ministara od 17. ožujka 2005., sada otvara put za početak pregovora s Hrvatskom ovoga rujna", kaže se u pismu, datiranom 26. kolovoza, koje je predsjednik Europske pučke stranke, krovne organizacije demokršćanskih i konzervativih stranaka, Wilfried Martens poslao britanskom premijeru Tonyu Blairu, predsjedatelju Europskog vijeća, u ime osam premijera država članica. To su Silvio Berlusconi (Italija), Mikulaš Dzurinda (Slovačka), Lawrence Gonzi (Malta), Janez Janša (Slovenija), Jean-Clauded Juncker (Luksemburg), Aigars Kalvitis (Latvija), Kostas Karamanlis (Grčka) i Wolfgang Schuessel (Austrija).
GDANJSK - Hrvatski premijer Ivo Sanader rekao je u četvrtak u Gdanjsku kako očekuje da će se Hrvatska naći na dnevnom redu sastanka na vrhu EU-a i sastanka Radne skupine za Hrvatsku idućih tjedana, istaknuvši da Zagreb čini sve na zadovoljenju kriterija za pokretanje pregovora, te da zaslužuje njihovo pokretanje. U izjavi po završetku skupa najjače političke grupacije u Europskom parlamentu, Europske pučke stranke i Europskih demokrata, organiziranom u sklopu obilježavanja 25. godišnjice sindikata Solidarnost, hrvatski premijer je kazao kako je susret s parlamentarcima Europske pučke stranke bio prigoda da se dodatno razjasne sve pojedinosti oko hrvatskog puta prema EU-u, te da je u susretima na marginama sastanka vrlo jasno iskazana potpora Hrvatskoj da se otpočnu pregovori.
GDANJSK - Komentirajući jučerašnje uhićenje tajkuna Hrvoja Petrača, hrvatski premijer Ivo Sanader rekao je u četvrtak u Gdanjsku kako je to uhićenje također dio provođenja Akcijskog plana kojim Hrvatska želi pokazati svoju punu suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu. Premijer Sanader je potvrdio kako je u srijedu u Gdanjsku razgovarao i sa slovenskim premijerom Janšom te da mu je on "zajamčio, kao što je to i bio slučaj, da bez obzira na postojanje otvorenih pitanja, Slovenija u potpunosti podupire Hrvatsku na putu prema EU-u". Sanader je dodao da su razgovarali o tome da bi uskoro ponovo trebalo organizirati zajednički susret, bilo u Hrvatskoj ili Sloveniji, neslužbeni ili službeni, te da smatra da je vrijeme da se hrvatska i slovenska strana dogovore o arbitraži i da se obje vlade obvežu da će prihvatiti rezultate te arbitraže.
BERN - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte kazala je u četvrtak da nacionalna pravosuđa zemalja jugoistočne Europe trebaju nastaviti s procesuiranjem onih osumnjičenih za ratne zločine, kojima zbog ograničenog mandata ne sudi Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, kako bi se izvršila pravda i postiglo pomirenje. "Žrtve traže pravdu. A pravda se mora izvršiti, ako se hoće pomirenje", kazala je Del Ponte sudjelujući u raspravi na temu "Tranzicijska pravda: pravda za žrtve", u sklopu Konferencije o civilnom promicanju mira i ljudskih prava u jugoistočnoj Europi, koju je organiziralo švicarsko ministarstva vanjskih poslova u Bernu. Na značaj procesuiranja ne samo najodgovornijih političkih i vojnih dužnosnika, već i izvršitelja ratnih zločina, ukazala je dr. Irfanka Pasagić, psihijatrica rodom iz Srebrenice, koja u Tuzli vodi nevladinu organizaciju AMICA specijaliziranu za pomoć žename i djeci traumatiziranim ratom. "Deset godina nakon rata zločinci su slobodni, a žrtve nisu, zato treba procesuirati izvršitelje. Žrtve Srebrenice ne trebaju ispriku Borisa Tadića (predsjednik Srbije) već počinitelja zločina", kazala je u raspravi Pasagić, navodeći slučajeve u kojima žene koje su u pokoljima izgubile sve muške članove obitelji danas žive u susjedstvu njihovih ubojica, koji su ostali nekažnjeni. Upozorila je da se kod puno ratnih žrtava razvio tzv. Stockholmski sindrom, prisutan kod bivših talaca, kod kojeg se zlostavljanje prihvaća kao dio svakodnevnice, a na najmanje znake pažnje od zlostavljača reagira se pretjeranom zahvalnošću.
LJUBLJANA - Slovenski ministar okoliša i prostora Janez Podobnik u četvrtak se sastao s veleposlanicima država članica EU-a akreditiranima u Ljubljani kako bi im pojasnio prijedlog zakona o proglašenju slovenske ekološke zone u Jadranu i epikontinentalnom pojasu koji je prošlog tjedna vlada uputila u parlament na usvajanje po hitnom postupku. Kako je u priopćenju za javnost navelo ministarstvo okoliša i prostora, Podobnik je predstavnicima 16 europskih država koji su bili na sastanku rekao da je glavni motiv za proglašenje slovenske ekološke zone "aktivno djelovanje" Slovenije kao jadranske države na uspostavi "efikasnih mjera za očuvanje cjelovitosti morskog sustava Jadrana, svojih teritorijalnih voda i obalnih područja".
SARAJEVO - Ured srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Borislava Paravca potvrdio je u četvrtak kako se još uvijek obavljaju konzultacije o kandidatu za veleposlanika BiH u Hrvatskoj pri čemu je istaknuo kako taj proces "i dalje opterećuju određeni problemi". Ministarstvo vanjskih poslova BiH ovime je reagiralo na brojne napise koji su se pojavili u lokalnim medijima i kojima je upozoravano kako BiH već pet mjeseci nema veleposlanika u Hrvatskoj. Za takvo stanje sarajevski su mediji optužili srpske dužnosnike u tijelima vlasti BiH, napose Paravca, iznoseći pretpostavku kako se on na taj način osvećuje zbog odbijanja hrvatskih vlasti da za veleposlanika prihvate Branka Kesića zbog njegove dvojbene uloge tijekom rata kada je obnašao odgovornu dužnost u Zavodu za izgradnju Banje Luke.
ZAGREB - Dio američkog tiska u četvrtak je hvalio nadljudske napore spasilaca u pomaganju stanovništvu pogođenom uraganom Katrina, ali i kritizirao administraciju američkog predsjednika Georgea W. Busha zbog opsega razaranja koje je najteže pogodilo povijesni grad New Orleans, prenosi BBC. Newyorški dnevnik New York Times u uvodniku je kritizirao predsjednika Busha kazavši da je "održao jedan od najgorih svojih govora" u srijedu povodom katastrofe koja je pogodila države Mississippi i Louisianu. "Sućut više neće biti dovoljna, poglavito ako su stručnjaci u pravu da globalno zatopljenje može povećati snagu budućih uragana", ocijenio je New York Times, podsjetivši da Bushova administracija, čini se, ne priznaje globalno zatopljenje. Čak je i konzervativni list New Hampshire's Manchester Union-Leader pozvao predsjednika na odgovornost.
BATON ROUGE - Pripadnik Nacionalne garde u Louisiani ranjen je u pucnjavi na helikopter u New Orleansu, priopćio je u četvrtak čelnik Nacionalne garde. Vojnik koji je u srijedu navečer sudjelovao u evakuaciji žrtava uragana Katrina "ranjen je iz vatrenog oružja" u blizini Superdomea, stadiona na kojemu se pred uraganom sklonilo dvadesetak tisuća ljudi, izjavio je pukovnik Pete Schneider na konferenciji za tisak u Baton Rougeu, 120 kilometara sjeverozapadno od New Orleansa.
PARIZ - Francuska je spremna "mobilizirati civilna i vojna sredstva" kako bi pomogla žrtvama uragana Katrin u Sjedinjenim Državama, priopćilo je u četvrtak francusko ministarstvo vanjskih poslova. Bijela kuća je u četvrtak priopćila da će SAD prihvatiti pomoć koja se nudi iz inozemstva. Osim Francuske pomoć su ponudile Njemačka i Rusija. U uraganu je "poginulo više tisuća ljudi", prema riječima senatorice Louisiane Mary Landrieu, ali su vlasti dosad potvrdile smrt tek 110 osoba u Mississippiju, drugoj državi koju je zahvatio uragan.
ŠANGAJ - Gotovo 600 tisuća ljudi u četvrtak je evakuirano iz obalnih područja južne Kine zbog dolaska tajfuna Talima, iako je on u međuvremenu oslabio na razinu jače tropske oluje s vjetrovima do 120 kilometara na sat, priopćio je Opservatorij Hong Konga. Talim je provinciju Fujian pogodio oko 16 sati po mjesnom vremenu, ali otad postupno gubi na snazi, objavio je isti izvor. Snažan vjetar i kiša uzrokovali su zatvaranje škola, autocesta i zračnih luka te otkazivanje 45 domaćih i 3 inozemna leta, objavila je kineska agencija Xinhua. Na lokalnoj televiziji prikazani su valovi visoki i 10 metara, ali zasad nema informacija o mogućim žrtvama.
TIRANA - Albanski premijer Fatos Nano podnio je u četvrtak ostavku na dužnost predsjednika vlade i čelnika Socijalističke stranke, nakon što je ranije državno izborno povjerenstvo i službeno potvrdilo poraz njegove stranke na parlamentarnim izborima održanima prije dva mjeseca. Nano je u kratkoj izjavi novinarima izjavio da je odlučio preuzeti odgovornost za poraz socijalista, koji prelaze u oporbu nakon osam godina vlasti. Većinu u albanskom parlamentu imat će Demokratska stranka bivšeg predsjednika države Salija Berishe, koji će gotovo sigurno biti i novi albanski premijer.