"Svega tri posto ispitanika pije vino svaki dan, 32,6 posto jednom na tjedan, 27,5 nekoliko puta na mjesec te 24,8 ispitanika pije vino još rjeđe", podatci su istraživanja koje među mladom populacijom u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji vodila skupina istraživača s Damirom Kovačićem na čelu, docentom zagrebačkoga Agronomskog fakulteta.
Mladi najčešće piju vino pomiješano sa sokom ili nekim drugim alkoholnim pićem (54 posto), a tek jedna trećina pije čisto vino (34,5 posto), uglavnom u raznim prigodama i prilikom izlazaka.
Više od polovine ispitanika smatra kako je vino kvalitetnije od piva, no unatoč tome češće piju pivo. Kao prednost vina navode pozitivan utjecaj na zdravlje, njegovu bolju kvalitetu u odnosu prema ostalim alkoholnim pićima te tradiciju proizvodnje i potrošnje vina u Hrvatskoj.
Po podatcima Državnoga zavoda za statistiku potrošnja vina u Hrvatskoj 1978. bila je 46,1 litru po članu kućanstva godišnje, a 2002. tek 12,9 litara.
Mladi smatraju da je do pada potrošnje vina došlo zbog visokih cijena vina (70 posto) te povećane ponude drugih alkoholnih pića, posebice piva, koje u odnosu na vino ima jak marketing.
Damir Kovačić i Marija Radman, autori članka "Potrošnja vina i mladi u Hrvatskoj", u trećem broju "Vinskoga kruga" (srpanj/kolovoz) napominju kako je jedna od ključnih pretpostavki za dugoročni opstanak domaćeg vinarstva na hrvatskom tržištu povećanje potrošnje vina u mlađoj generaciji te predlažu da hrvatska vinarska industrija pokrene program promocije potrošnje vina posebno usmjeren na mladu populaciju.
Prvi broj "Vinskoga kruga", kojemu je glavni i odgovorni urednik Nikola Mirošević, a nakladnik zagrebački Golden marketing - Tehnička knjiga, objavljen je u ožujku 2005.